Festival 'Dani Sarajeva', biće kao i prethodne godine organizovan na nekoliko lokacija u Beogradu. Tribine i izložbe i projekcije filmova odvijaće se u Paviljonu Veljković u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Jedan od performansa odigraće se kod Sibilj česme koja je poklon Sarajeva Beogradu i na dorćolskoj marini.
Nemanja Nikolić iz Inicijative mladih za ljudska prava o motivima organizovanja ovog festivala, za RSE kaže:
"Kada smo prošle godine organizovali prvi festival 'Dani Sarajeva' u Beogradu, osnovna ideja je zapravo bila da podsetimo na petnaestogodišnjicu od početka opsade Sarajeva koja je trajala od '92. do '95. godine u kojoj je stradalo više od 12.000 hiljada Sarajlija. Pored toga, jedan od glavnih ciljeva jeste, što je moguće bolje, razvijanje komunikacije između mladih Sarajlija i mladih Beograđana, ali i unapređenje komunikacije uopšte u regionu. Ove godine festivalski sadržaj je zaista raznolik. Imaćemo dve tribine na ovogodišnjem festivalu, jedna se tiče regionalne saradnje, a druga se tiče web aktivizma. Tribina, odnosno javna debata, koja će se ticati regionalne saradnje i na kojoj očekujemo značajne učesnike, kako iz Sarajeva tako i iz Beograda, će se baviti unapređenjem komunikacije između Sarajeva i Beograda i time zašto je zakazala ta neka zvanična komunikacija i kako da na alternativne načine, što je moguće bolje, unapredimo komunikaciju između, pre svega, Sarajeva i Beograda, ali i drugih država u regionu."
Drugog dana festivala biće otvorena javna debata pod nazivom 'Važan je region' koja će biti posvećena regionalnoj saradnji kao uslovu evropskih integracija i nivou postojeće saradnje između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Jedan od učesnika iz Srbije biće i novinar Petar Luković, koji za RSE kaže da u odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine postoji jedna svar koja ga svih ovih godina neprekidno opseda:
"A to je činjenica da je od potpisivanja Dejtonskog sporazuma prošlo skoro 13 godina, a mi još uvek, i posle tih 13 godina, o tim našim odnosima, između Srbije i Bosne i Hercegovine, raspravljamo na nekakvim tribinama, kao da je reč o sukobu koji je tek započeo. Očigledno ne postoji nikakva želja zvaničnika iz Srbije da otvore tu temu već je ta tema je prepuštena ovakvim ad hoc inicijativama. Sama činjenica da dve susedne države nemaju apsolutno nikakve normalne odnose već 13 godina ovde u Srbiji nikoga ne uzbuđuje. To je pre svega, rekao bih, zbog stava Srbije, koja favorizuje jedan deo teritorije Bosne i Hercegovine i koja još uvek pokušava da celu istorijsku istinu i sve ono što se dešavalo tokom rata podvede pod neku vrstu upitnosti. Lično, da budem iskren, ne nadam se poboljšanju tih odnosa i mislim da je to jedan od većih problema ovde u regionu."
Književnik Vidosav Stevanović, koji je tokom '90-ih, a i kasnije, pokušavao da osnaži kontakte između različitih entiteta u regionu, kaže za RSE da je najveći problem što se istina o prošlosti tokom ratova iz '90-ih još uvek prećutkuje i što građani u tim zemljama pristaju na to prećutkivanje:
"Svima, pa i nama, su se dogodile tri bolne stvari. Razbijen je prostor, jedna država koja je vrlo lako mogla ući u Evropsku uniju. Drugo, dogodila su se četiri rata koji su bila potpuno besmislena, osim ako se ne posmatraju iz ugla pljačkaša koji su u svim nacijama vodili glavnu reč. Treće, na celom tom prostoru se događa uporno prećutkivanje svake vrste istine. To je već posao za psihijatre, ako čovek ne vidi od čega boluje i ako o tome neće da priča, on će ostati bolestan. Mislim da većina, često značajna većina, ne govorim o svima, uporno neće da vidi šta se dogodilo i na osnovu tog neznanja, naravno, ne može ni izvući zaključke šta raditi u buduće. Kada prestanete da mislite o sebi kao o jedinki, kada prestanete da govorite 'ja', kada počnete govorite da ste vi 'mi', vi više spoznati istinu ne možete – delićete samo kolektivnu zabludu."
Nemanja Nikolić kaže da će tokom trajanja festivala biti organizovan i jedan neobičan performans pod nazivom 'Bujrum, izvolite':
"Aktivistkinje iz sarajevske fondacije 'Cure', zajedno sa 'Ženama u crnom', će organizovati pripremanje hrane koju su Sarajlije sebi pripremale za vreme opsade Sarajeva i deliti je svim prolaznicima."
A, Vidosav Stevanović ističe da su za unapređenje odnosa u regionu dobrosusedski odnosi ne samo nužni već i jedino mogući:
"Smatram da je sve što služi kontaktu, razumevanju i približavanju dobro, a da je sve drugo nenormalno, bolesno, patološko i opasno."
Šta pripremaju Sarajlije?
I ove godine Sarajlije će Beograđanima ponuditi bogat kulturni program u sklopu druge po redu manifestacije Dani Sarajeva u Beogradu. U tri dana bit će održani brojni sadržaji - od filma, pozorišnih predstava, izložbi fotografija do okruglih stolova, te žurki sarajevskih i beogradskih DJ-eva. Organizator manifestacije je regionalna nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava. Amela Suljić, direktorica ove organizacije za područje BiH, za naš radio kaže:
„Nastojimo da kroz taj festival podstaknemo i ove nove generacije na otvaranje komunikacija ili vrata između ova dva grada, tako da smo osmislili trodnevni sadržaj koji prikazuje kulturu ove dvije sredine.“
Tijekom festivala bit će održana tribina sa temom „Regionalna suradnja kao uvjet europskih integracija i nivo postojeće suradnje BiH i Srbije“. Jedna od sudionica ove tribine bit će i urednica sarajevskog magazina „BH Dani“ Vildana Selimbegović:
„Mislim da je to manifestacija koja bi zaista morala malo više odjeka naći i u BiH i pokazati i značajniji interes. A po svemu sudeći, taj okrugli sto će zapravo biti, uvjetno rečeno, najnezanimljiviji dio, jer biće, naime, i predstava Dine Mustafića, biće filmovi sa Sarajevo Film festivala koji će se emitirati. Ja zaista očekujem da će Sarajevo u ta tri dana biti predstavljeno u boljem svjetlu nego što jeste.“
Na manifestaciju su pozvani i predstavnici nedavno osnovane političke partije Naša stranka, koja ima jedan novi vid političkog djelovanja u BiH. Prema riječima potpredsjednice ove stranke Maje Marjanović, ideja za ovakvu vrstu regionalnog povezivanja uvijek je dobrodošla:
"Taj vid saradnje između mladih i civilnog društva uvijek može biti bolji, da se razmjenjuju iskustva gdje učimo jedni od drugih i primjenjujemo to u nekim svojim lokalnim zajednicama - tako da, po meni, uvijek ima prostora za napredak.“
Jedan od zanimljivijih događaja bit će priređen na Sebilj česmi. Tu će Fondacija „Cure“, u suradnji sa Ženama u crnom, izvesti performans pod nazivom „Bujrum, izvolite“. Danijela Dugandžić, jedna od aktivistica Fonadcije „Cure“:
"Radi se o pravljenju hrane koju su jeli Bosanci i Hercegovci za vrijeme rata u BiH od humanitarne pomoći koju su dobivali. I mi ćemo tu hranu, dakle, opet praviti i nuditi Beograđankama i Beograđanima, a i drugima koji se tu tada nađu, u znak nekakve solidarnosti, pomirenja i rada na nekim stvarima koje su se dogodile.“
Ova manifestacija priv put je održana prošle godine s ciljem da se obilježi 15 godina od početka opsade Sarajeva. Rekacije tada bile su i više nego pozitivne, ističe direktorica Suljić:
„Publika je jako dobro prihvatila kompletan program. Naročito se to odrazilo na saradnju i povezivanje mladih. Pored toga bile su te debate na kojima su učestvovali umjetnici, recimo i Mirjana Karanović, na kojima su diskutovali o kulturnoj saradnji, o povezivanju itd.“
Organizatori se trude da ova manifestacija preraste u tradicionalni događaj koji će se održavati svake godine u mjesecu svibnju.