Život u 2064: Mega-gradovi, novi spolovi i elektronska besmrtnost

Daisy Sindelar (prevela Ena Stevanović)

Isak Asimov, autor naučno-fantastičnih klasika kao što su „Ja, robot“ i „Kraj vječnosti“, 1964. godine je prisustvovao Svjetskom sajmu u New Yorku.

Na sajmu je prikazan tehnološki napredak od početka 20.stoljeća. To je navelo Asimova da se zapita kako će se svijet razvijati u narednih pedeset godina.

Rezultat toga je esej pod nazivom „Posjeta svjetskom sajmu 2014. godine“ u kojem Asimov predviđa tehnološki napredak u različitim oblastima. On, između ostalog, predviđa 3D filmove, bežićne kućanske aparate, automobile koji ne trebaju vozača i ekrane za video pozive, čitanje knjiga i proučavanje dokumenata.

Ostala predviđanja tek trebaju biti ispunjena. Asimov je predvidio da će do 2014. godine većina ljudi živjeti pod zemljom ili pod vodom kako bi što bolje iskoristili zemljinu površinu za poljoprivrednu proizvodnju.

Predvidio je i robote koji će obrađivati zemlju i automobile koji će voziti iznad ceste umjesto na cesti.

Dr. Ian Pearson je britanski inžinjer i futurolog kojeg smo zamolili da u Asimovom stilu predvidi kako će izgledati život za pedeset godina, tačnije 2064. godine.

Stambene zgrade

Asimov je predvidio da će sve veći broj ljudi do 2014. godine živjeti pod zemljom ili pod vodom.

Međutim, Pearson kaže da će rast populacije i povećana urbanizacija rezultirati pojavom „mega-gradova“ od više od 50.000 stanovnika i smještanjem ljudi gore, a ne dolje:

"Jedno od rješenja koje su ljudi već uzeli u obzir je gradnja vrlo, vrlo visokih zgrada u kojima će ljudi živjeti, i do kilometar visokih. Takve zgrade trenutno ne možemo graditi jer ne postoje materijali koji su dovoljno snažni za to, ali 2050-2060. godine ćemo imati puno materijala na bazi ugljika, kao što je grafeon, koji su jako jeftini i snažni, tako da ćemo moći početi graditi puno više zgrade.“

Kućanski aparati

Asimov je predvidio da će 2014. godine postojati uređaji koji će praviti obroke po narudžbi i ublažiti dosadu kućanskih poslova.

Međutim, uređaji u 2014. godini se više odnose na komunikaciju nego na kućanske poslove. Pearson predviđa još veću minijaturizaciju uređaja i vjeruje da će većina ljudi nositi tzv. digitalni nakit kao što je piercing ili naušnica koji ima dovoljno memorije za sve potrebne komunikacijske funkcije:

„Svi informacijski sistemi koje trenutno posjedujemo će na kraju stati u predmet koji je manji od naušnice ili piercinga. Dakle, bilo koja vrsta nakita će uskoro moći zamijeniti sve naše informacijske sisteme. Ekran će se nalaziti u našim aktivnim kontaktnim sočivima. Biti ćemo u mogućnosti da samo tipkamo prstima u 3D prostoru. Dakle, stvarno nema razloga da nosite uređaje koje možete fizički nositi i gledati. Oni vam jednostavno ne trebaju.“



Robotika

Asimov, autor naučno-fantastičnog klasika „Ja,robot“ je predvidio prednosti, ali i opasnosti razvoja robotike. On je prvi upozorio na etička pitanja vezana uz upotrebu inteligentnih robota.

Pearson kaže da je robotika jedna od oblasti u kojoj se već dogodio vidljiv napredak, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i novim materijalima. On kaže da će roboti budućnosti biti vrlo sofisticirani i daleko od nezgrapnih metalnih strojeva koji se obično prikazuju u filmovima:

„Vjerovatno neće biti toliko žica, zubaca i kotača i mnogo je vjerovatnije da će se koristiti polimerni gelovi spojeni sa nekom vrstom plastičnog kostura. Dakle, izgledati će više kao ljudska bića nego kao tradicionalni roboti prikazani u naučno-fantastičnim filmovima. Imati će vrlo snažne kompjutere koji će biti povezani s njima putem tzv.oblaka tako da inteligencija neće morati biti ugrađena na tijelo robota. Ideja da je robot sam po sebi pametan je primitivna. Robot je samo uređaj, a sva pamet se nalazi u mreži. Očekujem da ćemo imati neke vrlo sofisticirane androide i druge vrste robota do 2064. godine.“

Energija

Asimov je bio pretjerano optimističan kad je predvidio postojanje nuklearnih postrojenja za fuziju u eksperimentalnoj fazi u 2014. godini. Također se nisu ostvarila njegova predviđanja da će pustinje u Arizoni, Negovu i Kazahstanu biti pretvorene u ogromne solarne elektrane.

Međutim, Pearson kaže da će upravo te dvije stvari biti glavni izvori energije u svijetu koji će fosilna goriva zamijeniti jeftinijim, obnovljivim izvorima energije:

"Postoje šanse da ćemo do 2064. godine već imati nuklearne reaktore za fuziju koji će funkcionirati prilično uspješno i uz pomoć kojih ćemo proizvoditi jeftinu energiju. To je u biti utopijski san o energiji koji smo svi čekali. Kada prevaziđemo neke tehnološke barijere s kojima se trenutno suočavamo, možda će biti jeftinije proizvoditi energiju uz pomoć solarnih sistema nego eksploatacijom nafte iz zemlje. Većina nafte za koju znamo da postoji će ostati pod zemljom jer je jednostavno preskupo eksploatirati naftu u usporedbi s korištenjem drugih oblika energije.“



Prevozna sredstva

Asimov je predvidio da će jedna od glavnih atrakcija na Svjetskom sajmu 2014. godine biti „mali robotizirani automobili“ koji lete metar iznad zemlje.

Pearson kaže da su „leteći automobili“ prva stvar o kojoj svi pitaju futurologe. On kaže da će zbog sigurnosnih razloga vozači 2064. godine koristiti električne automobile koji će se ipak držati cesti:

„Ne vidim razlog zašto bismo svi trebali letjeti uokolo. To nam nije potrebno. Ako pogledate šta ćemo sve biti sposobni učiniti na površini zemlje kada počnemo koristiti elektroničke automobile, oni će moći voziti udaljeni nekoliko centrimetara jedni od drugih, možda čak i nekoliko milimetara. I ako napravite male cijevi s dovoljno prostora da ljudi mogu udobno sjediti u njima, možemo imati 75 puta više auta na ulicama nego sa današnjom tehnologijom.“

Oružje

Asimov u svom eseju nije raspravljao o budućnosti oružja, samo je rekao: „Ako dođe do nuklearnog rata, budućnost neće biti vrijedna rasprave.“

Pearson ne isključuje mogućnost novog svjetskog rata koji će početi u Aziji i na Bliskom Istoku ili čak i niza građanskih ratova između ljevice i desnice na Zapadu:

„Mislim da će biti prilično gadno. Već imamo neke vrlo opasne tehnologije koje se koriste u svrhu ratovanja. Hemijsko oružje je vrlo neugodna stvar s kojom se ne treba igrati. Nuklearno oružje i biološko oružje je jednako opasno. Trenutno se razvijaju mnoge stvari uz upotrebu nanotehnologije. Doista mislim da će slijedeći rat biti izuzetno neugodan za svakoga.“

Zabava

Asimov je predvidio da će ljudi 2014. godine čekati u redu za 3D filmove.

Pearson kaže da će ljudi uvijek biti zainteresirani za ljude i predviđa da će se do 2064. nastaviti razvijati tradicionalni oblici zabave kao što su filmovi, predstave i koncerti. Ali, neke stvari će se promijeniti:

„Garantiram da ćemo i 2064. godine slušati muziku i ići u pozorište. Sredstva za isporuku će se sigrno promijeniti sa razvojem tehnologije. Kada 2064. godine pomislite na neku pjesmu, ona će početi svirati u vašoj glavi. Ne znate kako i nije vas briga kako, ali biti će tako. Još jedna vrsta zabave koju trenutno nemamo će biti povezivanje vaših snova sa tuđim snovima. To već sada u nekoj mjeri možete učiniti s tehnologijom prepoznavanja misli koja će 2064. godine biti vrlo zastarjela. Biti ćete u mogućnosti odabrati ono šta ćete sanjati i projicirati slike i zvukove direktno u vaš mozak i moći ćete povezati svoje snove s ostalima.“



Rodni identitet

Rodni odnosi i rodni identitet su jedna od oblasti kojima se Asimov nije bavio u svom eseju. Međutim, s obzirom na ogromne promjene u oblasti hormonske terapije i operacija s ciljem promjene spola, Pearson kaže da će doći do dramatičnih promjena u razumijevanju toga šta znači bit muškarac, a šta žena:

„Time započinje jedno potpuno novo razdoblje u odnosima među spolovima, pri čemu imamo mogućnost izbora spola na svakodnevnoj osnovi. Međutim, izbor neće biti samo između muškarca i žene, kao što je to danas jer smo već počeli brisati te granice. Ništa nas neće zaustaviti kad budemo imali tehnologiju stvaranja novih spolova i novih načina vođenja ljubavi između tri ili četiri različita spola, umjesto samo dva.“

Egzistencijalna kriza

Asimov je predvidio da će psihologija biti ključna medicinska grana 2014. godine i da će čovječanstvo patiti od hronične dosade zbog sve veće automatizacije.

Pearson s druge strane smatra da će automatizacija osloboditi ljude svih oblika fizičkih poslova i ostaviti im dovoljno vremena za kreativne težnje, ali vjeruje da će uvijek postojati nešto na šta će se ljudi žaliti:

„Prilično je sigurno da će se budućnost rada zasnivati na međuljudskim odnosima pri čemu smo u direktnoj interakciji sa drugim ljudima. To nije dosadno, to je nešto što ljudi vole raditi. Što se tiče budućih egzistencijalnih kriza, ljudi su uvijek vrlo dobri u pronalaženju bijede u radosti. Mislim da je jedan od problema o kojem ćemo brinuti u budućnosti je osjećaj da, uz sve ove fantastične mogućnosti koje nam nudi tehnologija, ne dobivamo maksimum od života koliko bismo mogli. To već postaje prijetnja i ljudi se već suočavaju sa stresom zbog „prevelikog izbora“.“

Besmrtnost

Asimov je ispravno identificirao rast populacije kao jedan od najozbiljnijih problema s kojima ćemo se suočiti u budućnosti uz napomenu da će ljudi živjeti sve duže zbog tehnoloških napredaka.

Ono što nije uspio predvidjeti je vječni život ili ono što Pearson naživa „elektronskom besmrtnošću“ u kojoj tijelo može prestati funkcionirati, ali um nastavlja živjeti povezujući se sa umjetnim tijelom ili jednostavno kao dio kompjuterskog sistema:

„Do 2050. ili tako nešto ćemo doći do tačke u kojoj će se oko 90 posto našeg razmišljanja događati izvan našeg mozga. Do 2060. ako vas pregazi kamon, to neće biti veliki problem za vašu karijeru. Činjenica da ste poginuli nije velika stvar jer je vaš mozak i dalje povezan s mrežom. Dakle, kupite android u najbližoj prodavnici, učitate svoj um na njega i nastavite raditi kao da se ništa nije desilo. To vas čini elektronski besmrtnim. Možete učiniti nekoliko kopija sebe. Možete imati nekoliko kopija vašeg uma na mreži. Kada jednom dobijemo tu mogućnost izbora, to stvarno mijenja čitavu budućnost čovječanstva.“