Nuklearka u Hrvatskoj - da ili ne? U najnoviju raspravu o tome ovih se dana uključio i premijer Ivo Sanader, govoreći o poskupljenju struje od 1. srpnja za 20 posto i nužnim novim izvorima energije:
"Premda je i moja stranka svojevremeno bila protiv društva Adria, ipak moramo ponovo razmotriti i to pitanje. Mi moramo imati više dobavnih pravaca plina. Ni nuklearka, ni družba Adria nisu zabranjena tema. Toliko za sada."
Očekuje se da će hrvatsko Ministarstvo gospodarstva idući mjesec predstaviti i studiju energetske strategije Hrvatske u kojoj je jedna od opcija i nuklearna elektrana, ističe član Uprave Hrvatske elektroprivrede, Željko Tomšić:
"Ništa još nije definitivno odlučeno, ali kada se pogledaju problemi sa svim ostalim energentima, sigurno da je nuklearka nešto o čemu Hrvatska elektroprivreda mora i više nego ozbiljno razmišljati. U neku ruku već je odlučila da poduzme prve korake. Ako bi je htjeli pustiti u pogon 2020. godine, već bi se trebali početi ozbiljno spremati."
Akademik Vladimir Paar tvrdi da je nuklearka, unatoč mnogim predrasudama, sigurna iako se ljudska pogreška nikad ne može isključiti. Njezina struja je, kaže, jeftinija od drugih izvora, ali ono što ga brine je opasnost od mogućih terorističkih napada i sama lokacija - gdje je izgraditi:
"Vjerojatno je treba graditi, ali ne na jadranskoj obali i ne blizu velikih gradova. Na Dunavu, uzvodno od Hrvatske, već ima više nuklearnih elektrana, u Češkoj i Mađarskoj, neke su čak i blizu naše granice. Dodati još dvije nuklearne elektrane, globalno gledajući, ne bi značilo bitnu stvar."
Profesor Dubravko Pevec, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, podsjeća na moguće lokacije gradnje koje su istraživane u bivšoj državi, a to je Prevlaka na Savi nizvodno od Zagreba i kraj Dalja u Slavoniji:
"To je bilo prije istraživano. Prvo bi trebalo skinuti zabranu istraživanja lokacije, pa da se onda krene u revalvaciju postojećih lokacija - nizvodno od Zagreba i dvije lokacije na Dunava kod Dalja."
Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska već sad uvozi četvrtinu potrebne struje, a u budućnosti će to biti i više. Nuklearke su jedna od opcija, slaže se i doktor Goran Granić, ravnatelj Energetskog Instituta "Hrvoje Požar". Navodi dobro iskustvo s nuklearkom Krško (ako se izuzmu pravni međudržavni sporovi) iz koje Hrvatska i danas dobiva 15 posto energije:
"Ta elektrana dobro radi, vrlo je pouzdana i jedna je od dobrih primjera sigurnosti. Po meni, jedno od mogućih rješenja je drugi blok u Nuklearnoj elektrani Krško, što, i za Sloveniju i za Hrvatsku, može biti najbrže i najkavlitetnije rješenje."
Zeleni su u Hrvatskoj apsolutno protiv nuklearki i traže temeljitu javnu raspravu o svim mogućim i nedovoljno iskorištenim izvorima energije, uključujući vjetar, sunce, hidroenergiju. Predsjednik Zelene akcije, Tomislav Tomašević, pobija većinu argumenata koje zagovornici nuklearki ističu:
"Kada se uzme cijeli tijek trajanja nuklearne elektrane i cijeli životni ciklus od ekstrakcije urana do radioaktivnog otpada, uopće se ne radi o smanjenju plinova. Nije istina da su nuklearne elektrane neutralne po tom pitanju."
Građani su također podijeljeni, iako smo primijetili, barem u našoj anketi, da se manje boje nuklearki nego li proteklih godina:
"Teroristi mogu napraviti veći svinjac na vodovodu, nego na nuklearki. Uspu malo otrova u vodovod i potruju pola Zagreba."
"Kaj nas sve truje - onda se najmanje nuklearke moramo bojati."
"Više nas truje ova situacija u Hrvatskoj - Sanader i kompanija - nego nuklearka."