Kad bi bilo iskrene želje i volje s obiju strana sva sporna pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine mogla bi se, uz sudjelovanje eksperata, povoljno riješiti za obje strane, uvjeren je profesor i stručnjak za međunarodno pravo Vladimir Đuro Degan.
Profesor Degan posebno ističe hrvatsko otezanje s ratifikacijom granica i smatra kako se Hrvatska prema BIH po pitanju granica nikako ne bi smjela ponašati onako kako se Slovenija ponaša prema Hrvatskoj:
«Ta granica ne slijedi sasvim one granice katastarskih općina, ali ako bi se taj spor, na koncu, iznio pred Međunarodni sud u Haagu, kako mi, inače, želimo urediti granicu sa Slovenijom, sud bi potvrdio ovakav ugovor s BiH kakav je sklopljen. Znači,kad unaprijed znamo da bi takav neki spor mogli izgubiti onda se trebamo prikloniti tome mišljenju. Katastarske općine,to je samo jedan pomoćni kriterij, al' nije odlučujući.»
No, smatra profesor Degan, i Bosna i Hercegovina 'zateže' u nekim drugim stvarima:
«Na primjer, visina Pelješkog mosta. Ne bi se sad trebalo određivat neku visinu koju je nemoguće dostići. Dakle, trebalo bi zaista dobre volje s obje strane i ono što se Hrvatskoj ne dopada u odnosima sa Slovenijom, sama bi trebala biti korektna prema drugim stranama.»
Dr Mate Granić, neovisni politički analitičar :
«Ja mislim da je pozicija Hrvatske potpuno ispravna, ali, s druge strane, morate dobiti saveznike za te svoje stavove. To znači, aktivna politika prema Bosni i Hercegovini, ali i aktivna politika prema SAD-u i Europskoj uniji da podrže te stavove u razgovorima. Ukratko, smatram i ne vjerujem da je to svjesno odugovlačenje, nego mislim da ukupno hrvatska politika mora biti sadržajnija i aktivnija i prema Bosni i Hercegovini i prema regiji ukupno. To ne znači da su pozicije Bosne i Hercegovine jedino ispravne. Ja, osobno, smatram da bi Hrvatska trebala aktivnije braniti svoje pozicije oko svih ovih točaka.»
Isto tako smatra da je u interesu i Hrvatske i BiH da čim prije dođu do sporazuma o međusobnoj imovini:
«Što se tiče Luke Ploče, mislim da Hrvatska može dati BiH status najpovlaštenije nacije (model postoji u Hamburgu) al' ne više od toga. Ali, treba aktivno raditi i aktivno predlagati modele. Prema tome, mislim da nijedna hrvatska Vlada neće ići iznad toga.»
Profesor i povjesničar Ivo Banac:
«Ja mislim da je na djelu slijedeće, budući da je cijelo to 'bosanko pitanje' na neki način otvoreno, da se cijelom problemu Bosne pristupa kao nekoj vrsti 'improvizorija'. Evo,vidite u Avazu od subote imate intervju s jednim od čelnih ljudi CIA-e koji govori da on ne vidi kako se takva Bosna može uopće održati više od 5 godina. Ja mislim da susjedne zemlje na to tako i gledaju (kao na improvizorij). Naravno, ja mislim da je to jedna vrlo riskantna politika. Ali,ja mislim da bi i Silajdzić i Komšić bolje učinili da se sa Stipom Mesićem sastaju i uz trećeg člana Predsjedništva, a ne na ovaj način, da pokušaju riješiti stvari na razini Bosne i Hercegovine, prije no što to rješavaju pojedinačno s predsjednicima susjednih država. Mislim da je na djelu jedna vrsta 'političkog pokera', bez kraja i konca, u očekivanju nekog signala 'izvana', jer signali 'iznutra' ne dolaze. Naime, interno bosansko pitanje je zapleteno do te mjere da nema nekih očevidnih rješenja. To je problem.»