Iz Brisela je potvrđeno da bi Bosna i Hercegovina već u aprilu mogla potpisati dugo očekivani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Ova najava stigla je u vrijeme kada je određeno i da Kancelarija visokog predstavnika u svom punom mandatu ostaje u Sarajevu.
Bosna i Hercegovina bi mogla potpisati Sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju već u aprilu, potvrdio je evropski komesar za proširenje Olli Rehn.
“Ubijeđen sam da ćemo u aprilu biti u stanju da potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom”, izjavio je evropski komesar, podvukavši da očekuje da u skorije vrijeme parlament usvoji mjeru policijskih reformi na bazi Mostarske deklaracije i time omogući da zemlja učini korak ka procesu evropskih integracija.
Rehn je naglasio da je prošlog decembra primjetio jaku političku volju koja je omogućila Mostarsku deklaraciju, stoga je ubijeđen da i sada postoji jak politički koncenzus u zemlji za process evropskih integracija. Rehn se sastao sa premijerom BiH i članovima Predsjedništva, koji su obećali da će obaviti dio obaveza kako bi se omogućilo potpisivanje Sporazuma sa Evropskom unijom. Premijer BiH Nikola Špirić je naglasio da je rukovodstvo zemlje napravilo iskorak u reformama:
"Lično ja, a i Savjet ministara BiH, smo opredijeljeni da radimo na reformama koje će ubrzati put ka Evropskoj uniji."
Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH je naglasio da je pred zemljom velika prilika i da sve sada zavisi od lokalnih političara:
“Ubijeđen sam da ćemo u aprilu biti u stanju da potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom”, izjavio je evropski komesar, podvukavši da očekuje da u skorije vrijeme parlament usvoji mjeru policijskih reformi na bazi Mostarske deklaracije i time omogući da zemlja učini korak ka procesu evropskih integracija.
Rehn je naglasio da je prošlog decembra primjetio jaku političku volju koja je omogućila Mostarsku deklaraciju, stoga je ubijeđen da i sada postoji jak politički koncenzus u zemlji za process evropskih integracija. Rehn se sastao sa premijerom BiH i članovima Predsjedništva, koji su obećali da će obaviti dio obaveza kako bi se omogućilo potpisivanje Sporazuma sa Evropskom unijom. Premijer BiH Nikola Špirić je naglasio da je rukovodstvo zemlje napravilo iskorak u reformama:
"Lično ja, a i Savjet ministara BiH, smo opredijeljeni da radimo na reformama koje će ubrzati put ka Evropskoj uniji."
Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH je naglasio da je pred zemljom velika prilika i da sve sada zavisi od lokalnih političara:
“Ne smijemo propustiti ovu priliku. Juče sam vidio da su gotovo svi u Evropskoj uniji spremni za ovaj veliki korak i nadam se da ćemo odgovoriti ovom zadatku i da ćemo potpisati ovaj sporazum.”
Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, sa druge strane, tvrdi da se čak nadao da će do potpisivanja doći već narednog mjeseca, jer, tvrdi on, zemlja će obaviti svoj dio obaveza veoma brzo:
“Lično sam očekivao da će biti u martu jer ćemo obaviti naše obaveze u narednih par dana. Možemo i imamo snage. I po završetku napravićemo taj krupni korak”.
Najava iz Brisela da bi BiH u aprilu mogla potpisati dugo očekivani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, stigla je u trenutku kada je na istom mjestu određeno da Kancelarija visokog predstavnika u svom punom mandatu ostaje u Sarajevu.
Članovi Predsjedništva BiH imali su sasvim oprečne stavove i neusaglašene istupe. Iako je za BiH u ovom trenutku najvažnije da potpiše Sporazum koji će je približiti ostatku Evrope, nije dobro da se na takav način predstavlja u svijetu, smatra predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
«Vjerujem da ćemo imati potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u prvom kvartalu 2008. Naravno, bilo je različitih viđenja. Ono što nije dobro i o čemu sam ja govorio da nismo pokazali veliku sposobnost da promovišemo vlastiti napredak, a nažalost iz BiH su uvijek izlazile razlike. Ono što ja želim da na kraju bude naša odluka jeste da s optimizmom govorimo o Bosni i Hercegovini i taj optimizam iznosimo u Brisel, da bi se optimizam iz Brisela ponovo vratio u BiH i rezultirao novim reformskim iskoracima.»
Premijer RS Milorad Dodik ističe da je u zaključcima Savjeta za provođenje mira jasno naglašena evropska perspektiva BiH, ali istovremeno, prema Dodikovoj ocjeni, prenaglašena uloga OHR-a:
«Taj evropski put nije ono što oni smatraju prioritetom. Ali, naravno, u BiH ima mnogo problema. Vidimo da su u komunikeu koji su dali, nagovijestili nekoliko pitanja, imovina itd. i to, naravno, kao uslov za ostanak OHR-a. Neka od tih pitanja nisu dejtonskog karaktera i ne predstavljaju obavezu koju treba OHR da radi. Taj kominike su usvajali predstavnici Vijeća za implementaciju mira, a ne mi, koji smo tamo bili. Mi smo samo iznijeli svoj stav. Ali, vidjećemo kako će se situacija razvijati. Ono što sam ja rekao je da bonska ovlaštenja, ukoliko se budu primijenila u bilo kom obliku, definitivno će pokazati nemogućnost funkcionisanja institucija čitavog sistema, a naravno i međunarodne zajednice. Daljnji ostanak OHR-a ide na teret autoriteta međunarodne zajednice.»
Iako BiH ne može postati članicom EU dok je pod patronatom međunarodne zajednice, gotovo svi političari u Federaciji BiH, za razliku od svojih kolega u RS, smatraju kako je institucija Visokog predstavnika u ovom tranzicionom periodu još uvijek nepohodna.
Član predsjedništva SDA Mirsad Ćeman vjeruje da su evropski kriteriji za BiH malo promijenjeni jer se i nekim drugim zemljama u regiji progledalo kroz prste:
«Naravno, nije to najbolje preporuka s obzirom da to znači da i dalje u punom kapacitetu državni organi BiH ne funkcioniraju na pravi način, ali to je istovremeno i izraz razumijevanja međunarodne zajednice da Bosni i Hercegovini treba pomoći u ovome trenutku. Ja očekujem da će ovo biti, bez obzira na protivljenja koja su poznata u javnosti, ipak stimulans za državne organe BiH i uopće bh društvo da se istinski okrene reformama i putu ka evroatlantskim integracijama.»
Odluka o produženju mandata OHR-a je očekivana i logična jer i na ovaj način Evropa pomaže BiH da se pripremi i da jednog dana uđe u ovu porodicu naroda, smatra poslanik u Parlamentu BiH Velimir Jukić:
«Stanje u BiH općenito je još uvijek takvo da je Bosni i Hercegovini potreban OHR kao faktor stabilnosti. I ne samo stabilnosti, nego i da pomogne određenim institucijama kada se neka rješenja ne mogu naći i ne mogu biti postignuta u određenom roku i na određeni način. Smatram da je odluka dobra, da OHR Bosni i Hercegovini treba sa svim svojim ovlastima i mandatom kao što je do sada bio. Naravno da zbog toga nismo sretni kao građani BiH. Željeli bi da stanje u BiH što prije bude takvo da nam više ne treba OHR.»