Žestoke reakcije na Nikolićev govor, Komšić otkazao posjetu Beogradu

Manir i riječnik srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića tokom debate o radu Haškog tribunala u Njujorku podsjećaju na političke govore iz devedesetih. Sažetak je ovo ocjena koje se mogu čuti u Bosni i Hercegovini nakon nastupa predsjednika Srbije pred UN-om u srijedu.

Nepoštovanje žrtava rata i jednostrane ocjene o karakteru rata, ali i Nikolićeve ranije izjave o Republici Srpskoj mogu samo zaoštriti ionako labave veze Sarajeva i Beograda.

Sve to potvrđuje i prva reakcija jednog od članova Predsjedništva BiH, Željka Komšića, koji je odmah nakon što je Nikolić u zgradi UN-a završio svoj jednosatni govor poslao saopštenje u kom otkazuje svoj najavljeni put na sastanak u Beograd.

“Ne vidim nikakvu svrhu sastanku u Beogradu zbog više puta iznesenih stavova srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, koji se mogu smatrati klasičnim miješanjem u unutarnja pitanja BiH, te prizivanje raspada BiH kao države", napisao je ovo, između ostalog, Komšić.

Drugi član državnog Predsjedništva Bakir Izetbegović pak vjeruje da je potrebno otići u Beograd i srbijanskom predsjedniku, kako kaže, objasniti da nema trgovine sa BiH:

„Želim mu reći da neće biti nikakve trgovine Republika Srpska za Kosovo, nezavisno Kosovo – nezavisna Republika Srpska. Do toga doći neće. I to je pogrešan put, to je jedna slijepa ulica kojom mogu krenuti“, smatra Izetbegović.

Nikolićev govor, budući da je njegova prošlost u BiH svima dobro poznata, nije pretjerano iznenadio analitičare. Riječ je o duboko fašiziranom društvu, kaže novinar Ahmed Burić. Pesimističan je u procjenama da bi se odnosi u regiji mogli poboljšati u skorije vrijeme jer, kako kaže, sve ono što se čulo u Njujorku podsjeća na već viđeno:

„I sve dok se ne bude napravio pravi presjek toga, dok ta tzv. međunarodna zajednica ne bude tačno znala koje su konsekvence svega toga i dokle to sve ide, mi naprijed ne možemo. To je bio ozbiljan rat, s ozbiljnim konsekvencama - i tim se stvarima mora pristupati ozbiljno. Političari svakako neće pristupati ozbiljno jer oni čuvaju svoje, a stranci nemaju dovoljno vremena da razumiju sve te nijanse koje su se dogodile. I onda se tu događaju ti kuršlusi - Jeremić se ponaša kao da je to neka njegova privatna prćija. Sama ta činjenica da on može raditi u UN-u to što radi definitivno govori i o tom UN-u uz sve.“

Radmanovićev govor politički korektan

Dugogodišnji bosanskohercegovački novinar Vlastimir Mijović smatra da sve što se dogodilo u Njujorku ne može bitnije uzdrmati odnose BiH i Srbije. Objašnjava zbog čega:

„Nešto što je pokvareno teško može dalje da se kvari. Od Nikolića se nešto drugo nije ni očekivalo. Mislim da je to i s njegove strane jedna predstava i za međunarodnu i za domaću javnost, a da bi on u određenim pragmatičnim, političkim razgovorima trebao da pokaže, i vjerujem da bi pokazao, više smisla za realnost.“

No ne slaže se sa odlukom Željka Komšića da ne ode u Beograd:

„Sva ova prepucavanja trajaće dugo, ali jedini napredak i način na koji može doći do pomirenja su neprestani razgovori. Utoliko i naši predstavnici iz Sarajeva treba da idu u Beograd, kao i da organizuju dolazak njihov ovdje i razgovor o tim stvarima koje nas i poslije 20 godina zavađaju“, kaže Mijović.

Za razliku od govora srbijanskog predsjednika, govor predsjedavajućeg bosanskohercegovačkog Predsjedništva Nebojše Radmanovića u Njujorku ocjenjuje se kao politički korektan. Radmanović je, odgovarajući na pitanja za Glas Amerike, rekao da vjeruje da svaki razgovor o radu sudova koji rješavaju pitanja ratnih zločina može doprinijeti pomirenju:

„Bez obzira na različita mišljenja i tumačenja, to će ipak biti jedna mala kockica dalje ka pomirenju naroda, ne samo na Balkanu, ali čini mi se i putokaz za budućnost“, naveo je Radmanović.

No, Refik Hodžić, iz grupe međunarodnih nevladinih organizacija za tranzicionu pravdu, podsjeća da su debatu o radu Haškog tribunala od samog početka pratili incidenti. Vjeruje da ono što se čulo u Njujorku ni u kom slučaju ne može doprinijeti pomirenju i boljim odnosima među zemljama u regiji:

„Diskurs koji se tamo odvijao u i oko te debate je sve, samo ne u prilog pomirenju, tako da mislim da je ona ustvari nanijela veliku štetu kredibilitetu UN-a i poziciji koju obnaša Vuk Jeremić, ali to je nešto čime treba da se bave Ujedinjeni narodi“, smatra Hodžić.

Govorom srbijanskog predsjednika najviše su povrijeđene žrtve u BiH. Neki od njih bili su u Njujorku. Među njima je bio i predsjednik Saveza logoraša BIH Murat Tahirović, koji podsjeća da im je bilo onemogućeno da govore na sesiji u UN-u, te da predsjednik Srbije nije prekidao svoj govor ni kada je obezbjeđenje iz sale izbacilo predstavnike žrtava iz BiH:

„Sve, sudeći po njegovom govoru ali i kasnije sastanku sa gospodinom Radmanovićem, potvrđuje da on ne uvažava žrtve sa prostora BiH - ali to je njegov stav", zaključuje Tahirović.