U Sarajevu je održan dvodnevni Okrugli sto o iskustvima u praksi tzv. priznanja krivice na kojem su učestvovali su predstavnici sudova i tužilaštava iz BiH, Srbije, i Kanade.
Sporazum o priznanju krivice u BiH primjenjuje se već pet godina. Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kaže da taj sporazum predstavlja snažan instrument u rukama tužioca jer s njim može u nagodbi sa suoptuženima doći do novih krivičnih djela i novih počinilaca. Prema njenim riječima, sporazumom se daje određena prednost u izricanju manjih kazni onima koji sarađuju sa tužilaštvom, i od velike koristi je za državu jer skraćuje postupak, pojeftinjuje ga i omogućava pravosudju da se bavi i drugim problemima:
“Ja sam zagovornik ideje da se i suđenjima za ratne zločine počne primjenjivati šire ovaj institut, naravno uz određena ograničenja. Prije svega, to bi trebalo da počne sa onim manje složenim djelima gdje su nivo odgovornosti i obim zločina manji, naravno uz prisustvo i oštećenih koji bi trebali davati svoju saglasnost. Time bismo oslobodili prostor za mnogo veći broj suđenja ratnih zločina koji se odigravaju pred Sudom BiH.”
Zamjenik srbijanskog republičkog tužioca Nenad Ukropina navodi da je institut sporazuma o priznanju krivice u Srbiji zakonski projekat i još se uvijek ne primjenjuje u praksi. On kaže da Tužilaštvo podržava ideju o primjeni tog instituta jer očekuju da doprinese većoj efikanosti krivičnog postupka, bržem rješavanju i smanjenju broja predmeta u sudovima:
“Koristim priliku da se zahvalim organizatorima što su nam pružili priliku da neizmerna iskustva, i dragocena, kolega iz BiH koji već pet godina primenjuju ovaj institut koristimo kako u zakonskoj regulativi, tako i kasnije u budućoj primeni.”
Direktor projekta Reforme pravosuđa Kanada - BIH Ted Hil:
“Ovaj projekt je važan za ljude koji su uključeni u sudske procese kako bi znali da se svi postupci vode na fer, transparentan i profesionalan način.”
Vršilac dužnosti glavnog tužioca BiH Milorad Barašin:
“Ja sam jedan od tužilaca koji radi aktivno na predmetima i u predmetima ratnog zločina zaključen je sporazum o priznanju krivnje, a treba ga koristiti i zaključivati ugovore o saradnji sa tim optuženim koji je potpisao taj sporazum da dođemo do nekih drugih stvari i dokaza koji interesuju bh. javnost.”