Usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH kojim se Srebreničanima daje mogućnost da se prijave, bez obzira na sadašnje mjesto boravka, i glasaju na lokalnim izborima u tom gradu otvorilo je dilemu o tome da li je riječ o scenariju da Srebrenica u budućnosti dobije poseban status u okviru Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik kaže da izmjene nemaju nikakve veze sa izdvajanjem Srebrenice iz ustavno-pravnog poretka RS-a:
„To je samo mogućnost da se još jednom skine žestok pritisak koji bi sigurno bio na RS i kvalifikacije koje nisu dostojne, ali u svakom slučaju odluka nije bila nimalo jednostavna ni laka, ali sad stojimo iza nje.“
Za razliku od Dodika, potpredsjednik RS-a Adil Osmanović vjeruje kako bi nakon donošenja izmjena Izbornog zakona koji se tiču Srebrenice, taj grad, zbog genocida koji se desio, trebao da dobije poseban status u BiH:
„Smatram da je sasvim opravdano da Srebrenica ne bude više u ustavno-pravnom poretku RS-a jer upravo te institucije, kao što su vojska, policija i Vlada tog entiteta, su direktno učestvovali u pripremi i izvršenju genocida na tom prostoru.“
Najžešći protivnici donošenja izmjena Izbornog zakona, poslanici Srpske demokratske stranke, smatraju da bi se moglo desiti da u dogledno vrijeme Srebrenica dobije neku vrstu posebnog statusa. U toj političkoj partiji kažu da za to krivicu snosi Milorad Dodik. Poslanik Momčilo Novaković:
„Kod gospodina Dodika ono što se govori najčešće nije ono što se radi, tako da me ne bi iznenadilo kad bi sutra u nekoj formi i SNSD prihvatio drugačiji status Srebrenice, pa čak ako hoćete i suprotan Ustavu RS-a.“
Milorad Dodik:
„A u suštini oni su ti koji su i doveli do Srebrenice i problema. U kancelariji SDS-a u Bratuncu pred sam dan masakra koji se tamo desio i koji je kasnije proglašen genocidom, održan je sastanak - u kancelariji opštinskog odbora SDS-a u Bratuncu, gdje su učestvovali lokalni i republički zvaničnici tadašnje organizacije koji su zajedno sa vojnim etablišmentom dogovorili taj masakr. Prema tome, sva odgovornost za sve poteze i sve što se dešavalo - politički pokrovitelj zločina u Srebrenici je SDS.“
Srebreničani su zadovoljni donošenjem izmjena Izbornog zakona, iako smatraju kako se radi o minimalnom načinu zadovoljavanja pravde kada su u pitanju Bošnjaci. Predsjednik Asocijacije žrtava genocida u Srebrenici Ćamil Duraković:
„Kada Srebrenica bude konačno riješena, kada konačno bude status Srebrenice definisan, vječno kada su u pitanju ovdje Bošnjaci, i ono što nam se desilo, tek onda ćemo na neki način biti zadovoljni koliko-toliko.“
Na naše pitanje da li će izmjene Izbornog zakona biti dovoljna motivacija da se zaista Srebreničani i prijave za glasanje, Duraković odgovara:
„Ovo je test i za same Bošnjake koji žive širom BiH, a i svijeta, da više prestane naš vapaj za neku tamo našu Srebrenicu. Evo nam prilike, evo nam testa da svi svoju svijest preispitamo i da kažemo koliko je nama ustvari stalo do ove Srebrenice.“
Predlagač izmjena Izbornog zakona za Srebrenicu Beriz Belkić priznaje kako izmjene koje važe samo za oktobarske izbore nisu, možda, najbolje rješenje, ali da više od toga nije moglo biti usaglašeno unutar vladajuće koalicije:
„Ako bismo uspostavili i realizirali efekte od ovih izmjena i dopuna, mi bismo u ove četiri godine mogli obezbijediti snažniji povratak ljudi, jednu ozbiljniju aktivnost. Četiri godine nije malo. Mislim da je ovo ipak bilo korisno - pružaju im se odgovarajuće pretpostavke da se obezbijedi masovniji povratak i sigurniji opstanak.“
Predstavnici nevladinih organizacija koje okupljaju Srebreničane očekuju da će se na oktobarske izbore prijaviti minimalno 13.000 birača iz reda bošnjačkog naroda. 2006. godine, na opštim izborima u BiH, u Srebrenici je bilo prijavljeno ukupno 12.000 birača svih nacionalnosti.