Jedan od njih je i Mehdija Podžić, osuđen na 6 i po godina zatvora zbog ubistva počinjenog 1992. godine. Kaznu izdržava u Centralnom zatvoru u Sarajevu, a do slobode ostalo je još godinu i po. Molbu za pomilovanje napisao je 2005. godine, a njegov zahtjev nikada nije riješen:
„Pisao sam da sam oženjen, da imam porodicu, da sam djelo počinio u početku rata, da se primjerno ponašam - vladanje, radno angažovanje, ono sve što pripada meni kao ličnosti u izvršenju krivične sankcije. Značilo bi puno, pogotovo za porodicu. Za mene, možda, više i ne računam.“
RSE: Gdje vam živi porodica?
PODŽIĆ: U Ilijašu.
U istom zatvoru kaznu izdržava i 27-godišnji Namik Durmić. Osuđen je zbog ubistva iz koristoljublja na kaznu od 14 godina. Odležao je 7, a zbog dobrog vladanja sada može izlaziti jednom sedmično. U međuvremenu se i oženio i kaže da bi mu svaki dan slobode dobro došao:
„Meni je pomoglo već to što ima pogodnosti, što izlazim dan sedmično, četiri na kraj mjeseca dana što izađem - pomaže dosta i daje ti to nadu za daljim životom, za borbu nekakvu, a kamoli da ti sad skine godinu, dvije, tri, četiri, pet. Trećine su velike. U mene je trećina četiri godine i osam mjeseci. Ostalo bi, možda, još dvije godine. Pomoglo bi, kako da ne.“
Prijedlog zakona o pomilovanju našao se u parlamentarnoj proceduri u Federaciji nekoliko puta, ali nikada nije bio usvojen. Da podsjetimo: zakon je povučen nakon afere Lozančić - Prce, kada je predsjednik Federacije pomilovao osuđenog u Sudu BiH, što je, prema ocjeni tadašnjeg visokog predstavnika Pedi Ešdauna, ugrozilo vladavinu prava i entitete stavilo ispred države. To ni do danas nije ispravljeno i zamjerke su ostale iste, kaže ministar pravde Federacije BiH Feliks Vidović:
„Ono što javljalo kao sporno u svim procedurama dosadašnjim je nadležnost predsjednika Federacije za davanje pomilovanja za kaznena djela za koja je kaznu izrekao Sud BiH. Budući da u Ustavu Federacije imamo regulativu da je u nadležnosti predsjednika Federacije davanje pomilovanja za kaznena djela predviđena federalnim zakonima, gdje se misli na Kazneni zakon FbiH, a s druge strane imamo situaciju da za određena kaznena djela propisana federalnim zakonom o kaznenom postupku sudi Sud BiH, onda se postavljalo pitanje da li predsjednik Federacije može davati pomilovanja za kaznena djela koja je osudio sud većeg nivoa vlasti, odnosno Sud BiH.“
Istovremeno, prema Ustavu Federacije njen predsjednik mogao bi pomilovati osuđene kojima se sudilo prema entitetskim zakonima bez obzira na kojem sudu, ali to nije prihvatljivo za OHR. Trenutno zakon je u pat poziciji jer, prema mišljenju ministra Vidovića, teško da će uskoro biti promijenjen entitetski ustav kako bi se došlo do novog zakona:
„Nama je relevantan Ustav Federacije. Mi ne možemo predlagati drugačija rješenja nego što su definirana Ustavom. Međutim, taj dio je bio blokiran od strane OHR-a. E sad šta bi bilo eventualno rješenje - mijenjanje Ustava ili..? A za mijenjanje Ustava se traži određena parlamentarna većina za koju nisam siguran da bi se trenutno mogla postići.“
Na ovaj način, slaže se i entitetski ministar pravde, direktno se krše ljudska prava osuđenika iz Federacije. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu upozorio je u više navrata vlasti BiH da krše ljudska prava zatvorenika, a najsvježiji primjer je jučerašnja presuda u korist četvorice osuđenih za ratni zločin, a čija su prava kršena u zatvoru u Zenici. Na ime štete država BiH mora im isplatiti oko 20 000 eura, te više od 6 500 za troškove pravnih postupaka koje su vodili. Sve ovo pokazuje koliko je BiH nefunkcionalna država, te kako nema dogovora ni unutar vladajuće koalicije, ističe poslanik SDP-a u Parlamentu Federacije Nermin Nikšić:
„Još jedan pokazatelj kako komplikovan politički i državni sistem u BiH postoji. I to je bio spor unutar vladajuće koalicije, ali i spor zbog čega je OHR-a insistirao da se zakon povuče iz parlamentarne procedure - u principu zbog čega mi u ovom trenutku nemamo zakona jer je OHR suspendovao zakon koji je bio na snazi u Federaciji.“
Osim nepostojanja ili nepoštivanja zakona, BiH je u više navrata upozorena i na loše životne uslove u zatvorima, njihov nedovoljan broj, te pretrpanost, što je navedeno i u posljednjem izvještaju o ljudskim pravima američkog biroa za demokratiju i ljudska prava.