Marija Arnautović i Centar za istraživačko novinarstvo
Premijeri i ministri koji su tokom protesta u Bosni i Hercegovini dali ostavke imaju pravo na godišnju platu koju su primali dok su bili na funkciji. To je više od 1,5 miliona maraka koje će platiti poreski obveznici ukoliko se ne promijeni zakon koji im omogućava ovu privilegiju, upozorava Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva u tekstu Nakon ostavke na 'bijeli hljeb'.
Pod pritiskom nezadovoljnih građana koji su izašli na proteste, ostavku su podnijeli premijeri Tuzlanskog kantona, Unsko-sanskog kantona, Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona. Zajedno s njima, bez angažmana su ostali i ministri u ovim kantonima.
Prema podacima nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, plate funkcionera u kantonima su od 2.300 KM, koliko primaju ministri u Vladi ZDK, do 3.900 KM, koliko ima premijer TK. Adis Arapović iz Centra civilnih inciijativa kaže da se praksom, popularno nazvanom “bijeli hljeb” finansira desetine bivših funkcionera:
„To je samo još jedan u nizu dokaza da ova država služi isključivo kao izvor finansijskih i drugih resursa za vladajuću klasu. Taj zakon je kao i niz drugih zakona, pa čak i onih ustavnih odredbi o nemogućnosti umanjenja plata tokom mandata, dokaz da je prioritet političkoj eliti osiguravanje što boljih beneficija za same sebe. A onda kad se iscrpe svi mogući izvori za zadovoljavanje svojih potreba, na red dolaze svi drugi građani BiH“, konstatuje Arapović.
Prema federalnom zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti, koji važi i u kantonima, „izabrani dužnosnici i nosioci izvršnih funkcija nakon prestanka obavljanja javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjavanja uslova za penziju, imaju pravo na platu koju su ostvarivali dok su obavljali javnu funkciju u trajanju od 12 mjeseci“. Adis Arapović upozorava:
„Desetine hiljade ljudi ostaju bez posla u realnom sektoru, ostaju bez posla bez da su naplatili ni oni što su zaradili, a kamoli da im neko plaća nakon toga punu plaću.“
Ibrahim Avdagić, sekretar Skupštine ZDK, kaže da će članovi vlade narednih godinu dana dobijati plate ako nemaju radno mjesto koje ih čeka i ako podnesu zahtjev za ovu naknadu:
"Ako se radi o funkcioneru koji nakon prestanka manadata nema gdje da se vrati, ne postoji radno mjesto na koje bi se vratio, u tom slučaju ima pravo na tu naknadu godinu dana", kaže Avdagić.
Različita rješenja
Jedan od zahtjeva demonstranata u Tuzli je i ukidanje privilegije poznate kao “bijeli hljeb”. Sekretar Skupštine Tuzlanskog kantona Ahmet Smajlović, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo, kaže da pretpostavlja da će zahtjev demonstranata biti prihvaćen:
„To ćemo vidjeti, jer jedan od zahjeva ovih što su demonstrirali je da se ujedno ukine ta ta odredba i da nemaju, što vi kažete, taj bijeli hljeb godinu dana. Vjerovatno će Skupština donijeti takvu odluku“, smatra Smajlović.
Isti zahtjev su imali i građani Unsko-sanskog kantona, ali Skupština još nije razmatrala ukidanje ove privilegije.
U ustavima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su ostali bez vlada ne postoji termin „tehničkog mandata“ koji bi trebalo da obavljaju ministri do imenovanja drugih, pa su kantonalne skupštine ovo pitanje rješavale svaka na svoj način, pojašnjava u tekstu Centar za istraživačko novinarstvo.
„Odlukom Skupštine TK, sekretari ministarstava su ovlašteni da poduzimaju određene aktivnosti u cilju funkcionisanja ministarstava i prema građanima i unutar samih organa uprave“, kaže sekretar Skupštine Tuzlanskog kantona Ahmet Smajlović.
U ZDK smatraju da ministri trebaju raditi do izbora novih.
„Što se tiče predlaganja kanditata za premijera, u poslovniku nije propisan izričit rok, samo je navedeno da se taj postupak pokreće tako što se predlaže kandidat za premijera, koji je onda dužan da najdalje sedam dana prije sjednice Skupštine na kojoj će se potvrđivati ta vlada dostavi spisak – ali ne kaže u roku u kojem je on to dužan. To bi trebalo što hitnije da se uradi“, kaže Ibrahim Avdagić, sekretar Skupštine ovog kantona.
Skupština USK je donijela odluku da će ministri u ostavci obavljati dužnosti do izbora novih, ali sa ograničenim ovlaštenjima, objašnjava Dragana Bajrić, sekretar Skupštine ovog kantona:
„Dok se ne izabere nova, tj. dok ne dođe na potvrđivanje, ova će vlada raditi u ograničenom mandatu jer se neće dozvoliti dodatno zaduženje, nego samo da vrši osnovnu funkciju u smislu zadovoljavanja minimalnih potreba kantona, da se kanton ne ostavi u blokadi“, kaže Dragana Bajrić.
I Kanton Sarajevo će zadržati ministre u ostavci do izbora novih kako bi se obezbijedilo osnovno funkcionisanje. Svi kantoni imaju rokove koje su dali strankama za prijedloge novih premijera, a oni su u rasponu od 10 dana do kraja mjeseca.
Premijeri i ministri koji su tokom protesta u Bosni i Hercegovini dali ostavke imaju pravo na godišnju platu koju su primali dok su bili na funkciji. To je više od 1,5 miliona maraka koje će platiti poreski obveznici ukoliko se ne promijeni zakon koji im omogućava ovu privilegiju, upozorava Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva u tekstu Nakon ostavke na 'bijeli hljeb'.
Pod pritiskom nezadovoljnih građana koji su izašli na proteste, ostavku su podnijeli premijeri Tuzlanskog kantona, Unsko-sanskog kantona, Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona. Zajedno s njima, bez angažmana su ostali i ministri u ovim kantonima.
Prema podacima nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, plate funkcionera u kantonima su od 2.300 KM, koliko primaju ministri u Vladi ZDK, do 3.900 KM, koliko ima premijer TK. Adis Arapović iz Centra civilnih inciijativa kaže da se praksom, popularno nazvanom “bijeli hljeb” finansira desetine bivših funkcionera:
„To je samo još jedan u nizu dokaza da ova država služi isključivo kao izvor finansijskih i drugih resursa za vladajuću klasu. Taj zakon je kao i niz drugih zakona, pa čak i onih ustavnih odredbi o nemogućnosti umanjenja plata tokom mandata, dokaz da je prioritet političkoj eliti osiguravanje što boljih beneficija za same sebe. A onda kad se iscrpe svi mogući izvori za zadovoljavanje svojih potreba, na red dolaze svi drugi građani BiH“, konstatuje Arapović.
Prema federalnom zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti, koji važi i u kantonima, „izabrani dužnosnici i nosioci izvršnih funkcija nakon prestanka obavljanja javne funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjavanja uslova za penziju, imaju pravo na platu koju su ostvarivali dok su obavljali javnu funkciju u trajanju od 12 mjeseci“. Adis Arapović upozorava:
„Desetine hiljade ljudi ostaju bez posla u realnom sektoru, ostaju bez posla bez da su naplatili ni oni što su zaradili, a kamoli da im neko plaća nakon toga punu plaću.“
Ibrahim Avdagić, sekretar Skupštine ZDK, kaže da će članovi vlade narednih godinu dana dobijati plate ako nemaju radno mjesto koje ih čeka i ako podnesu zahtjev za ovu naknadu:
"Ako se radi o funkcioneru koji nakon prestanka manadata nema gdje da se vrati, ne postoji radno mjesto na koje bi se vratio, u tom slučaju ima pravo na tu naknadu godinu dana", kaže Avdagić.
Različita rješenja
Jedan od zahtjeva demonstranata u Tuzli je i ukidanje privilegije poznate kao “bijeli hljeb”. Sekretar Skupštine Tuzlanskog kantona Ahmet Smajlović, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo, kaže da pretpostavlja da će zahtjev demonstranata biti prihvaćen:
„To ćemo vidjeti, jer jedan od zahjeva ovih što su demonstrirali je da se ujedno ukine ta ta odredba i da nemaju, što vi kažete, taj bijeli hljeb godinu dana. Vjerovatno će Skupština donijeti takvu odluku“, smatra Smajlović.
Isti zahtjev su imali i građani Unsko-sanskog kantona, ali Skupština još nije razmatrala ukidanje ove privilegije.
U ustavima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su ostali bez vlada ne postoji termin „tehničkog mandata“ koji bi trebalo da obavljaju ministri do imenovanja drugih, pa su kantonalne skupštine ovo pitanje rješavale svaka na svoj način, pojašnjava u tekstu Centar za istraživačko novinarstvo.
„Odlukom Skupštine TK, sekretari ministarstava su ovlašteni da poduzimaju određene aktivnosti u cilju funkcionisanja ministarstava i prema građanima i unutar samih organa uprave“, kaže sekretar Skupštine Tuzlanskog kantona Ahmet Smajlović.
U ZDK smatraju da ministri trebaju raditi do izbora novih.
„Što se tiče predlaganja kanditata za premijera, u poslovniku nije propisan izričit rok, samo je navedeno da se taj postupak pokreće tako što se predlaže kandidat za premijera, koji je onda dužan da najdalje sedam dana prije sjednice Skupštine na kojoj će se potvrđivati ta vlada dostavi spisak – ali ne kaže u roku u kojem je on to dužan. To bi trebalo što hitnije da se uradi“, kaže Ibrahim Avdagić, sekretar Skupštine ovog kantona.
Skupština USK je donijela odluku da će ministri u ostavci obavljati dužnosti do izbora novih, ali sa ograničenim ovlaštenjima, objašnjava Dragana Bajrić, sekretar Skupštine ovog kantona:
„Dok se ne izabere nova, tj. dok ne dođe na potvrđivanje, ova će vlada raditi u ograničenom mandatu jer se neće dozvoliti dodatno zaduženje, nego samo da vrši osnovnu funkciju u smislu zadovoljavanja minimalnih potreba kantona, da se kanton ne ostavi u blokadi“, kaže Dragana Bajrić.
I Kanton Sarajevo će zadržati ministre u ostavci do izbora novih kako bi se obezbijedilo osnovno funkcionisanje. Svi kantoni imaju rokove koje su dali strankama za prijedloge novih premijera, a oni su u rasponu od 10 dana do kraja mjeseca.
