Prema procjenama svih analitičara liderima Grupe osam prijeti opasnost da se, u podugačkom dnevnom redu, prenapregnu.
Samit koji je danas počeo trebao je predstavljati povratak nekim temeljnim principima sličnih okupljanja. Ali sve su prilike da će i ovo biti precijenjeno.
I državnici i aktivisti i demonstranti čije je prisustvo na sličnim skupovima posljednjih godina postalo neizbežno, imaju napuhano vidjenje vlastite sposobnosti da čine dobra djela. Stvari su u svijetu medjutim tako daleko otišle da je opravdan strah da će se skup završiti s praznim obećanjima ukoliko se teme ne konkretizuju. Britanski Times ocjenjuje da bi " lideri G-8 trebali kolektivnu pažnju posvetiti upravljanju svjetskom privredom i problemima koje svi osjećamo, a ne floskulama o strahovima za budućnost i preživljavanje najsiromašnijih".
Najmoćniji državnici svijeta, suočeni s globalnom ekonomskom krizom, rasućim cijenama hrane, koja naravno najviše pogadja najsiromašnije i gladne, sastaju se da bi se posavjetovali, umjesto da, kako je to rekla njemačka kancelarka Angela Merkel, "dogovore zajedničke standarde i pridju njihovom ispunjavanju".
Umjesto beskrajnih žalopojki nad "gladnom Afrikom", na ovom samitu bi trebalo utvrditi jednostavan plan za rješenje tog problema. Prema studiji koju je još prošle godine objavio Economist, sve zemlje G-8 mogle bi, pojačati finansijsku pomoć poljoprivrednim projektima u Africi. Kada bi, naime, proizvodnja hrane na tom kontinentu porasla za svega nekoliko procenata, milionima ljudi bi bilo bolje. Masovna glad u Africi je mnogo skuplja kada se rješava post factum, nego preventivno, investicijama. Osim toga, lideri iste Grupe osam su prije tri godine na samitu u Škotskoj dali obećanje da će povećati ukupnu pomoć Africi. Obećanje koje nije ispunjeno.