Na predstojećem samitu Sjeveroatlantskog u Bukureštu, Bosna i Hercegovina bi mogla biti prevedena u status «Intenziviranog dijaloga». Etapa »pojačanog dijaloga» je jedna od posljednjih do poziva u ovaj vojni savez.
Na predstojećem samitu NATO-a u Bukureštu BiH bi mogla biti pozvana da napravi sljedeći korak ka članstvu, do kojeg će pričekati još koju godinu. Taj sljedeći korak je takozvano intenziviranje dijaloga, što je pozitivna ocjena za urađeno nakon pristupanja programu Partnerstvo za mir, kaže zamjenik ministra odbrane BiH Marina Pendeš:
„Očekujemo pozitivnu ocjenu članica NATO-a za ono što se desilo u BiH i najedakvatnija bi bila ocjena da se otpočne intenzivirani dijalog. Znate da smoi mi u tih godinu i četiri mjeseca u potpunosti implementirali zakonska rješenja, prošli tjedan je potpisan sporazum između entitetskih vlada i Vijeća ministara vezano za pokretnu imovinu, uskoro pripremamo sljedeći sporazum kad je u pitanju nepokretna imovina. Mislim da smo time dali dovoljno argumenata i razloga članicama NATO-a da je BiH istinski opredijeljena za NATO.“
Pendeš ističe da BiH u narednom periodu mora raditi na opremanju i obuci oružanih snaga, ali da brigu o tome moraju preuzeti i druge institucije BiH:
„Cijela država iza toga stoji - počev od Predsjedništva, Parlamenta, Vijeća ministara. I tu postoje određene aktivnosti, znači u tom planu, gdje su nositelji aktivnosti i Ministarstvo inozemnih poslova, Ministarstvo pravde, Ministartsvo sigurnosti, jer NATO savez nije samo obrambeni savez, to je i politički savez.“
Član palamentarne komisije za odbranu i sigurnost Hazim Rančić kaže kako se BiH nalazi vrlo blizu ispunjavanju svih postavljenih uslova Sjevernoatlantske alijanse, te vjeruje da bi za godinu ili dvije mogla dobiti poziv za punopravno članstvo:
„Prilikom posjete Briselu Komisije za odbranu i sigurnost u našim razgovorima je nametnuta i ova tema i ono šta mi očekujemo je godina, ili najviše dvije za punopravno članstvo BiH u NATO-u. I za samit koji će se desiti u Bukureštu, Parlament BiH je ojačao i jednu rezoluciju sa kojom ćemo se obratiti i kojom je još jednom potvrdio neupitnost našeg puta u NATO integracije. Naravno, BiH je mala država i njeni ekonomski, kadrovski i svi drugi potencijali su mali, ali spram tih naših sposobnosti mi ćemo dati svoj doprinos u NATO-u.“
Bez obzira što BiH još uvijek nije članica Sjevernoatlantskog saveza, što bi već za koji dan mogle postati neke od zemalja susjedstva, poput Hrvatske, svaki korak naprijed je značajan, naglašava član Komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Branko Dokić:
„Kada su u pitanju vojska i oružane snage BiH izgleda da smo tu napredniji nego u drugim oblastima. Ne bih rekao da zaostajemo za našim komšijama u cjelini posmatrano - ako se uzme u obzir činjenica da je u Srbiji prema tom pitanju još uvijek nedefinisano stanje ili da je to pitanje otvoreno, Hrvatska ide tu znatno brže, ali znatno brže je i počela. S obzirom na to da su u BiH prethodno slijedile reforme u oblasti odbrane, mi možemo biti veoma zadovoljni dinamikom pridruživanja BiH NATO paktu.“
I pored optimističnih najava predstavnika aktuelne vlasti, nekadašnji zamjenik ministra odbrane BiH Enes Bečirbašić ističe da je trenutna politička kriza u BiH ipak usporila njen put ka NATO-u. Pored dobro obavljenog posla u oružanim snagama BiH, svoj dio obaveza moraju preuzeti svi odgovorni u državi. Bez obzira što će BiH propustiti predstojeći samit u Bukureštu, ukoliko bude usvojena reforma policije i potpisan sporazum o stabilizaciji i pridruživanju neće se dugo čekati na poziv u NATO, napominje Bećirbašić:
„Nisu samiti jedini trenuci kad se to dešava. Znači, nije isključeno da se to uradi i mimo, ali uglavnom svi su to do sada uradili prilikom takvih događaja. Ja mislim da će to ipak biti na nekom sljedećem samitu, bez obzira kakav status nam sad dodijele. Vjerovatno će biti novih približavanja ili privilegija - ali, bogami, uz to idu i obaveze.“
Iako je još na korak do članstva u NATO-u bh.vojnici već godinama učestvuju u misijama Alijanse, a trenutno ih najviše ima u Iraku i Avganistanu. Po zahtjevu zapadnih vojnih saveznika Predsjedištvo BiH je odobrilo slanje još jedne pješadijske jedinice do pedeset ljudi u Irak. Prema najavama iz Ministrastva odbrane BiH, pored postojeća tri predstavništva vojnih atašea u Briselu, Beču i Vašingtonu, uskoro će biti otvorena tri nova: u Ankari, Beogadu i Zagrebu - u zemljama sa kojima BiH, kako se navodi, ima najintenzivniju vojnu saradnju u regionu.