Žene na izbornim listama u BiH: Samo zakonski minimum

Na predstojećim lokalnim izborima, koji će se u oktobru održati u BiH, žena je na listama tek onoliko koliko to zakon nalaže - između 30 i 40 posto. Skoro nijedna žena nije kandidovana recimo za mjesta opštinskog načelnika.

Tako je i u Tuzlanskom kantonu gdje je tek jedna politička partija ženu stavila za nositeljicu liste. Također, u ovom kantonu, kao i u ostalim djelovima BiH, nema žena na čelu političkih stranaka, a istraživanja pokazuju da žene koje izlaze na izbore uglavnom svoj glas i povjerenje daju muškarcima. Nekoliko žena koje su odlučile da se profesionalno bave politikom svoja iskustva podjelile su sa nama.

Uz političare, koji su obično na čelima političkih stranaka, političarke se i dalje osjećaju marginalizirano. Da ih zakon ne štiti, smatraju da bi u daleko manjem broju bile zastupljene na listama ili uživale bilo kakvo povjerenje u politici.

Azra Avdić godinama je bila poslanica u Skupštini TK. Zbog ažurnosti i kritičnosti prema određenim političkim odlukama, često je bila izložena uvredama svojih kolega.

„Da nisam ovakva kakva sam, ja odmah uzvraćam na udarac udarcem. Doživjela sam čak i vrlo prostih komentara i svega. Jednom prilikom, bojeći se za jedan od amandmana vrlo važnog zakona, nisam dala da se povuku amandamani, i napolju su mi kolege rekli bogzna šta, i ja sam na kraju bila prisiljena da kažem: ’To što ste meni rekli u foajeu, gospodo poslanici, imenom i prezimenom ponesite svojim suprugama. Dakle, ako nećete da se nešto ružno desi ili kaže vašoj ženi, onda nemojte ni svojoj kolegici to govoriti.’ Pokušavajući nas žene da marginaliziraju, oni jednostavno kažu: ’Šta ti znaš, drž se šerpe, drž se lonca, drž se ovog, onog.’ Malo žene uzmiču, a malo i muškarci gaze preko njih“, kaže Azra Avdić.

Jasminka Mijatović u Vladi TK četiri godine bila je ministrica pravosuđa. Njezine važne zakonske odluke često su bile pod prismotrama muških kolega. Ali ulaskom u politiku, kaže, naučila je jednu stvar - da politika nije muški posao. Ta je vodilja u politici i danas održala.

„Političke stranke nemaju organiziranu podršku za svoje kandidatkinje na listama i to se može na neki način shvatiti kao neizravan pritisak na žene da ne budu politički aktivne, a s druge strane da budu deprimirane samom činjenicom da neće uspjeti na izborima. Međutim, to ni u kom slučaju ne treba ponukati žene da se politički ne aktiviraju iz razloga što svi ti muškarci moraju shvatiti da imaju i svoje žene i kćerke i unuke, pa neka neke buduće generacije osjete taj rezultat“, mišljenja je Jasminka Mijatović.

Potrebne u politici

Zastupljenost žena u politici u TK još uvijek je veoma mala, što potvrđuje i činjenica da niti jedna politička stranka u ovom kantonu nema ženu za predsjednicu. Broj žena na listama za predstojeće izbore je tek toliki da zadovolji zakonsku brojku, kaže Nina Zupan, koordinatorica projekta „Jednake mogućnosti za muškarce i žene“.

„Kod nas se obično žene gledaju kao broj, da se zadovolji brojčana forma da bude 30 posto žena na listama ili 40 posto žena na funkcijama. Međutim, dosad se pokazalo da su žene, koje su dosad izlazile u većem broju od muškaraca na izbore, ipak glasale više za muškarce nego što su davale podršku ženama. A isto tako u nekim ruralnim područjima žene nemaju pravo glasa od svojih supružnika, tako da imamo i taj procentualni broj koji nije ohrabrujući“, navodi Nina Zupan.

Kako o kolegicama političarkama promišljaju političari, govori Mirza Mehmedović:

„Mislim da žene moraju same definisati svoj stav jer one imaju dovoljno veliku snagu i dovoljno su sazrele u bh. društvu da same biraju - i mislim da same mogu izgraditi svoj položaj u bh. politici. Ja sam se, recimo, uvijek divio Tatjani Ljujić - Mijatović, ženi koja je i u ranijim godinama pokazala svoju zrelost i mislim da takvih žena treba više u našoj politici, ali se bojim da je ona danas prilično marginalizirana u BiH. Niz je takvih slučajeva žena koje su pokazale svoj stav i koje su pokazale svoju snagu i koje su u određenim kriznim situacijama pokazale da mogu donijeti prave odluke.“

Merima Softić, mlada političarka iz Tuzle, mišljenja je da su žene danas potrebne politici u BiH. Žena je uvijek držala tri čoška kuće - zašto onda ne bi držale i važne pozicije jedne zemlje, odgovara Merima:

„Ženama treba vjerovati. Žene jesu dosta emotivne. Kažu da emocije i politika ne idu zajedno, međutim ja mislim da se nijedna stvar ne može dobro odraditi ako nema emocija. A žene su zaista spremne za vodeće pozicije. Meni je mnogo pomogao sport - doživiš poraz, padneš, ustaneš, nastaviš dalje. Tako je isto i u političkoj karijeri. Zašto da ne? Zašto ne postaviti sada neki viši cilj i pokušati da budeš na nekoj poziciji.“

U BiH je trenutačno takva politička situacija da je građanima manje važno je li na čelu poltičke stranke, kantona, entiteta, države žena ili muškarac:

„Ja mislim da bi bilo puno bolje da su pametni ljudi, ne žene ili muškarci, samo pametni ljudi.“

„Treba samo gledati ko je sposobniji.“

„Vrlo ih je malo, a smatram da su jako pametne i da bi ih trebalo više biti.“

Već 101. godinu u svijetu se obilježava Međunarodni dan žena. I još uvijek se govori o njihovoj neravnopravnosti - ne samo u politici već i u obitelji i na radnom mjestu. Rodna ravnopravnost u BiH je još uvijek samo mrtvo slovo na papiru.