Vladajuća koalicija u BiH održavala je neprekidnu političku krizu pokazujući nedostatak želje za konačnom stabilizacijom zemlje i njenim evroatlantskim integracijama, navodi u izvještaju organizacije Freedom House. Za razvoj demokratije 2007. godina ocijenjena je kao najgora od završetka rata u BiH.
Sa ovakvim ocjenama slaže se i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić:
„Može se očekivati da će se taj trend i nastaviti dalje sve dok preovladava postojeći sistem koji preferira kolektivna prava nad individualnim pravima. Naravno, u jednom takvom sistemu građanin se ne pojavljuje kao subjekt slobode nego kolektiv, a kolektiv nije neka apstraktna grupa nego ga sačinjavaju, ustvari, njegovi predstavnici, odnosno političke oligarhije, tako da je BiH zemlja slobode isključivo za političke oligarhije, odnosno zemlja reduciranih ili gotovo nepostojećih sloboda za svoje građane.“
Vernes Volodar, iz organizacije Nansen Dialogue Centre, navodi da je u BiH, prema ocjenama nevladinog sektora, prisutna sveopšta obespravljenost:
„Pri tome posebno se ukazuje na obespravljenost izbjeglih i raseljenih osoba, zatim i žena, djece, uposlenih, neuposlenih, pogotovo penzionera, na ugrožavnje ljudskih prava od učenika i studenata na srednjoškolskim i viskokoškolskim institucijama u BiH, pa do slobode medija itd. Što se tiče demokratizacije i onog nivoa ljudskih prava koje je danas u BiH, mislim da ne možemo biti optimisti.“
Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u BiH se najčešće čuju mišljenja da je zemlja ostvarila istorijski napredak i pomak ka evroatlantskim integracijama. Profesor Asim Mujkić smatra da su ovakve ocjene nerealne:
„Zato me fascinira izjava visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da je BiH postigla zadivljujuće rezultate u proteklom periodu svojim pristupanjem Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. To jednostavno ne stoji. Vladajući ustavno-pravni poredak je sam izvor krize. Naime, etnopolitičke oligarhije na vlasti održavaju se upravo generirajući tu krizu. I vi ne možete očekivati od čovjeku kojemu vladavina, mandat u naredne četiri godine osigurava sijanje straha da sad kaže: ’E ja više to neću raditi nego se okrećem i mijenjam političku kulturu i okrećem se građanima da zadovoljim njihove interese.’“
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, u izvještaju organizacije Feedom House se navodi da ona kao ni u prethodnoj godini nije urodila plodom. Rejting BiH ostao je isti. Brojkama rečeno - 4,25. Napomenimo da najlošija ocjena u ovom istraživanju može biti sedam. Korupcija jeste najveći problem sa kojim se suočava BiH, kaže Momir Dejanović, iz Centra za humanu politiku:
„To je vjerovatno jedina oblast u kojoj u proteklom periodu nije ostvaren nikakav napredak. Mislim da je ključni problem taj što BiH ima korumpiranu vlast i političku strukturu, a što znači da nema političke i institucionalne pretpostavke za efikasnu borbu protiv korupcije.“
Iz nevladine organizacije Transparency International više puta su upozoravali na stepen korumpiranosti bh. Vlasti, uz upozorenje da BiH godinama ne bilježi nikakav pomak u suzbijanju korupcije. Srđan Blagovčanin:
„Etnonacionalne oligarhije praktično su podredile funkcionisanje države vlastitim interesima i kroz procese privatizacije funkcionisanja javnih preduzeća izvlače ogromne sume novca iz državnih blagajni. To je ujedno i problem koji je najteže suzbiti, a i koji ima najveće razarajuće posljedice po razvoj, po ekonomiju. BiH nekoliko puta je zemlja koja je po svim istraživanjima korupcije među najkorumpiranijim zemljama u Evropi, i čak spada u rang s afričkim zemljama i zemljama centralne Azije, što je zaista nedopustivo.“
Bitnu ulogu u suzbijanju korupcije mora imati i međunarodna zajednica, podsjeća Momir Dejanović:
„Koja je u proteklom periodu imala nekakvu podijeljenu odgovornost sa korumprianom domaćom političkom strukturom i nije dovoljno učinila da se BiH učini zemljom sa manjom korupcijom. A isto tako mislim da je posebno EU bila popustljiva prema BiH i u ovom trenutku kada je dozvolila potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.“
U izvještaju američke organizacije Freedom House piše i da postoji jaka sprega između političkih krugova, poslovnih interesa i medija u BiH. Mediji su, kako se navodi, u prethodnooj godini predstavljali tri etničke grupe. Posebni interesi, politički i privredni, takođe su uticali na izvještavanje i uredničku nezavisnost, a često su podsticali i samocenzuru.