Tužba za logore nakon pada Vukovara

Vukovar

Ogorčeni neaktivnošću hrvatskih vlasti, Vukovarci koji su nakon pada Vukovara 1991. godine odvedeni u logore u Srbiji najavili su podnošenje tužbe za ratne zločine protiv zapovjednika i stražara u tim logorima pred srbijanskim pravosuđem.

Udruga pravnika «Vukovar 91» podnijet će u četvrtak u Beogradu tužbu za ratne zločine počinjene nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i civilima nakon pada Vukovara odvedenim u pet logora u Srbiji – Stajićevo, Niš, Sremska Mitrovica, Begejci i Beograd. Za Radio slobodna Europa govori predsjednik udruge, preživjeli logoraš Zoran Šangut:


«U toj krivičnoj prijavi navodimo 54 što zapovjednika, što čuvara logora, kako imenom i prezimenom, tako i sa nadimcima. Normalno, mi ne tražimo samo procesuiranje tih čuvara i zapovjednika, nego tražimo i odgovornost političkog i vojnog vrha Srbije koji su te logore i organizirali.»


Tko su nalogodavci? Šangut nešto zna, nešto pretpostavlja:


«Pa, vidi se iz službenih potvrda kod zarobljenika da su to komande 33. logora ratnih zarobljenika, komandant logora bio je major Zoran Ranđelović. Prema tome, na organima Srbije je da utvrde koje su to političke funkcije bile. Ja sam siguran da se to bez tadašnjeg ministra obrane i ministra pravosuđe nije moglo ustrojiti, kao i najvišeg političkog vrha.»


U tužbi se nabraja imena nekoliko tisuća zatvorenika u tim logorima, kao i konkretna kaznena djela – ubojstva, mučenja i maltretiranja koja su se dogodila u logorima i imena nekadašnjih zatvorenika koji će o njima svjedočiti, kaže Šangut.


«A isto tako za svjedoke predlažemo ne samo zatvorenike tih logora, nego su nam se javili i građani Srbije koji znaju za te logore i koji žele o njima svjedočiti.»


Jedan od predloženih svjedoka je preživjeli logoraš Žarko Pavletić, koji je nakon pada Vukovara i strahota hangara u vukovarskom «Veleprometu» odveden na nekadašnju stočnu farmu Stajićevo:

«Tamo je bilo nas 1300 na golom betonu, na minus 20 u Banatu, gdje nismo dobili ni osnovne uvjete kao ljudi da možemo dostojno čovjeka biti u jednom prostoru. Nehumanost na svakom koraku, maltretiranje, ubijanje, privođenje, ispitivanje i tako dalje.»


Za mjesec dana Pavletićevog zarobljeništva u Stajićevu više je ljudi ubijeno, a nakon što je on razmijenjen, a logor Stajićevo zatvoren, kalvarija drugih zarobljenika se nastavlja:


«Bio sam - na žalost – tamo i svjedok ubojstava i premlaćivanja. Ubili su Ivana Kamerlu, ubili su Branka Kocha, Ivana Kunca ... Ivan Kelava je nažalost preminuo od zadobijenih batina u Mitrovici, jer kada se logor Stajićevo zatvorio, onda su ljudi premješteni u Niš odnosno Mitrovicu.»


Logoraši iz srbijanskih logora podnijeli su još pred 6 godina sličnu kaznenu prijavu protiv zapovjednika i stražara u tim logorima i hrvatskom Državnom odvjetništvu, ali ništa se nije pomaklo s mjesta, požalio se Šangut.


«Zašto i dan-danas protiv nijednog zapovjednika logora na teritoriju Srbije niti stražara Državno odvjetništvo Republike Hrvatske još nije podiglo tužbu – u to ne želim ulaziti. Ali, ja mislim, s obzirom da se zločin dogodio na teritoriju Srbije, a ako je Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije moglo pokrenuti i pred beogradskim Sudom za ratne zločine vodi se postupak za ratne zločine koji su se dogodili u Hrvatskoj – Ovčara i Lovas – ne vidim zašto se ne bi pokrenula istraga i podigle optužnice za ratni zločin koji se dogodio na teritoriju Srbije?!»


Šangut se zahvaljuje beogradskom Fondu za humanitarno pravo, čiji su suradnici uvelike pomogli u ovoj akciji, a nakon podnošenja kaznene prijave u četvrtak, u prostorijama Fonda održat će se i konferencija za novinstvo.