Piše: Maja Leđenac
„Promena imena grada Zrenjanina udara u temelje identititeta građana“, jedan je od zaključaka sa tribine „Petrovgrad – Neće proći u Zrenjaninu“ koja je održana u tom gradu.
Na taj događaj, kako su saopštili organizatori iz Pokreta Novi optimizam, bili su pozvani i zagovaravači promene imena u Petvrograd – ali se međutim nisu pojavili.
Informacije o održavanju tribine su na društvenoj mreži Fejsbuk propratile pretnje i pozivi na linč koje je potpisao Ivan Radosavljević iz organizacije Srbski front, pa su pred početak skupa održanog u subotu uveče ispred Kulturnog centra bile raspoređene policijske snage.
Dan ranije u Novom Sadu govorilo se o istoj temi.
Protivnici inicijative smatraju da je posredi pokušaj uništavanja antifašističkih korena grada, ali i pokušaj vlasti da skrene pažnju sa značajnijih pitanja, poput rešavanja problema vodosnabdevanja u gradu.
Inicijator ideje za promenu imena je lokalni preduzetnik Budimir Jovanović iz udruženja „Petrovgrad“, a kao obrazloženje za vraćanje naziva Petrovgrad naveo je da bi to značilo "raskid sa komunističkom tradicijom i poštovanje činjenice da su Srbi u Zrenjaninu većinski narod".
Izvršna direktorka centra za razvoj civilnog društva iz Zrenjanina Snežana Ilić, smatra da je upravo taj argument opasan zbog činjenice da je Zrenjanin multinacionalna sredina.
Kako smatra, taj predlog je deo šire inicijative, da se prenaglasi srpski karakter Vojvodine, kako bi ona bila poligon za nezadovoljstvo zbog gubitka Kosova.
„U nekom srednjeročnom periodu sasvim je realno očekivati da današnji evropejci u briselskom dvorištvu, a rigidni nacionalisti u sopstvenom dvorištu, stave potpis na dokument kojim će se priznati samostalnost Kosova. U tom trenutku će Vojvodina biti vrlo pogodan poligon za iskazivanje nacionalne frustracije. Toga smo bili svedoci i 2004. godine, kada su se etnički incidenti sa Kosova prelili na Vojvodinu“, istakla je ona.
Aktivista Zrenjaninskog socijalnog foruma Miroslav Samardžić smatra da je inicijativa za promenu imena, koja je u februaru prosledjena Ministarstvu za lokalnu samoupravu na mišljenje, proistekla iz želje gradonačelnika Čedomira Janjića iz redova Vučićeve Srpske napredne stranke, da skrene pažnju javnosti sa skandala oko zrenjaninske fabrike vode koja se godinama priprema da bi se rešio problem sa arsenom.
Kako on kaže, prema Zakonu o komunalnim delatnostima privatna firma se ne može baviti prečišćavanjem vode, a u Zrenjaninu je preko javne nabavke prihvaćen upravo takav koncept.
„Povezana su pitanja fabrike vode i naziva grada, jer je u oba skandala uključen gradonačelnik. Ja mislim da ovaj njegov manevar nije uspeo i da je on samo razgnevio gradjane. Veliko je ogorčenje gradjana zbog toga što je neko pokušao da promeni ime grada bez ikakve demokratske procedure. Gradonačelnik je samoinicijtivno nastupao i time pokazao da je servis kapitalista, a ne gradjana“, smatra on.
Građanska aktivistkinja Marija Srdić inicijativu vidi kao još jedan pokušaj da se u Srbiji nastavi devastacija socijalističkog, odnosno antifašističkog nasleđa.
Prema njenom mišljenju, ovakve tendencije prisutne su u celom regionu bivše Jugoslavije, ali su se njima najsnažnije odupirale upravo multinacionalne sredine poput Zrenjanina, Vojvodine, Bosne ili Istre.
„I u tim sredinama je danas pritisak onih koji su opredeljeni da se kultura i medjusobni odnosi grade na temeljima većinskog naroda. Za Vojvodinu je to posebno opasno i neprihvatljivo. Ova situacija je alarm i signal za sve nas da se probudimo i da se zapitamo šta nam se to događa“, upozorava ona.
Srdić dodaje da argument udruženja „Petrovgrad“, da su nakon pada Berlinskog zida i druge bivše komunističke zemlje menjale nazive gradova ili ulica, ne stoji, te da je ime Zrenjanin ono za šta građani tog grada treba da se drže kao najmanjeg zajedničkog sadržaoca.
„Žarko Zrenjanin je položio život da bi smo mi danas živeli slobodno, tako da je ta vrsta paralele u najmanju ruku neprihvatljiva, a zapravo mi je suštinski odvratna“, kritikovala je Srdić.
Sagovornici tribine “Odbranimo Zrenjanin” složili su se da bi promena imena donela i mnoge dodatne probleme građanima, poput promene ličnih dokumenata, neprepoznatljivosti grada, probleme za privredu vezane za preregistraciju firmi, te da bi sve to sa sobom povuklo i velike ekonomske izdatke.
Proteklih dana je čak 2.600 građana potpisalo peticiju protiv promene imena. Sličan predlog je početkom devedesetih već odbačen na lokalnom referendumu.