Fragmenti prahistorijske keramike, nožići izrađeni od školjki, tzv. mikroliti, metalne sjekirice, posljednja su arheološka otkrića koja svjedoče o prapovijesnom a ne samo antičkom životu, kako se isprva mislilo, kaže Snježana Vasilj, voditeljica arheološkog tima:
“Možemo registrirati dva kulturna sloja: jedan antički u koji spadaju ostaci brodova, fragmenti amfora, čepovi amfora, i jedan stariji, prapovijesni sloj na koji je ukazao nalaz ove prapovijesne sjekire s kraja brončanog doba, a u ovoj fazi i veliki broj prapovijesne keramike, i to vrlo interesantnih fragmenata te prapovijesne keramike.“
Pa ipak ono što je arheologe u zadnjim otkrićima posebno dojmilo je improvizirna brana od devet metara, pronađena u jezeru, za koju se pretpostavlja da je nekada predstavljala luku za brodove:
„Vidjeli ste s tim pilonima koji su postavljeni prvo u zemlju, pa onda ispleteni kao plot sa tom ispunom kline, to su konstrukcije koje su očito regulirale neke vode ili su bile u funkciji luke koja je morala postojati ovdje i u funkciji svega toga što se dešavalo.“
Ključ iz rimskog perioda pronađen na brdu iznad jezera pretpostavlja i postojanje antičkih gradina, prostora za stanovanje, koje tek treba istražiti. Luka, brodovi, groblje, gradine - sve to, naglašava Vasilj, garantira mnogo intezivniji život od onoga za koji se pretpostavljalo da je moguć tako duboko u dolini Neretve:
„I nalazi ispod vode, i ova gradina koja je iznad nas, i groblje i sve to skupa, znači jedna vrlo interesantna mikroregija koja se može sustavno istražiti od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka.“
Igor Miholjek, voditelj tima za podvodna istraživnja, dodaje kako je nemoguće odgovoriti kada će lokalitet Desila u potpunosti biti istražen. Samo za podvodana istraživanja biće potrebno nekoliko godina, kaže Miholjek:
„To je realni okvir. Naša predviđanja za ovaj podvodni dio su sigurno nekih 5, 6 godina minimalno - za sada ovim tempom kojim idemo, a ne možemo ići brže jer bismo onda sami sebe sputavali u poslu - da ne bi bilo previše ronilaca u vodi, zamutili, došlo do oštećenja nalaza.“
Podvodna istraživanja mogu se raditi u rano proljeće ili kasnu jesen kada su padavine obilnije i dotok vode veći, što omogućuje bistriju vodu ali teže uslove rada zbog niže temperature jezera. Šef ronilačkog tima Esad Humo priznaje kako se ronioci do sada nisu susretali sa podvodnom arheologijom, što njihov posao dodatno usložnjava, ali, naglašava Humo, čini i mnogo interesantnijim:
„Smijali smo se maloprije, jedan kolega je pronašao prije par dana fibulu, ostatak ustvari kopče, kaže: ’Da ti budem iskren, ja sam mislio da je neka paljena žica, ali za svaki slučaj sam je stavio u onu korpu s nalazima.’ Treba nam malo iskustva.“
Projekat istraživanja na lokalitetu Desilo finansira Vlada Federacije BiH. Kako doznajemo od voditeljice arheološkog tima, uskoro će biti intezivirana i kopnena istraživanja antičkih gradina. Polovinom ljeta arheološki tim očekuje i pomoć studenata arheologije iz zemalja regije, koji će na Desilu morati proći i ronilačku obuku.