Tekst Rikarda Jozwiaka, priredila Biljana Jovićević
Evropska unija u utorak 8. marta pomezno obilježava Međunarodni dan žena, ponosni na uspjeh postignut na dugom putu unaprjeđenja ženskih prava u protekloj deceniji.
Međutim, novi podaci iz istraživanja Evropske komisije pokazuju da žene širom EU još uvjek prosječno zarađuju jednu petinu manje nego muškarci.
Pred Međunarodni dan žena, Evropska komisija je objavila statistiku koja pokazuje da žene u EU zarađuju značajno manje neko njihove muške kolege.
Prema posljednjem istaživanju, žene u 27 članica EU, zarađuju prosječno 17.5 odsto manje nego muškarci i ta se razlika u posljednjih 15 godina ne mijenja.
Vivian Reding, Evropski komesar za ljudska prava, kaže da navedeni podaci pokazuju da bi žene u EU trebalo da rade još dodatnih dva mjeseca da bi se njihova primanja izjednačila na godišnjem nivou sa zaradama muškaraca.
Izvještaj je izašao neposredno pred obilježavanje 100. godišnjice od kada se Međunarodni dan žena slavi u svijetu.
Matthew Newman, portparol Redingove, nagalašava da veliki jaz u primanjima između muškaraca i žena ukazuje na strukturne probleme na tržištu rada.
„Mnoge žene se ne opredjeljuju za određene profesije u kojima se može zaraditi više novca. Sve počinje veoma rano, kada se žene opredjeljuju za recimo socijalne studije, i najčešće završe kao nastavnici ili profesori, što nijesu dobro plaćena zanimanja. One se rjeđe opredjelju za profesije kao što su inžinjerske ili kompjuterske nauke, ili menadžment, što su veoma dobro plaćeni poslovi“, objašnjava Newman.
Slijediti primjer Norveške
Izvještaj takođe pokazuju da razlika značajno varira među zemljama članicama EU, u nekima je jaz i do 30 odsto, kao što je to zabilježeno u Estoniji. Italija bilježi samo 5 procenata razlike između muških i ženskih zarada.
Ilustracija
Newman kaže da je relativno mala razlika u zaradama između muškaraca i žena zbog toga što žene u Italiji ne rade na poslovima koje zahtjevaju manje vještine i koje su manje plaćeni kao u ostalim evropskim zemljama.
Evropska komisija najavljuje seriju javnih rasparava i pokretanje niza različitih kampanja kako bi počeli rješavati ovaj problem. Ali neki političari čak predlažu i preduzimanje određenih zakonskih rješenja za efikasnije rješavanje problema neravnopravnosti.
Eva-Britt Svensson, predjednica Komiteta za ženska prava u Evropskom parlamentu, kaže da su se rezulatati prethodnih direktiva EU, sa ciljem obezbjeđivanja ravnopravnosti pokazali kao neefikasni.Ona smatra da EK treba da izađe sa novim zakonskim rješenjima za ovu oblast.
“To mora biti oblikovano na taj način da bude apsolutno nemoguće nastaviti diskriminaciju. Pokazali smo da možemo uraditi dosta toga, možemo poslati ljude na mjesec i tome slično.Onda bi trebalo da budemo u stanju i da donesemo direktive koje će funkcionisati u praksi”, zaključuje Svensson.
Svensson kaže da se problem mora riješiti od vrha do dna, ističući da su 97 odsto izvršnih direktora u velikim kompanijama muškarci.
Ona kaže da EU treba da slijedi primjer Norveške, zemlje koja nije članica EU, a koja je u svom zakonodavstvu, primijenila kvote za žene u bordovima velikih kompanija. Francuska i Španija uvele su slične mjere početkom ove godine, a i Belgija se sprema da preduzme takav korak.
Newman kaže da Komisija želi evropske kompanije na dobrovoljnom nivou uključe što više žena prije nego što počnu reviziju iduće godine.
“Kvote su nešto što želimo da počnemo primjenjivati automatski. Riječ je o procesu u dva smjera. Prvo ćemo vidjeti kako će se stvari promijeniti i nakon toga ćemo djelovati dalje ako ne uočimo nikakav napredak”, kaže Newman.
Evropska komisija još od ranije ima za cilj da udvostruči broj žena u upravnim odborima u kompanijama u EU, za 30 posto do 2015, te da poveća taj broj za još 10 posto do 2020. Slična kvota će biti potrebna i za samu Evropsku komisiju, u kojoj su 9 od 27 komesara EU žene. Ipak 53 odsto kompletnog osoblja u Komisiji su žene.
Evropska unija u utorak 8. marta pomezno obilježava Međunarodni dan žena, ponosni na uspjeh postignut na dugom putu unaprjeđenja ženskih prava u protekloj deceniji.
Međutim, novi podaci iz istraživanja Evropske komisije pokazuju da žene širom EU još uvjek prosječno zarađuju jednu petinu manje nego muškarci.
Pred Međunarodni dan žena, Evropska komisija je objavila statistiku koja pokazuje da žene u EU zarađuju značajno manje neko njihove muške kolege.
Prema posljednjem istaživanju, žene u 27 članica EU, zarađuju prosječno 17.5 odsto manje nego muškarci i ta se razlika u posljednjih 15 godina ne mijenja.
Vivian Reding, Evropski komesar za ljudska prava, kaže da navedeni podaci pokazuju da bi žene u EU trebalo da rade još dodatnih dva mjeseca da bi se njihova primanja izjednačila na godišnjem nivou sa zaradama muškaraca.
Newman: Mnoge žene se ne opredjeljuju za određene profesije u kojima se može zaraditi više novca.
Izvještaj je izašao neposredno pred obilježavanje 100. godišnjice od kada se Međunarodni dan žena slavi u svijetu.
Matthew Newman, portparol Redingove, nagalašava da veliki jaz u primanjima između muškaraca i žena ukazuje na strukturne probleme na tržištu rada.
„Mnoge žene se ne opredjeljuju za određene profesije u kojima se može zaraditi više novca. Sve počinje veoma rano, kada se žene opredjeljuju za recimo socijalne studije, i najčešće završe kao nastavnici ili profesori, što nijesu dobro plaćena zanimanja. One se rjeđe opredjelju za profesije kao što su inžinjerske ili kompjuterske nauke, ili menadžment, što su veoma dobro plaćeni poslovi“, objašnjava Newman.
Slijediti primjer Norveške
Izvještaj takođe pokazuju da razlika značajno varira među zemljama članicama EU, u nekima je jaz i do 30 odsto, kao što je to zabilježeno u Estoniji. Italija bilježi samo 5 procenata razlike između muških i ženskih zarada.
Newman kaže da je relativno mala razlika u zaradama između muškaraca i žena zbog toga što žene u Italiji ne rade na poslovima koje zahtjevaju manje vještine i koje su manje plaćeni kao u ostalim evropskim zemljama.
Evropska komisija najavljuje seriju javnih rasparava i pokretanje niza različitih kampanja kako bi počeli rješavati ovaj problem. Ali neki političari čak predlažu i preduzimanje određenih zakonskih rješenja za efikasnije rješavanje problema neravnopravnosti.
Eva-Britt Svensson, predjednica Komiteta za ženska prava u Evropskom parlamentu, kaže da su se rezulatati prethodnih direktiva EU, sa ciljem obezbjeđivanja ravnopravnosti pokazali kao neefikasni.Ona smatra da EK treba da izađe sa novim zakonskim rješenjima za ovu oblast.
“To mora biti oblikovano na taj način da bude apsolutno nemoguće nastaviti diskriminaciju. Pokazali smo da možemo uraditi dosta toga, možemo poslati ljude na mjesec i tome slično.Onda bi trebalo da budemo u stanju i da donesemo direktive koje će funkcionisati u praksi”, zaključuje Svensson.
Svensson kaže da se problem mora riješiti od vrha do dna, ističući da su 97 odsto izvršnih direktora u velikim kompanijama muškarci.
Ona kaže da EU treba da slijedi primjer Norveške, zemlje koja nije članica EU, a koja je u svom zakonodavstvu, primijenila kvote za žene u bordovima velikih kompanija. Francuska i Španija uvele su slične mjere početkom ove godine, a i Belgija se sprema da preduzme takav korak.
Newman kaže da Komisija želi evropske kompanije na dobrovoljnom nivou uključe što više žena prije nego što počnu reviziju iduće godine.
“Kvote su nešto što želimo da počnemo primjenjivati automatski. Riječ je o procesu u dva smjera. Prvo ćemo vidjeti kako će se stvari promijeniti i nakon toga ćemo djelovati dalje ako ne uočimo nikakav napredak”, kaže Newman.
Evropska komisija još od ranije ima za cilj da udvostruči broj žena u upravnim odborima u kompanijama u EU, za 30 posto do 2015, te da poveća taj broj za još 10 posto do 2020. Slična kvota će biti potrebna i za samu Evropsku komisiju, u kojoj su 9 od 27 komesara EU žene. Ipak 53 odsto kompletnog osoblja u Komisiji su žene.