Evropski komesar Franko Fratini izjavio je kako je je jedino BiH isključena iz procedure za otvaranje dijaloga o ukidanju šengen viza. Razlog: nije dogovorena reforma policije. Političari, međutim, odbijaju odgovornost.
Poruka odlazećeg potpredsjednika Evropske komisije Franka Fratinija da BiH bez reforme policije ne može nastaviti pregovore o bezviznom režimu samo je još jedan od pritisaka međunarodne zajednice da se prihvati ono što je neprijhvatljivo, ocjena je ministra sigurnosti BiH Tarika Sadovića. Sadović ističe da je Fratini ovu odluku objavio odlazeći sa funkcije, iako ona nije u skladu sa službenim namjerama EK prema zapadnom Balkanu:
„Iz nekih diplomatskih izvora, nezvaničnih doduše, imam informacije da se zbog ove odluke gospodin Fratini sukobio sa Oli Renom, jer je na neki način kaznio BiH neotvaranjem pregovora o liberalizaciji viznog režima BiH sa EU, dok su se istovremeno otvorili pregovori sa svim drugim državama zapadnog Balkana. U ovom trenutku je nejasno zapravo šta je pravi stav Evropske komisije, da li ono što iznosi gospodin Fratini koji više nije komesar, ili ono što piše u dokumentima Evropske komisije. Meni lično se čini da je ova konfuzija rezultat neke igre možda domaćih predstavnika međunarodne zajednice i određenih zvaničnika iz Brisela kako bi se izvršio dodatni pritisak na one koji su protiv ovoga rugla od reforme policije.“
Poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin naglašava da o sudbini BiH odlučuju njeni političari, koji su prošle sedmice propustili značajnu priliku da zemlja napravi veliki korak naprijed:
„I BiH je prošle sedmice na neki način preskočila mogućnost koju je imala, a to je bila istorijska mogućnost, da usvoji dva zakona sa kojima bi ušla u proces reforme policije i na osnovu čega bi se svrstala u paket s Hrvatskom koja već ima bezvizni režim. Naime, to bi joj omogućilo da potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime bi se očito odvojila od Srbije koja nije u stanju nešto tako potpisati.“
Upitan da li se odluka o isključivanju BiH iz procesa pregovora o ukidanju viza za ulazak u EU može shvatiti kao svojevrstan pritisak da bi političari okončali reformu policije, Kacin kaže:
„Svakako ima veze. Ljudi u BiH jednostavno moraju znati da odluku treba donijeti u BiH. Na osnovu te odluke BiH može se kvalificirati ili diskvalificirati - kao što je to napravila prošle sedmice. 3. april je istorijski datum jer će tada biti donijeta i odluka o proširenju NATO-a. I Makedonija mora do tada donijeti istorijski kompromis i dogovor postići sa Grčkom oko imena - i ako to postigne, svakako će to biti velik korak naprijed za Makedoniju. A za BiH - vidjećemo.“
Predsjedavajući Parlamentarne komisije za odbranu i bezbjednost Branko Zrno ističe kako se drugačija odluka iz Brisela, nakon neuspjeha pregovora o reformi policije, nije mogla ni očekivati:
„Ne možemo drugo ni očekivati. Ja duboko vjerujem da nije riječ o sankcijama nego je riječ o upozorenjima. Jer ako nam treba 3,5 godine da donesemo jedan zakon, da pristanemo na jedan zakon, znači zakon o reformi policije, onda je logično, ako mi to ne možemo, da EU ili evropske komisije reagiraju na način na koji reagiraju. Osobno mislim da je riječ jednom od zadnjih upozorenja kompletnoj vlasti u BiH.“
Opozicione partije za blokadu reforme policije i sve posljedice koja ona vuče za sobom optužuju vladajuću koaliciju i lidere partija potpisnica Mostarske deklaracije. Ovom deklaracijom lideri 6 političkih partija, uglavnom vladajućih, obavezali su se i potpisali principe po kojima se treba provesti reforma, da bi se u međuvremenu od njih odustalo, kaže Mirko Okolić, poslanik SDS-a u Parlamentu BiH:
„Da je prošli put, recimo, moj predsjednik stranke potpisao Mostarsku deklaraciju i obećao da će završiti posao onako kako su njih nekoliko partijskih lidera dogovorili, a da je poslije toga iznevjerio, ja bih ga kao član naše partije kritikovao. Evo vidite da ste imali potpisnike Mostarske deklaracije i da su oni između sebe napravili taj problem - da nisu mogli da usvoje ono što su dobili kao prijedlog mogućih zakona.“
Nakon nekoliko godina pregovaranja i nadmudrivanja i nebrojeno sati javnih istupa, bh. političari najavili su još jedan pokušaj dogovora o reformi policije u institucijama države 3. aprila. U međuvremenu traju međustranačka optuživanja ko je kriv što je BiH ostala jedina zemlja na Balkanu isključena iz različitih procesa priključivanja EU. U sveopštoj svađi se i dalje se ne čuje da odluku moraju donijeti upravo oni - izabrani u BiH. Poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin:
„Lopta je na strani BiH. O tome šta i kakve mogućnosti će dobiti državljani BiH odlučuju političari koji moraju donijeti neki konsenzus.“