Usvajanje seta zakona o reformi policije je uslov da BiH u aprilu potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Uoči skorog glasanja u Parlamentu, procjenjuje se da šanse za usvajanje zakona nisu baš velike.
Usvajanje zakona o reformi policije za visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka prvi je prioritet kojeg trebaju predstavnici bh. vlasti ispuniti kako bi BiH potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Lajčak je izjavio kako će već idući dani pokazati ko je od političkih lidera ne samo riječima već i na djelu opredijeljen za evropske integracije:
„Moram da priznam da sam nezadovoljan atmosferom koja se ovdje stvara u vezi sa predstojećom raspravom u Skupštini. Ponovo imamo javne poruke koje unaprijed odbijaju demokratsku diskusiju, ponovo vidimo ucjene. To sve nepotrebno otežava skupštinski proces u koji upravo ulazimo ove nedjelje.“
Kakvi su stavovi političkih stranaka u BiH o policijskoj reformi znaće se već sutra, za kada je zakazana sjednica Komisije za odbranu i sigurnost državnog parlamenta. Na zakone o Direkciji i nadzornim tijelima, kojeg je u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara, upućen je 61 amandman.
U Stranci za BiH kažu da su uputili nekoliko amandmana, ali da od jednog zasigurno neće odustati. Od njegovog usvajanja zavisi hoće li ta politička partija glasati ili ne za zakon. Član Komisije za odbranu i sigurnost ispred Stranke za BiH Adem Huskić:
„Mi tražimo da se odredbe propisane ovim zakonom odnose na sva policijska pitanja i na lokalna policijska tijela.“
SDA je podnijela 22 amandmana na zakon, a njihov predstavnik u Komisiji Hazim Rančić obrazlaže šta je njihova suština:
„Naši amandmani daju suštinu i smisao osnivanja sedam novih tijela na nivou BiH, i to na način da će dobiti stvarnu nadležnost kao upravne organizacije u skladu sa Zakonom o upravi.“
Osim suštinskih, pojedini članovi Komisije za odbranu i sigurnost upućivali su i amandmane koji se tiču jezika. Jedan od njih je predstavnik HDZ-a 1990. u Komisiji za odbranu i sigurnost Vinko Zorić:
„Neke riječi koje uopće nisu ni u duhu ni u hrvatskom riječniku da se poprave. Tu imam bar pola amandmana.“
Iz SNSD-a poručuju kako prihvataju Lajčakov poziv da bh. političari na djelu trebaju pokazati ko je za Evropsku uniju. Njihov cilj je, kako kaže poslanik te partije u Parlamentu BiH Drago Kalabić, da zakoni o reformi policije budu prihvaćeni, ali bez amandmana:
„Svako drugo ulaženje u promjenu bi bilo u ovom momentu rizično, jer mi smo i do sada četiri, pet puta imali započinjanje velikih razgovora o policiji koji su zapeli na nekim temama i nikada nisu završeni.“
SDS je protiv usvajanja zakona o reformi policije. Istovremeno, ta politička partija tražila je da se Skupština RS-a očituje o tom zakonu, jer se radi, kako navodi delegat u državnom parlamentu Slobodan Šaraba, o prenosu nadležnosti sa entitetskog na državni nivo. Na naše pitanje da li SDS na taj način pokušava da stvori atmosferu u kojoj će SNSD biti odgovoran ukoliko se izvrši prenos nadležnosti, Šaraba odgovara:
„SDS nije učestvovao u izradi ovih zakona. Nismo bili dio toga tima. I sa druge strane, očekujemo od onih koji su učestvovali u izradi ovih zakona da jasno izađu pred građane RS-a i da kažu da se tim zakonima vrši prenos nadležnosti.“
Prvi čovjek Parlamenta BiH Milorad Živković, jedan od vodećih ljudi u SNSD-u, kaže da SDS pokušava da prikupi političke poene. Istovremeno, Živković je uvjeren da će zakon u državnom parlamentu biti usvojen:
„Ja vjerujem da ovi zakoni mogu da prođu, da niko nema pravo da BiH stavi u ćorsokak, ili gurne na neke druge puteve osim puta koji vodi ka Evropskoj uniji. Mislim da bi svi trebali da budu odgovorni, da im je to jedini cilj.“
Zakon o reformi policije u BiH pretrpio je niz promjena u posljednje dvije godine i izazvao politička prepucavanja unutar vladajuće koalicije. Njegovo usvajanje je trenutno jedini uslov kojeg je Evropska unija postavila BiH kako bi u aprilu potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.