U proteklih dvadeset godina u Bosni i Hercegovini su učinjeni pozitivni pomaci u pogledu učešća žena u političkom životu. Osnažena je i zakonska regulativa, ali je ostalo neriješeno pitanje njene primjene. Ova tematika obrađena je u nedavno objavljenoj knjizi u izdanju Sarajevskog otvorenog centra i Agencije za ravnopravnost spolova BiH koja je predstavljena u Zenici.
Kada se pogleda razvoj bh društva u posljednjih 20 godina s razlogom se postavlja pitanje da li je postignuta ravnopravnost spolova na planu političkog djelovanja. Usvojen je Zakon i formirana Agencija, ali je još uvijek na sceni kršenje jednakopravnosti.
Ovakav stav iznosi dugogodišnja politička aktivistica SDP-a BiH iz Zenice, prof. dr. Nermina Zaimović-Uzunović. Kako kaže, ako se uradi jedan korak naprijed, uskoro slijede dva unazad:
„Poslije svakih izbora nadamo se da će biti veća politička participacija u zakonodavnoj vlasti. A onda se ohladimo kad vidimo da ih nema u izvršnoj vlasti. Kad žene mogu da zauzmu mjesto u izvršnoj vlasti? Ako politički lideri, a oni su isključivo muškarci, izaberu i smatraju da je dobro da imaju žene, da je to dobro za njihovu političku opciju, onda se žene i pojave u tom, i to je sve planirano. Ako pratite pomno te procese, onda vidite da unaprijed znate kako će koja politička partija reagovati i koga će staviti. Nažalost, mi nismo u prilici da kažemo da se stanje mnogo mijenja. Konačno, minimalno sto godina traje ova borba za poziciju žena, za njen glas u odlučivanju o ključnim pitanjima u društvu", kaže profesorka Zaimović-Uzunović.
Nevladin sektor je nezaobilazan faktor u kreiranju pozicije žena u društveno-političkom životu BiH, ocjenjuje Sabiha Husić, direktorica nevladine organizacije Medika Zenica. Prema njenim riječima, iako nije politički angažovana, prati i nastoji dati podršku mijenjanju svijesti šire javnosti u pogledu jednakopravnosti:
„Mi imamo žene na listama i imamo žene na pojedinim pozicijama, pa u parlamentima, ali ono što ja, kao predstavnica nevladine organizacije, više očekujem, to je konkretnog djelovanja, da bi to prisustvo žena u politici ustvari imalo svoje reflektovanje na svakodnevni život, prije svega žena. Recimo, ja sam sa te tačke gledišta nezadovoljna, a radim na ovom polju dvadeset godina. Nekako bih voljela da svi više razumijevamo zašto je važno govoriti o toj ženskoj politici. Ta ženska politika ustvari pomaže da mi dođemo do kvalitetnijeg života, kako građanki tako i građana. Ja sam ponosna što ne pripadam nijednoj političkoj opciji, jer zaista, radeći kroz nevladin sektor – ja prepoznajem našu žensku politiku", kaže ona.
U nedavno rekonstruisanoj Vladi ZDK nije bilo mjesta za pripadnicu ženskog spola. Stoga, kako ističe Emira Drnda-Čičeklić, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova, ostaje zadatak da se stanje poboljšava:
„I da pojačamo svoj autoritet kao komisija, kako na općinskom tako i na kantonalnom nivou, kako bismo što bolje pronašli ona mjesta koja treba da popravljamo, gdje postoji diskriminacija polova po bilo kojoj osnovi, odnosno ljudskih prava i građanskih sloboda. Cilj nam je da upoznamo javnost da se bavimo s tim, da želimo da se ojačamo i da u narednoj, 2016. godini već prikažemo određene pokazatelje želje da popravimo stanje u ZE-DO kantonu", podvlači ona.
Pored društvenih promjena, naše sagovornice ističu da je potrebno striktno poštivanje zakonodavstva koje govori o minimalnoj prisutnosti žena od 40 posto u parlamentima. Isto se odnosi i na izvršnu vlast. Realnost BiH ipak nije ni crna ni bijela. Ostaje nada da će u narednih nekoliko godina doći do značajnijih promjena i da će žene i muškarci zajedno učiniti napor da se u bh. društvu postigne istinska ravnopravnost.
