Hrvatska je država odgovorna za zločin nad srpskim civilima u Varivodama, gdje je u rujnu 1995. pobijeno devetero starijih osoba od 60 do 85 godina, među njima Radivoj i Marija Berić. Njihova djeca Jovan Berić, Branka Kovač i Nevenka Stipišić tužili su 2005. godine Republiku Hrvatsku i nakon sedam godina mukotrpnog parničenja dobili presudu, zasad nepravomoćnu, ali važnu ne samo za Beriće nego i za hrvatsko pravosuđe - ističe zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt:.
„To je prva takva presuda u širem kontekstu koja promatra i gleda način na koji je do štete došlo - i zasigurno predstavlja iskorak u odnosu na tumačenje koje je prethodno bilo primjenjivano u ovim okolnostima kad se tražila naknada štete., gdje su tužitelji tvrdili da je šteta nastala usljed terorističkog akta, ali nisu to uspjeli, prema stavovima sudova, dokazati.“
Radivoj i Marija Berić povjerovali su pozivu hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana da će im biti zajamčena sigurnost, pa su ostali u svom selu, gdje su, sa još sedmero staraca, skoro dva mjeseca nakon Oluje okrutno pobijeni od strane pripadnika hrvatskih snaga. U sedam godina parničenja niži sudovi u Kninu i Šibeniku odbijali su zahtjev obitelji Berić za odštetom. U jednoj od tih građanskih parnica čak je i procijenjeno da su pripadnici hrvatske vojske počinili zločin, ali „izvan radnog vremena, pa država ne može snositi odgovornost za njega“. Prekretnicu u procesu donosi Vrhovni sud RH prije godinju dana, koji je potvrdio da se radilo o terorističkom činu i ubojstvima iz političkih pobuda radi izazivanja straha i nesigurnosti građana.
Jovan Berić i njegove sestre tražili su 900 tisuća kuna odštete. Općinski sud u Kninu dosudio je 540 tisuća, oko 72 tisuće eura. Berić vjeruje da je to dobra poruka i obiteljima ostalih pobijenih civila:
„Mislim da će biti ohrabreni ovom presudom. To nije ono što smo mi očekivali, ali ipak mislim da ćemo malo odahnuti od te neizvjesnosti.“
Za zločin u Varivodama dva puta se sudilo šestorici pripadnika hrvatske vojske, ali su 2002. pušteni zbog nedostatka dokaza. Optužnica je podignuta, ali do danas nitko nije odgovarao za taj teroristički akt. Tim više je, ističe analitičar i kolumnist Marinko Čulić, odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske izuzetno značajna:
„Po njoj je država kriva za to što se dogodilo u Varivodama. To je, koliko ja znam, presedan. To je nekakav najkvalitetniji doseg kojeg pravosuđe može ostvariti. Međutim, počinitelji nisu pronađeni, tako da se tu sukobljavaju dva standarda – jedan izuzetno visok i jedan nepodnošljivo nizak. Upozoravm, recimo, da je i slučaj Zec završio odštetom obitelji, ali počinitelji nisu kažnjeni.“
Prema podacima Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u Hrvatskoj postoji još 118 slučajeva sličnih slučaju Jovana Berića. Procjenjuje se da ih je i puno više, ali te obitelji se neće moći pozivati na ovu presudu - pojašnjava vodteljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič:
„U najmanju ruku, na ovaj način sada je, konačno, presudom Općinskog suda u Kninu prihvaćena odgovornost za neprocesuiranje i to je sigurno važan korak za obitelji, kako onih koji su tužili, tako i za one druge, ali se to odnosi sam na zločin nad civilima 28. rujna 1995. u Varivodama. I svaki će se slučaj, svako ubojstvo iz vremena 1995. tretirati odvojeno.“
Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt pojašnjava:
„Mi nemamo u hrvatskom sustavu presedanski sustav, dakle da mi možemo na temelju odluke u jednom predmetu zahtijevati istu odluku u drugom predmetu, ali je Vrhovni sud ovim stavom proširio pogled gledanja na okolnosti sličnih događaja do mjere da se cijeni širi kontekst okolnosti – vrijeme, mjesto, način itd..“
RSE: Zločinci nisu kažnjeni, a presuda za naknadu štete je donesena.
Artuković Kunšt: To je upravo ta činjenica koja je bitna u ovom dijelu. Nama je i Zakon o odgovornosti za štetu odredio da je pravo na naknadu štete egzistentno, bez obzira da li je štetnik utvrđen, kažnjeno progonjen ili oglašen krivim. A ono što je bilo bitno dokazati da bi se na temelju tog zakona ostvarila naknada štete je da je to akt terora. I sad smo ovom novom odlukom dobili šire tumačenje okolnosti događaja do mjere da se okolnosti konkretnog događaja u Varivodama smatraju aktom terora. A kako će biti za ostale konkretne događaje, to će odlučiti sud u svakom konkretnom slučaju pojedinačno.“
Presuda o odšteti Jovanu Beriću i njegovim sestrama bit će pravomoćna tek ako se Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku ne bude žalilo,u pismenoj izjavi za naš program ističu da presudu upravo razmatraju ,nakon čega će odlučiti o eventualnoj žalbi.
„Apsolutno da nema kod nas presedana, ali je otvorilo Pandorinu kutiju.“
Unatoč svemu, voditeljica Documente Vesna Teršelič ipak nije optimistična prema mogućem podizanju sličnih tužbi:
„Oni koji tek sada kontempliraju o tužbi bojim se da bi, prema zakonima kakvi su usvojeni 2003., sebe doveli u tešku situaciju jer je naprosto sada kasno, tako da nikome ne bih preporučila da se sada odluči za prolazak kroz vrlo zahtjevan, iscrpljujući i mučan postupak. Zakon koji je Hrvatski sabor usvojio 2003. je takav da stvarno obitelj u njemu nema velike izglede na uspjeh.“
******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
„To je prva takva presuda u širem kontekstu koja promatra i gleda način na koji je do štete došlo - i zasigurno predstavlja iskorak u odnosu na tumačenje koje je prethodno bilo primjenjivano u ovim okolnostima kad se tražila naknada štete., gdje su tužitelji tvrdili da je šteta nastala usljed terorističkog akta, ali nisu to uspjeli, prema stavovima sudova, dokazati.“
Radivoj i Marija Berić povjerovali su pozivu hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana da će im biti zajamčena sigurnost, pa su ostali u svom selu, gdje su, sa još sedmero staraca, skoro dva mjeseca nakon Oluje okrutno pobijeni od strane pripadnika hrvatskih snaga. U sedam godina parničenja niži sudovi u Kninu i Šibeniku odbijali su zahtjev obitelji Berić za odštetom. U jednoj od tih građanskih parnica čak je i procijenjeno da su pripadnici hrvatske vojske počinili zločin, ali „izvan radnog vremena, pa država ne može snositi odgovornost za njega“. Prekretnicu u procesu donosi Vrhovni sud RH prije godinju dana, koji je potvrdio da se radilo o terorističkom činu i ubojstvima iz političkih pobuda radi izazivanja straha i nesigurnosti građana.
Jovan Berić i njegove sestre tražili su 900 tisuća kuna odštete. Općinski sud u Kninu dosudio je 540 tisuća, oko 72 tisuće eura. Berić vjeruje da je to dobra poruka i obiteljima ostalih pobijenih civila:
„Mislim da će biti ohrabreni ovom presudom. To nije ono što smo mi očekivali, ali ipak mislim da ćemo malo odahnuti od te neizvjesnosti.“
Za zločin u Varivodama dva puta se sudilo šestorici pripadnika hrvatske vojske, ali su 2002. pušteni zbog nedostatka dokaza. Optužnica je podignuta, ali do danas nitko nije odgovarao za taj teroristički akt. Tim više je, ističe analitičar i kolumnist Marinko Čulić, odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske izuzetno značajna:
„Po njoj je država kriva za to što se dogodilo u Varivodama. To je, koliko ja znam, presedan. To je nekakav najkvalitetniji doseg kojeg pravosuđe može ostvariti. Međutim, počinitelji nisu pronađeni, tako da se tu sukobljavaju dva standarda – jedan izuzetno visok i jedan nepodnošljivo nizak. Upozoravm, recimo, da je i slučaj Zec završio odštetom obitelji, ali počinitelji nisu kažnjeni.“
Prema podacima Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u Hrvatskoj postoji još 118 slučajeva sličnih slučaju Jovana Berića. Procjenjuje se da ih je i puno više, ali te obitelji se neće moći pozivati na ovu presudu - pojašnjava vodteljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič:
„U najmanju ruku, na ovaj način sada je, konačno, presudom Općinskog suda u Kninu prihvaćena odgovornost za neprocesuiranje i to je sigurno važan korak za obitelji, kako onih koji su tužili, tako i za one druge, ali se to odnosi sam na zločin nad civilima 28. rujna 1995. u Varivodama. I svaki će se slučaj, svako ubojstvo iz vremena 1995. tretirati odvojeno.“
Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt pojašnjava:
„Mi nemamo u hrvatskom sustavu presedanski sustav, dakle da mi možemo na temelju odluke u jednom predmetu zahtijevati istu odluku u drugom predmetu, ali je Vrhovni sud ovim stavom proširio pogled gledanja na okolnosti sličnih događaja do mjere da se cijeni širi kontekst okolnosti – vrijeme, mjesto, način itd..“
RSE: Zločinci nisu kažnjeni, a presuda za naknadu štete je donesena.
Artuković Kunšt: To je upravo ta činjenica koja je bitna u ovom dijelu. Nama je i Zakon o odgovornosti za štetu odredio da je pravo na naknadu štete egzistentno, bez obzira da li je štetnik utvrđen, kažnjeno progonjen ili oglašen krivim. A ono što je bilo bitno dokazati da bi se na temelju tog zakona ostvarila naknada štete je da je to akt terora. I sad smo ovom novom odlukom dobili šire tumačenje okolnosti događaja do mjere da se okolnosti konkretnog događaja u Varivodama smatraju aktom terora. A kako će biti za ostale konkretne događaje, to će odlučiti sud u svakom konkretnom slučaju pojedinačno.“
Presuda o odšteti Jovanu Beriću i njegovim sestrama bit će pravomoćna tek ako se Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku ne bude žalilo,u pismenoj izjavi za naš program ističu da presudu upravo razmatraju ,nakon čega će odlučiti o eventualnoj žalbi.
„Apsolutno da nema kod nas presedana, ali je otvorilo Pandorinu kutiju.“
Unatoč svemu, voditeljica Documente Vesna Teršelič ipak nije optimistična prema mogućem podizanju sličnih tužbi:
„Oni koji tek sada kontempliraju o tužbi bojim se da bi, prema zakonima kakvi su usvojeni 2003., sebe doveli u tešku situaciju jer je naprosto sada kasno, tako da nikome ne bih preporučila da se sada odluči za prolazak kroz vrlo zahtjevan, iscrpljujući i mučan postupak. Zakon koji je Hrvatski sabor usvojio 2003. je takav da stvarno obitelj u njemu nema velike izglede na uspjeh.“
******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.