O oduzimanju kriminalom stečene imovine u Bosni i Hercegovni se priča još od završetka rata, ali do sada još nije bilo političke volje da se ovo pitanje definiše i zakonom.
SDP BiH od 2004. godine pokušava da se na dnevni red državnog parlamenta na usvajanje stavi zakon kojim bi se regulisalo oduzimanje nelegalno stečene imovine. Poslanik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine u državnom parlamentu Denis Bećirević:
„Do sada je SDP tri puta u parlamentarnu proceduru slao prijedlog zakona o oduzimanju opljačkane imovine, dakle u državnom parlamentu, međutim još uvijek nemamo parlamentarne većine za usvajanje tog zakona.“
Potpisivanjem izjave predsjednik i potpredsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija i Željko Komšić, 4. marta, ponovo su aktuelizirali pitanje oduzimanja opljačkane imovine od građana BiH. SDP BiH od osam predstavnika vlasti i dvojice vlasnika dnevnih novina zatražio je da potpišu ovu izjavu i obavežu se kako će popuniti precizne i potpune imovinske kartone, lične i svoje porodice, koji će sadržavati novac, nekretnine, firme i vozila u BiH i izvan zemlje. Osim članova SDP-a do sada je ovu izjavu jedino potpisao lider Stranke za Bosnu i Hercegovinu i trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, kaže generalni sekretar SDP-a BiH Nermin Nikšić:
„Osnovna ideja inicijative je bila da uspijemo okupiti potrebnu parlamentarnu većinu koja bi donijela taj zakon. Ja moram izraziti zadovoljstvo SDP-a da je gospodin Silajdžić potpisao inicijativu, da je gospodin Tihić, koji je iz poznatih razloga trenutno odsutan iz zemlje, najavio podršku i potpisivanje, čime praktično zaokružujemo potrebnu parlamentarnu većinu za donošenje tog zakona, pogotovo ako uzmemo u obzir da je SNSD u vrijeme kad je bio opozicija zajedno sa nama gurao taj zakon.“
Prema riječima Nikšića, radna grupa SDP-a priprema novu verziju zakona koja bi se uskoro ponovo mogla naći u proceduri državnog parlamenta:
„Mi se nadamo da bi već u toku sljedeće sedmice taj zakon - ili prvi radni dan sljedeće sedmice ili najkasnije do sredine sljedeće sedmice - trebao biti pušten u proceduru, dakle predat u Parlamentarnu skupštinu BiH.“
Vlada Republike Srpske 6. marta takođe je utvrdila Nacrt zakona o provjeri načina sticanja imovine. Ovim zakonom definišu se uslovi i pravila provjere sticanja djela ili ukupne imovine u vlasništvu fizičkog ili pravog lica, kaže ministar pravde RS-a Džerard Selman:
„Razmatraće se ona imovina koja je stečena od 1. 1. 1997. godine. A zašto od tog datuma? Zato što su tek od tada uspostavljene evidencije na osnovu kojih se mogu vršiti dokazivanja na koji način je stečena ta imovina. Vrijednost imovine koja bude podlijegala toj kontroli je imovina od minimalno 500.000 konvertibilnih maraka.“
Prema riječima Selmana, postupak provjere pokretaće se kada se utvrdi nesrazmjer između legalno stečenog novca i imovine koju neko posjeduje, a postupak će pokretati agencija koja će biti formirana. Način koji predlaže Vlada RS-a nije princip po kojem se radi u svijetu i bilo bi mnogo bolje da se prvo donese zakon na državnom nivou, ističe Srđan Blagovčanin iz Transaprency internationala BiH:
„Jer je međunarodna obaveza BiH da usvoji takav zakon, a posebno sa aspekta što utvrđivanje porijekla imovine zahtijeva koordinaciju jako puno službi, i poreskih i agencija za sprovođenje zakona, tako da, čini mi se, u ovakvoj situaciji kako je vlada zamislila neće moći ostvariti svrhu zbog koje se i osniva.“
S obzirom da Savez nezavisnih socijaldemokrata ima većinu u RS-u, vrlo vjerovatno će se zakon o nelegalno stečenoj imovini usvojiti na entitetskom nivou, dok je zakon na državnom nivou još uvijek pod znakom pitanja. Prema mišljenju Blagovčanina, ovo samo potvrđuje da se političari u BiH uglavnom deklarativno zalažu za borbu protiv kriminala i korupcije:
„Osim deklarativne volje vladajućih političkih partija nije se otišlo dalje, tako da i u ovoj situaciji takvi otpori mislim da nikog i ne iznenađuju.“