Zakoni u Bosni i Hercegovini propisuju da u strukturama vlasti treba biti 40 posto žena. Nedavni opći izbori u BiH pokazali su kako su žene i dalje marginalizirane na političkoj sceni, a procenat od 40 posto čini se nedostižnim.
U zakonodavnoj vlasti na pojedinim nivoima vlasti zabilježeni su blagi pomaci u odnosu na prethodne mandate. Političke stranke poštivale su izborne kvote i na kandidacijske liste uvrstile 40 posto žena, ali kada je riječ o raspodjeli mandata, situacija je poptuno drugačija.
Da bi jedna žena bila izabrana na neku od visokih pozicija u strukturama vlasti presuđuje mnogo faktora. Njen uspjeh na izborima ovisi o položaju u stranci, poziciji na listi, adekvatnoj promociji u predizbornoj kampanji, naklonosti glasača i drugih faktora.
Nakon općih izbora u listopadu 2014. godine u zakonodavnoj vlasti žene su ostvarile sljedeće rezultate.
U PSBiH u Zastupničkom domu - od 42 mjesta, ženama je pripalo 10, odnosno 23,81 posto.
U Parlamentu FBiH - od 98 mjesta ženama je pripalo 21 mjesto, odnosno 23,81 posto. U Narodnoj skupštini RS od 58 mjesta, ženama je pripalo 12, odnosno 14,45 posto.
Po kantonima, najviše žena bit će u Zapadnohercegovačkom kantonu, 7 od ukupno 23 mjesta, ili 30,43 posto. Najmanje u Livanjskom kantonu, jedno mjesto od 25, odnosno četiri posto.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH o tome kaže:
„Možemo govoriti o jednom laganom pomaku, ali ne možemo govoriti da smo zadovoljne. Kompletno bosanskohercegovačko društvo, zajedno i vladin i nevladin sektor, trebaju da rade na povećanju broja žena, jer povećanje broja žena donosi kvalitet u politiku. Dakle, muškarci i žene nisu jednaki, ali trebaju da budu ravnopravni i upravo ta različitost je kvalitet više u svemu ovome.“
Nizak procenat učešća žena posebno je izražen u izvršnoj vlasti. Po svemu sudeći, neće biti nekih značajnijih pomaka prilikom raspodjele mjesta u aktualnom mandatu, koji je u procesu formiranja.
„Mislim da treba raditi u političkim partijama. Lideri, a znamo da oni odlučuju, moraju biti svjesni toga da je potreban veći broj žena i da žene posjeduju sve kvalitete koji su potrebni, Također moraju biti svjesni da žene mogu puno toga promijeniti u našoj sredini, zahvaljujući svojim kvalitetama koje su drugačije od kvaliteta muškaraca“, kaže Ismeta Dervoz bivša članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova PSBiH.
Na pitanje - zašto nema dovoljno žena na visokim i važnim funkcijama u institucijama vlasti BiH, odgovor je slojevit. U bh. društvu mnogo je predrasuda i stereotipa, zbog kojih su žene nevidljive na političkoj sceni.
„Dobar dio razloga zbog kojih nas nema dovoljno u politici jeste u tome što idu naprijed one žene koje neće zastupati svoje stavove, nego će biti poslušnice koje će klimati glavom ili će odćutati neke stvari. One žene koje jasnije izlažu svoje stavove i neslaganje, uglavnom su potisnute“, kaže dugogodišnja istaknuta članica Socijaldemokratske partije BiH Besima Borić.
Važan iskorak napravilo je Ministarstvo sigurnosti BiH, koje je 2012. dobilo i nagradu Ujedinjenih nacija, zalažući se u području ravnopravnosti spolova. Nagradu je primila Ankica Tomić, šefica Odjela za međunarodnu suradnju Ministarstva sigurnosti BiH.
„Mi živimo u državi u kojoj je ukorijenjen taj patrijahalni obrazac, po kojem je javni život namijenjen muškarcima, a privatni život je rezerviran za ženu. I one hrabre žene koje se odluče uhvatiti u koštac sa tim nastupima i bavljenjem politike moraju troduplo više uložiti truda da bi bile uspješne ili jednako uspješne kao muškarci, bez obzira na njihove kvalifikacije. Zanemarujemo sposobnosti i kvalifikacije žena i njihovo obrazovanje upravo zato što im ne dajemo šanse i mogućnosti da sudjeluju u kreiranju i donošenju važnih odluka, koje su bitne za život ljudi i građana i obitelji, kako temeljne stanice ovoga društva.“
Nevladine organizacije u BiH kontinuriano prate segment ravnopravnosti polova. U nekoliko istraživanja, koja su do sada napravljena, rezultati su bili porazni. Dženana Aladžuz, aktivistica nevladine organizacije „Infohause“ pojašnjava:
„Radili smo istraživanje kako su štampani mediji izvještavali o kandidatkinjama na proteklim izborima. Na tim izborima smo imali preko 3.000 kandidatkinja. Štampani mediji su izvještavali o njih 160. I svi 500 i nešto tekstova, 40 posto je bilo o Željki Cvijanović i to zbog važnosti funkcije koju je obnašala, a ne zato što su posvećivali njenom programu ili obećanjima. I kad vi imate takvu situaciju da se ne zna ništa o skoro 90 posto kandidatkinja, pa kako će onda neko zaokružiti upravo tu ženu.“
Što se tiče drugih europskih zemalja, ni tamo žene nisu ravnopravno zastupljene, izuzimajući skandinavske zemlje. U regiji, iskorak je napravila Hrvatska, koja već dva puta na visoke pozicije bira ženu. Tu su još i Kosovo, Albanija i Crna Gora.
