U selu Trusina kod Konjica 16.aprila obilježena je 19. godišnjica stradanja Hrvata. U ovom zločinu, koji su počinili pripadnici Armije BiH, ubijeno je 18 civila i četiri pripadnika HVO-a, koji su se predhodno predali. Za ratni zločin u Trusini, Tužilastvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv šest osoba.
U ime organizatora Dragica Tomić istakla je da zločin ne treba gledati po narodima, nego po imenu i prezimenu.
‘’Ovom prilikom bih odala počast svima koji su stradali 16.4. u Ahmićima. Na žalost, ta dva događaja govore da su u BiH stradali ljudi bez obzira na ime i na prezime. Trebamo svi skinuti ljagu sa sebe, sa svog naroda i kazati imenom i prezimenom ko je počinio zločin i mislim da tek tada možemo napredovati u stvaranju države BiH da ostavimo budućnost našoj djeci da mogu lakše živjeti.’’
Mara Krešo je u ratnom zločinu u Trusini izgubila muža.
‘’Godine samo prolaze, a tuga ostaje. Brojimo ih, ne znam dokle. Djeca mala bila, sad sve veliko, nemam riječi’’.
Mara i ne pomišlja na povratak u ovo selo.
’’Nikada, nikada ne bih želila ni djeci, ja sam njih iznijela pješke preko Bokševice. Šta će sutra djeca, gdje će radit, šta će radit? A ja sama samohrana majka s djecom, nema šanse da dođem da živim tu, nema šanse.’’
I Mara Drljo dočekala je još jednu godišnjicu stradanja svojih najmilijih.
’Da nam je se nešto ostvarilo ili da nam se kuće naprave pa da se mi svi skupa možemo vratiti, da vidimo na čemu smo više ovolike godine’’, kaže Mara Drljo.
Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH, koji je prisustvovao obilježavanju godišnjice, istakao je da sve žrtve zavrjeđuju da im se poklonimo, ali i da počinioci ovog zločina odgovaraju.
Prvi put u Trusini su zajedno vijenac na spomen obilježje stradalim Hrvatima položili Filip Filipović, u ime HVO-a, i Vahid Karavelić, u ime Udruženja generala Armije BiH.
‘’Da žrtvama odamo pijetet, a ujedno da relaksiramo stanje. Dvadeset godina poslije događaja i rata mi još nismo učinili da stvorimo uvjete da ljudi i djeca normalno’’, rekao je Filipović.
’I ovo je trebalo puno ranije. Polazim od toga da smo mi svi ljudi i da sve žrtve treba poštovati na isti način’’, naglasio je Karavelić.
Podsjećamo, za ratni zločin u Trusini Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv šest osoba.
‘’Tužiteljstvo BiH, u okviru predmeta ‘protiv Mensura Memića i drugih za ratne zločine u Trusini’ već izvodi dokazni postupak u kojem sa više desetina svjedoka i dokaznih materijala nastoji dokazati odgovornost optuženih u ovom predmetu’’, kaže portparol Tužiteljstva Boris Grubešić.
Samo istina može biti put u bolji život na ovim prostorima, kaže Kata Bojčić, jedina povratnica u selo Trusina. Ima 77 godina, a već 13 živi povratnički život u ovom selu.
’’Bila sam u Holandiji građanka prvog reda, a ovdje nisam ništa, ali meni je fino. Na svojoj sam zemlji, u svome.’’
Smiljko Gotovac kaže da je bio tu kad se zločin desio i da se vratio prije šest godina. Na pitanje ima li istinskog povratka u Trusinu kaže: "Nema. Samo jedino oni koji imaju neko svoje primanje, a ’vako ništa, slabo."
Političari bi trebali učiniti puno više na povratku, kazao je na obilježavanju godišnjice zločina u Trusini potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić.
’’Mislim da bi naš zadatak bio i najbolja počast i onim ljudima koji su, zbog toga što su željeli da ostanu da žive na svome, izgubili živote. Kada bi ovdje ponovo probudili život i vratili, prvo zadržali ljude koji ovdje žive i vratili one koji su odavde otišli’’, zaključio je Pudarić.
U ime organizatora Dragica Tomić istakla je da zločin ne treba gledati po narodima, nego po imenu i prezimenu.
‘’Ovom prilikom bih odala počast svima koji su stradali 16.4. u Ahmićima. Na žalost, ta dva događaja govore da su u BiH stradali ljudi bez obzira na ime i na prezime. Trebamo svi skinuti ljagu sa sebe, sa svog naroda i kazati imenom i prezimenom ko je počinio zločin i mislim da tek tada možemo napredovati u stvaranju države BiH da ostavimo budućnost našoj djeci da mogu lakše živjeti.’’
Mara Krešo je u ratnom zločinu u Trusini izgubila muža.
‘’Godine samo prolaze, a tuga ostaje. Brojimo ih, ne znam dokle. Djeca mala bila, sad sve veliko, nemam riječi’’.
Mara i ne pomišlja na povratak u ovo selo.
’’Nikada, nikada ne bih želila ni djeci, ja sam njih iznijela pješke preko Bokševice. Šta će sutra djeca, gdje će radit, šta će radit? A ja sama samohrana majka s djecom, nema šanse da dođem da živim tu, nema šanse.’’
I Mara Drljo dočekala je još jednu godišnjicu stradanja svojih najmilijih.
’Da nam je se nešto ostvarilo ili da nam se kuće naprave pa da se mi svi skupa možemo vratiti, da vidimo na čemu smo više ovolike godine’’, kaže Mara Drljo.
Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH, koji je prisustvovao obilježavanju godišnjice, istakao je da sve žrtve zavrjeđuju da im se poklonimo, ali i da počinioci ovog zločina odgovaraju.
Prvi put u Trusini su zajedno vijenac na spomen obilježje stradalim Hrvatima položili Filip Filipović, u ime HVO-a, i Vahid Karavelić, u ime Udruženja generala Armije BiH.
‘’Da žrtvama odamo pijetet, a ujedno da relaksiramo stanje. Dvadeset godina poslije događaja i rata mi još nismo učinili da stvorimo uvjete da ljudi i djeca normalno’’, rekao je Filipović.
’I ovo je trebalo puno ranije. Polazim od toga da smo mi svi ljudi i da sve žrtve treba poštovati na isti način’’, naglasio je Karavelić.
Podsjećamo, za ratni zločin u Trusini Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv šest osoba.
‘’Tužiteljstvo BiH, u okviru predmeta ‘protiv Mensura Memića i drugih za ratne zločine u Trusini’ već izvodi dokazni postupak u kojem sa više desetina svjedoka i dokaznih materijala nastoji dokazati odgovornost optuženih u ovom predmetu’’, kaže portparol Tužiteljstva Boris Grubešić.
Samo istina može biti put u bolji život na ovim prostorima, kaže Kata Bojčić, jedina povratnica u selo Trusina. Ima 77 godina, a već 13 živi povratnički život u ovom selu.
’’Bila sam u Holandiji građanka prvog reda, a ovdje nisam ništa, ali meni je fino. Na svojoj sam zemlji, u svome.’’
Smiljko Gotovac kaže da je bio tu kad se zločin desio i da se vratio prije šest godina. Na pitanje ima li istinskog povratka u Trusinu kaže: "Nema. Samo jedino oni koji imaju neko svoje primanje, a ’vako ništa, slabo."
Političari bi trebali učiniti puno više na povratku, kazao je na obilježavanju godišnjice zločina u Trusini potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić.
’’Mislim da bi naš zadatak bio i najbolja počast i onim ljudima koji su, zbog toga što su željeli da ostanu da žive na svome, izgubili živote. Kada bi ovdje ponovo probudili život i vratili, prvo zadržali ljude koji ovdje žive i vratili one koji su odavde otišli’’, zaključio je Pudarić.
