Sajam knjige kao kultno mjesto

Tajib Šahinpšić

Gost Radija 27 je Tajib Šahinpašić, vlasnik istoimene izdavačke kuće i jedan od suorganizatora Sajma knjige koji se ove sedmice održava u sarajevskom kulturno-sportskom centru Skenderija.
RSE: Ovaj sajam je jubilarni – dvadeseti. Ima li nešto po čemu će se razlikovati od prethodnih?

Šahinpašić: Ove godine ćemo ponoviti prošlogodišnji uspjeh, za koji smo smatrali da je dostignuće koje je teško održati na tom nivou, zbog velikog broja prijava izdavača iz regiona. Sumnjali smo u tržišni potencijal Bosne i Hercegovine u ovoj godini. No, desilo se ono najbolje što se moglo desiti – ponovili smo prošlogodišnji uspjeh. Tokom samog sajma će se dešavati brojne značajne i vrijedne manifestacije. U Bosanskoj kući knjige će se održati promocije novih knjiga, susreti sa autorima, susreti izdavača i tako dalje.

RSE: Znam da brojke opterećuju, ali u ovakvim prilikama se bez njih ne može.

Šahinpašić: Ove godine ćemo ugostiti više od 220 izlagača i suizlagača na više od 150 štandova, prije svega iz našeg regiona. Izlagači iz Hrvatske nastupaju na kolektivnom štandu i na par individualnih štandova. Izlagači iz Crne Gore takođe nastupaju na kolektivnom štandu. Bosna i Hercegovina je ove godine zemlja partner na podgoričkom Sajmu knjige. Izdavači iz Srbije nastupaju na individualnim štandovima. A najbrojnija kolonija izdavača je naravno iz Bosne i Hercegovine. Svi skupa učestvuju na više od šest hiljada kvadratnih metara površine, što je uistinu impresivna brojka, ako znamo u kakvom ambijentu i u kakvim ekonomskim uslovima posluju i rade izdavači u BiH.

RSE: Pored razgledanja i kupovanja po malo povoljnijim cijenama, publika će moći uživati u nekim iznimno zanimljivim popratnim manifestacijama. Šta se tebe, kao lidera ovog sajma, najviše doima od planiranih sadržaja?

Šahinpašić: Ove godine smo napravili jednu fokus temu, a to je «Međureligijsko troglasje – od sukoba do dijaloga». To radi fra Marko Oršolić sa svojom ekipom odnosno Međureligijskim vijećem na čijem je fra Marko Oršolić čelu. U Bosanskoj kući knjige se pripremaju seminari i druženje sa teolozima i intelektualcima iz zemlje i iz inostranstva. Dragan Velikić, književnik i treutno ambasador Srbije u Austriji, koji je prošle godine dobio NIN-ovu nagradu i nagradu «Meša Selimović» u Tuzli za roman «Ruski prozor», imaće promociju prvog dana sajma. Iz Hrvatske su se najavili brojni autori, od Jergovića pa nadalje. Održaće se 4. kongres slavista bibliotekara iz inostranstva. To je manifestacija koju nam zavide i u Srbiji i u Hrvatskoj. Ona ne samo da predstavlja izdavačku produkciju Bosne i Hercegovine ljudima koji se bave izdavanjem slavenskih jezika u inostranstvu, već i Bosnu i Hercegovinu kao zemlju. Sajam knjige u Sarajevu je postao i kultno mjesto i za našu dijasporu. Njihov štand je vrlo posjećen i vrlo dinamičan. Tu se stalno nešto dešava – od čitanja do susreta sa prijateljima, kako ovdašnjih tako i onih koji žive negdje tamo daleko pa se ovdje tokom sajma sreću.

RSE: Kad će i da li će uopšte Sajam knjige, u glavama ljudi odgovornih za kulturu postati kulturna činjenica od interesa za građane BiH, a ne ostati tek puka prilika da vi izdavači nešto zaradite, čime ga za sada smatraju?

Šahinpašić: Bojim se da za njih, za sada, nažalost, to neće biti kulturna činjenica. Iako, čini mi se da bi ove godine, prije svega izdavači iz Federacije BiH, mogli imati mali boljitak. Naime, federalna vlada je formirala Fondaciju za bibliotekarstvo. Ove godine će prvi put federalna vlada, preko te fondacije, pristupiti organizovanom otkupu knjiga od federalnih izdavača i te knjige će onda biti besplatno dostavljane bibliotekama. To će biti pozitivni pomak za sve strane. To će biti pomak za autore jer će se njihova djela moći plasirati direktno do čitaoca. To će biti pomak za izdavače jer će moći prodati to što su objavili. To će biti pomak za biblioteke jer će moći animirati nove čitaoce novim atraktivnim naslovima.

RSE: Ne bih poredio Sajam knjige za filmskim, pozorišnim i muzičkim festivalima, međutim, ipak, na jednom mjestu okupiti toliko velikih imena iz čitavog svijeta, veliki je kulturni događaj za ovaj grad.

Šahinpašić: Potpuno se slažem. Političari to nažalost ne prepoznaju, ali zato prepoznaju građani BiH. Prošle godine je 100.000 ljudi posjetilo Sajam knjige. Nama organizatorima je to puno vrjednije nego neka simbolična pažnja koju bi nam uputili političari. Oni vjerovatno nemaju vremena na to misliti. Imaju neke druge brige, ali ne bih govorio kakve.Pozivam sve slušaoce da nam se pridruže na Sajmu knjige u Sarajevu. Sajam se otvara u srijedu 23. aprila u 10 sati ujutro i trajaće do ponedjeljka 28. aprila do 17 sati. Cijena ulaznice je simbolična – 1 KM. Za tu 1 KM sigurno ćete biti obradovani mnoštvom dobrih knjiga i brojnim popustima koje će vam prirediti izdavači i svi izlagači u centru Skenderija.