Kome će od olakšica biti lakše?

Koristi od otvaranja bh. tržišta još dugo vjerovatno neće osjetiti siromašni dio stanovništva, koji za život pokušava zaradit uličnom prodajom.

Evropska komisija pozdravila je stupanje na snagu Privremenog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom, kojim se s postepenim otvaranjem bosanskohercegovačkog tržišta efektivno stvara zona slobodne trgovine, čime će se olakšati ekonomski i socijalni razvoj.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum BiH Evropskom unijom potpisala je 16. juna u Luksemburgu, a sve dok proces ratifikacije Sporazuma ne bude završen, njegove trgovinske odredbe se primjenjuju putem Privremenog sporazuma, saopćila je Delegacija Evropske komisije u BiH. Kako se u BiH doživljava primjena ovog sporazuma?

Carine na određene proizvode iz EU u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju od danas se smanjuju ili potpuno ukidaju. Portparol Uprave za indikretno oporezivanje BiH Ratko Kovačević ističe da se carine na pšenicu, kukuruz i još neke proizvode od danas potpuno ukidaju, dok se carine na neke neke druge proizvode smanjuju:

Za jednu veliku grupu proizvoda carina će se domah od 1. 7. ove godine smanjiti na 50 posto. Tu se radi o automobilima, tu se radi o bijeloj tehnici, o računarima, računarskoj opremi i još o mnogim vrstama roba.

„Carina na naftu i naftne derivate iznosiće 75 posto sadašnje vrijednosti carine. Od 1. 1. iduće godine biće 50 posto sadašnje vrijednosti carine, a od 1. 1. 2010. godine to će biti 25 posto, a od 1. 1. 2011. na nuli. Također, za jednu veliku grupu proizvoda carina će se domah od 1. 7. ove godine smanjiti na 50 posto. Tu se radi o automobilima, tu se radi o bijeloj tehnici, o računarima, računarskoj opremi i još o mnogim vrstama roba. Dakle, veoma širok je taj spektar roba gdje će carina odmah ići na 50 posto sadašnje vrijednosti, a od 1. 1. iduće godine, dakle, za svega nekoliko mjeseci carina će biti nula.“


Iako bi zbog ovoga građani trebali osjetiti pogodnosti, ekonomista Damir Miljević upozorava da bi se moglo desiti da uopšte ne dođe do smanjenja cijena:


„Tu vjerovatno trgovci, ukoliko baš ne dođe do velikog povećanja ponude, neće se opredijeliti da smanjuju cijene. Znači, sa stanovišta običnog građanina BiH to smanjenje carina neće imati veliki uticaj osim kod novih putničkih automobila. Ono gdje će biti najveći uticaj to je domaća proizvodnja, koja je ionako izložena konkurenciji iz okolnih zemalja, prvenstveno Hrvatske i Srbije, a sad će još jeftinijim proizvodima iz EU biti dovedena u daleko teži položaj, a koliko vidite vlasti u BiH u zadnje dvije godine nisu ništa radile na promjeni poslovnog ambijenta i postizanju bolje konkurentske pozicije domaće poljoprivrede i privrede.“


I građani su skeptični kada je u pitanju smanjenje cijena:


„Nisam optimista. Mislim da neće nešto značajno promijeniti bez obzira na to.“

„Mi, stanovništvo znači, nećemo osjetiti ništa od toga smanjenja carina, pogotovo što govore automobili i te skupe stvari, što za nas obične smrtnike ništa ne znači.“


Trgovci ne nagovještavaju smanjenje cijena

Skepticizam građana samo potvrđuje i činjenica da bh. vlasti nisu spremno dočekale početak primjene Sporazuma. Firme koje bi trebale primjenjivati odluke još nisu dobile zvanične upute o smanjenju carina. Rade Marijanac, sektor prodaje Verano Motorsa, zastupnika francuskog Peugeota:


„Istu informaciju mi imamo samo iz medija. Još uvijek nikakav zvaničan dopis ni ništa zvanično nismo dobili.“

Od početka primjene Sporazuma i eventualnih koristi za građane, vlasti u BiH čini se više brine smanjenje prihoda po osnovu carina, koje će samo u ovoj godini, prema procjeni Uprave za indirektno oporezivanje, biti oko 117,000.000 konvertibilnih maraka.

Direktor Computing sistemsa Goran Petković:


„Ja sam jučer zvao, pošto je neka roba stizala. Kaže ništa ne znaju, i oni nemaju instrukcija. Oni nemaju instrukcija, a ja čekam danas da me zovu da vidimo uopšte kako ćemo obračunati carinu i koliko će platiti.“


Od početka primjene Sporazuma i eventualnih koristi za građane, vlasti u BiH čini se više brine smanjenje prihoda po osnovu carina, koje će samo u ovoj godini, prema procjeni Uprave za indirektno oporezivanje, biti oko 117,000.000 konvertibilnih maraka. Upravni odbor Uprave, preme riječima Ratka Kovačevića, već razmatra načine kako da manje prihoda po ovoj osnovi nadoknadi:


„A ono što je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje već na nekoliko posljednjih sjednica razmatrao jesu i izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH. Naime, upravo ovaj gubitak prihoda koji se očekuje po osnovu carina u nekakvom narednom periodu trebao bi biti nadomješten kroz izmjene i dopune Zakona o akcizama, odnosno povećanje tih posebnih poreza na luksuzne vrste roba, poput duhanskih prerađevina, alkohola i slično.“


Zbog svega ovoga čini se da će početak primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za građane BiH biti po onoj narodnoj izreci - što smo dobili na mostu, izgubili smo na ćupriji.