Prema procjeni Ujedinjenih naroda oko 50.000 žena i djevojaka, kao i nepoznati broj muškaraca, preživjelo ratno silovanje i seksualno nasilje u Bosni i Hercegovini. Većina njih još uvijek se bori za ostvarenje svojih prava.
Preživjele žrtve zahtjevaju veći angažman vlasti u Bosni i Hercegovini i to na svim nivoima, rečeno je na konferenciji organizovanoj u okviru projekta "Sveobuhvatni pristup za dostojanstven život preživjelih ratnog silovanja i seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini".
Žrtve silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini ne smiju ćutati o onome što se tada događalo.
Zato im je Sebiha Turkanović iz Kozarca, koja je i sama žrtva seksualnog nasilja, poručila: "Treba da se zna – da bi se ratni zločinci osudili. Želim da sve institucije Bosne i Hercegovine, vladine i nevladine organizacije, budu uz nas, da nam pomognu. Ako nismo imali podršku '92. godine, treba da imamo podršku danas. Sad je mir i trebamo mogućnost da se obratimo i tražimo pomoć kad god nam je potrebna".
Zajedno sa žrtvama, traume su preživjele i njihove porodice. Više od 20 godina nakon rata žrtve silovanja i seksualnog nasilja, kao i njihove porodice su stigamatizovane u bh. društvo. Osim nevladinih organizacija niko drugi žrtvama ne pomaže.
Zihnija Bašić je u ime žrtava zlostavljanja pozvao vlasti da počnu konačno da vode brigu o njima.
"Ne treba da nam budu kamen spoticanja u ostvarivanju naših prava, ostvarivanju našeg statusa. Nije uvijek bitan iznos koji treba da dobijemo, ali nam je bitan odnos, odnos vlasti prema nama", poručio je Bašić bh.vlastima.
Žrtve ratnog silovanja su najmanje vidljiva grupa među žrtvama rata, posebno za donosioce odluka, kao što su ministri i parlamentarci, smatra ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson.
"Preživjele žrtve seksualnog nasilja dolaze iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, iz različitog su miljea i pripadnici su različtih vjera, ali problemi sa kojima se suočavaju su gotovi isti. Ono što je problem za sve njih je pristup pravdi, zadovoljenju pravde, mogućnost liječenja, pa sve do ukazivanja psihološke pomoći", rekao je ambasador Velike Britanije u BiH.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice u BiH Semiha Borovac kaže da je napravljen prvi korak za donošenje zakona o žrtvama torture u BiH, na koji žrtve godinama čekaju.
"Donošenje ovog zakona shvatam kao našu ljudsku obavezu prema žrtvama torture i kao obavezu BiH da ispoštuje ono na šta se obavezala kroz međunarodne dokumente", kaže Boravac.
Maja Gasal - Vražalica, parlamentarka i članica Komisije za ljudska prava i ravnopravnost polova Parlamenta BiH, je obećala: "Ja kao članica Komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, u ime Komisije obećavam da ćemo dati svoju podršku, kako bismo konačno, zajedno svi sjeli za stol i rješili probleme s kojima se žrtve nose dugi niz godina".