Osiguranjem boljeg pristupa zdravstvenoj zaštiti za majke smanjiće procijenjeni broj od oko pola miliona smrti povezanih s trudnoćom koje se dese svake godine, a također će smanjiti i stopu smrtnosti djece.
"Pokazatelji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kažu da je za djecu bez majki vjerovatnije da će umrijeti prije navršene dvije godine života, nego što je to slučaj s djecom čije su majke žive. Unaprjeđenje zdravlja trudnica i rodilja je neophodno kako bi se osiguralo da djeca prežive svoje prve godine", rekla je izvršna direktorica UNICEF-a, En Veneman (Ann M. Veneman).
Uzroci smrtnosti majki variraju kroz regione i zemlje, ali smrtnost majki je daleko veća u svijetu u razvoju nego u razvijenim zemljama.
Dok je broj zemalja sa srednjim prihodom napredovao u smanjenju smrtnosti majki, manje napretka je postignuto u zemljama s niskim prihodom, posebno u sub-saharskoj Africi.
U Zapadnoj i Centralnoj Africi prosječan rizik da će žena umrijeti na porodu je 1:17, u poređenju sa 1:8000 u razvijenim zemljama. Procjenjuje se da jedna od četiri trudnice ne dobije prenatalnu i više od 40 procenata porodi se bez pomoći osposobljenog stručnjaka.
"Pristup prenatalnoj i postnatalnoj brizi mora biti unaprijeđen, kao dio integriranih napora da ojačaju zdravstvene službe," dodala je En Veneman, naglasivši da je investiranje u zdravlje majki krucijalno za dostizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva.
Utjecaj nedostatka adekvatne brige za trudnice i novorođenčad pridonosi usložnjavanju drugih problema s kojima se žene u svijetu suočavaju, kao što su silovanja, nasilje i rani (maloljetnički) brakovi.
Znanstvenici otkrili ne samo kako čitati, nego i kako vidjeti tuđe misli!
Američki znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u Berkleyju predvođeni profesorom Jackom Gallantom razvili su tehniku kojom je moguće čitati nečije misli pa i vidjeti ih!
Uspoređivanjem skenirane aktivnosti mozga znanstvenici su mogli točno predvidjeti na koje od 120 slika se netko usredotočio u 90 posto slučajeva.
Prilikom eksperimenta znanstvenici su koristili MRI skenere koji se inače koriste u bolnicama za praćenje aktivnosti mozga i proizveli su kompjuteriziranu tehniku čitanja misli kojom se mogu vidjeti slike onoga o čemu osoba koja promatra sliku razmišlja.
Dva su znanstvenika volontirala gledajući slike dok su podaci iz njihovog mozga skenerom bili snimani i povezani točkicama u sliku.
Ova poveznica između aktivnosti mozga i slika koristila se kako bi se identificiralo koje je slike vidio koji znanstvenik.
'Uskoro će biti moguće rekonstruirati sliku vizualnog iskustva neke osobe na način da će se mjeriti samo aktivnost mozga,' rekao je profesor Jack Gallant.
Ova bi tehnika jednog dana mogla poslužiti za izum stroja koji će projicirati misli na monitoru, a mogla bi pomoći u razumijevanju stanja mozga osobe koja je u komi.
Istraživanje je podsjetilo na znanstveno fantastične filmove u kojima policija može čitati misli ljudi i uhititi nekoga zbog 'zločina u mislima'.
Takva situacija još je daleko, jer za sada čitač funkcionira samo putem slika koje su ljudi vidjeli, uostalom potrebni su sati da skeneri usklade sliku s aktivnošću mozga.
'Dekodiranje moždane aktivnosti sigurno će imati ozbiljne etičke i privatne prijepore za 30 ili 50 godina,' zaključio je Gallant.
'Vjerujemo da nitko prisilno ne bi trebao biti podvrgnut čitanju misli', savjetovali su ovi znanstvenici.Svemirski brod kao prethodnica svemirskim kamionima
Europski svemirski brod koji će u nedjelju prvi put poletjeti u svemir trebao bi poslužiti kao prethodnica letjelici sposobnoj da jednog dana preveze robote na Mars.
Jules Verne, koji će devet tona hrane, goriva i drugih potrepština dostaviti na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), a potom se vratiti sa smećem sa ISS-a, prva je automatski transferirana letjelica (ATV) u seriji od pet primjeraka.
"Poseban je po tome što može posve sam pristati na ISS, bez ručnog upravljanja," rekao je Kris Capelle, vođa tima koji će upravljati Verneom tijekom posljednjih 3.500 metara približavanja ISS-u.
Govoreći u četvrtak u centru za operacije Europske svemirske agencije u njemačkom Darmstadtu, Capelle je rekao da ne bi trebalo biti problema s upravljanjem ATV-om daljinskim upravljačem do ISS-a koji je od Zemlje udaljen 400 kilometara.
No, to ne bi funkcioniralo na letovima prema Mjesecu ili drugim planetima.
ATV će najprije pristati na ISS i poslije se "parkirati" 2.000 kilometara u orbiti prije nego se spusti u Zemljinu atmosferu gdje će izgorjeti.
"Pažljivo ćemo analizirati prvi let kako bi se uvjerili da letjelica radi sve ono što bi trebala," rekao je Capelle.
Jules Verne, 19.4 tone težak i deset metara dugačak svemirski brod u obliku cilindra, nosit će dvostruko više tereta nego što ga je dosad ponijela ijedna raketa Ariane 5. Lansirat će se iz Kouroua u Francuskoj Gvajani.