Pripremio: Goran Jungwirth
Na Haškom sudu prvooptuženi lider bosanskih Hrvata Jadranko Prlić dovršio je iznošenje uvodne riječi svoje obrane u procesu u kojem se tereti za udruženi zločinački pothvat etničkog čišćenja muslimana u takozvanoj Herceg Bosni za vrijeme rata devedesetih godina u BiH. Optužen je zajedno sa bivšim visokim dužnosnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanom Praljkom, Brunom Stojićem, Milivojom Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem.
Prvooptuženi bivši predsjednik vlade takozvane Herceg Bosne pokušao se u uvodnoj riječi distancirati od zapovjedne odgovornosti nad vojskom, HVO-om na koji je svalio sav teret krivnje za haške optužbe poput, primjerice, osnivanja zatočeničkih centara za muslimane tijekom hrvatsko - muslimanskog sukoba ’93. godine. Prlić se, prema vlastitim riječima, trudio svim silama da se oni zatvore:
„Na jednom od sastanaka na kojem sam prisustvovao, uz prisustvo obojice povjerenika i Ganića i Silajdžića, tražio sam da se ispune obveze iz deklaracije, da se raspuste svi zatočenički centri, inače ću, kako bilježi taj zapisnik, napustiti sve - i vladu i podnijeti ostavke na sve dužnosti.“
Prlić je, također, ustvrdio kako cilj osnutka Herceg Bosne nije bio pripajanje Hrvatskoj, kako navodi Tužiteljstvo, nego omogućavanje funkcioniranje tog područja u ratna vremena. Tijekom pobijanja tvrdnji Tužiteljstva po točkama označenim engleskom abecedom od a do z, Prlić se i distancirao od svojih
suoptuženih, iako ih pri tom nije optužio:
„Moja uloga u privremenom organu izvršne vlasti, jasno je pokazano i de fakto i de jure, nije uključivala vojne poslove.“
Prvooptuženi je spomenuo i svoje viđenje zašto je optužen za ratne zločine. Sve je krenulo, rekao je, kad je 2000. godine u BiH napustio stranku HDZ:
„Što je medijski bilo snažno propraćeno, ali i serije novinskih članaka, naručenih naravno, u kojima sam trebao biti maksimalno demontiran, proglašen odgovornim za sve što se zbivalo za vrijeme rata, uključujući i navodne ratne zločine.“
Na kraju iznošenja uvodne riječi obrane Prlić je izrazio suosjećanje sa svim žrtvama rata rekavši kako je činio sve da se ublaže ratne posljedice i kazne počinitelji zločina. Nakon iznošenja uvodne riječi, kao prvi svjedok Prlićeve obrane ušao je hrvatski diplomat Miomir Žužul, koji je u vrijeme hrvatsko - muslimanskog sukoba bio savjetnik za nacionalnu sigurnost pokojnog predsjednika Franje Tuđmana.
Žužul je tijekom svjedočenja pokušao prezentirati tezu kako pokojni predsjednik Tuđman nije imao teritorijalne pretenzije na BiH, odnosno na pripajanje Herceg Bosne s Hrvatskom. To je, prema obrani, trebalo pokazati kako otcjepljivanje BiH teritorija nije željela ni optužena politička vrhuška bosanskih Hrvata kojom je Tuđman upravljao iz Zagreba. Žužul je čak ustvrdio kako je pokojni bh. predsjednik Alija Izetbegović sam u Ženevi, u proljeće ’93., Tuđmanu ponudio priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj:
„On nije precizirao teritorij, a predsjednik Tuđman nije prihvatio taj razgovor. I poslije kad smo odlazili i na ručku je predsjednik nastavio govoriti o tome. Moj je dojam bio da je bio iznenađen, ali je smatrao da, bez obzira kako i zašto je to Izetbegović iznio, to ne može biti solucija niti za rješenje krize u BiH, a niti rješenje statusa hrvatskog naroda u BiH.“
Odvjetnik prvooptuženog Prlića Michael Karnavas iskoristio je Žužulovu diplomatsku karijeru kako bi pokušao osporiti neke optužujuće izjave međunarodnih visokih diplomata, poput bivšeg američkog ambasadora u Hrvatskoj Petera Galbraitha koji je u Hagu svjedočio o Tuđmanovoj želji da pripoji jedan dio bosanskohercegovačkog teritorija.
Žužul je kao diplomat dao i svoje viđenje dvostrukih standarda za bosanske Hrvate koji, za razliku od ostalih stanovnika BiH, imaju hrvatsku putovnicu, što je za Haško tužiteljstvo još jedan dokaz želje o spajanju teritorija gdje žive Hrvati:
Tijekom svjedočenja Žužul je iznio i svoju sliku uzroka rata na području bivše Jugoslavije, u sklopu kojeg se dogodio i hrvatsko - muslimanski sukob zbog čega Prlić i ostali odgovaraju po zapovjednoj odgovornosti. Žužula, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Tuđmana, veleposlanika u Ženevi i ministra vanjskih poslova, Haško tužiteljstvo će unakrsno ispitati 18. srpnja, prije ljetne pauze.
* * * * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa iInstitut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.