Nakon Umjetničke galerije BiH, poslije 125 godina s radom bi mogao prestati i Zemaljski muzej u Sarajevu.
Muzej ulazi u drugu godinu bez neophodnih sredstava za rad jer je BiH u 2011. ostala bez državnog budžeta, i ukoliko ga ne bude i u narednoj, neće biti moguće nastaviti rad, kaže v.d. direktora Muzeja Adnan Busuladžić.
Posljedice mogu biti katastrofalne, navodi Busuladžić.
„Ono što slijedi u narednom periodu je totalni krah sistema. Nismo više odgovorni za to i nećemo snositi nikakave posljedice. Godinama upozoravamo da će se desiti. Pored neisplaćivanja plata uposlenih, nemamo više novca za plaćanje režija i ubrzo će biti isključena struja, voda, pući će cijevi, prestaće sa radom alarmni sistem. Kolekcije i zbirke će biti ugrožene na svaki mogući način. Muzej će se zatvoriti sam od sebe“, kaže Busuladžić.
Zemaljski muzej je jedna od sedam kulturnih institucija u BiH koje se finansiraju iz državnog budžeta. Prema sadašnjem Ustavu BiH finansiranje kulturnih institucija je na nižim nivoima vlasti tj. na nivou entiteta u RS i kantona u Federaciji.
Tako su Zemaljski muzej, Umjetnička galerija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Kinoteka, Istorijski muzej i Muzej književnosti i pozorišta, te Biblioteka za slijepa i slabovidna lica postali ničija briga.
Busuladžić podsjeća da je za minimum rada za Muzej potrebno oko 700.000 eura godišnje. Petnaest poslijeratnih godina Muzej je finansirao Kanton Sarajevo, a posljednjih pet godina Savjet ministara BiH.
Međutim, 2011. prošla je sa privremenim finansiranjem, a u prijedlogu za 2012. godinu, koliko se za sada zna, finansiranje Zemaljskog muzeja nije predviđeno, kaže Busuladžić.
Problema sa novcem i opstankom imaju i ostale kulturne institucije sa statusom državnih, pa je Umjetnička galerija BiH nakon 65 godina, za javnost i zvanično zatvorena 1. septembra ove godine. Za rad Galerije potrebno je oko 200.000 eura godišnje, a godinama unazad dobijala je tek trećinu od ovog iznosa.
Kustosica muzeja Maja Abdomerović kaže da im je status nacionalne galerije donio više štete nego koristi jer su na međunarodnim projektima tretirani kao državna institucija tj. budžetski korisnik.
„Mi smo stalno u tom nekom međuprostoru jer nas ne mogu tretirati ni kao nevladinu organizaciju. Niko ne očekuje da mi dobijamo sredstva za programe i projekte, to nema više nigdje. Mi vrlo intenzivno apliciramo na sve moguće konkurse, ali nemamo uspjeha, ne zato što nemamo dobre projekte nego zato što nas u startu blokira naš status. Svi nas tretiraju kao bužetskog korisnika“, ističe Abdomerovićeva.
Sve ovo dešava se u gradu koji pretenduje da postane kulturna prestonica Evrope 2014. godine. Ako se do tada u načinu finansiranja institucija kulture na državnom nivou nešto ne promijeni, Sarajevo i BiH ostaće i bez preostalih pet.
Na mejl redakcije Slobodne Evrope stiglo je pismo i apel građana Sarajeva povodom zatvaranja jedne od najstarijih institucija Bosne i Hercegovine - Zemaljskog muzeja. Prenosimo vam ga u cijelosti:
Poštovani,
obraćam Vam se s molbom da podržite Zemaljski muzej BiH u Sarajevu kako bi mogao nastaviti tradiciju i rad duge 130 godina.
Muzej treba za godišnji budget 850.000 KM tj. ca. 425.000 eura. Taj novac ne dolazi muzeju što pokazuje neodgovornost entiteta, kantona i države.
Naravno da je svima poznata situacija u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.
Pa ipak, Zemaljski muzej u Sarajevu predstavlja značajnu kulturnu i povijesnu ulogu narodima u BiH. Ova ustanova je pri tom jedna od najvažnijih kulturnih i povijesnih objekata zapadnog Balkana. Zato ne bismo smjeli dopustiti da Zemaljski muzej u Sarajevu postane žrtva neodgovornosti pojedinaca i grupa, inače odgovornih za njegovo financiranje.
Zato Vas molim da reagirate i date podršku ovom muzeju i njegovim radnicima, tako što ćete dići glas protiv njegova zatvaranja. Vaš glas zajedno s nama bi mogao natjerati odgovorne da odvoje potrebnu sumu novca za održavanje muzeja.
Učinimo sve kako bi Zemaljski muzej mogao nastaviti svoju tradiciju i rad i u 2012 godini. Ono lijepo u životu treba da opstane!
Zahvaljujem se unaprijed.
Srdačan pozdrav i Sretna Nova 2012 godina,
Zabrinuti građani
Muzej ulazi u drugu godinu bez neophodnih sredstava za rad jer je BiH u 2011. ostala bez državnog budžeta, i ukoliko ga ne bude i u narednoj, neće biti moguće nastaviti rad, kaže v.d. direktora Muzeja Adnan Busuladžić.
Posljedice mogu biti katastrofalne, navodi Busuladžić.
„Ono što slijedi u narednom periodu je totalni krah sistema. Nismo više odgovorni za to i nećemo snositi nikakave posljedice. Godinama upozoravamo da će se desiti. Pored neisplaćivanja plata uposlenih, nemamo više novca za plaćanje režija i ubrzo će biti isključena struja, voda, pući će cijevi, prestaće sa radom alarmni sistem. Kolekcije i zbirke će biti ugrožene na svaki mogući način. Muzej će se zatvoriti sam od sebe“, kaže Busuladžić.
Zemaljski muzej je jedna od sedam kulturnih institucija u BiH koje se finansiraju iz državnog budžeta. Prema sadašnjem Ustavu BiH finansiranje kulturnih institucija je na nižim nivoima vlasti tj. na nivou entiteta u RS i kantona u Federaciji.
Tako su Zemaljski muzej, Umjetnička galerija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Kinoteka, Istorijski muzej i Muzej književnosti i pozorišta, te Biblioteka za slijepa i slabovidna lica postali ničija briga.
Busuladžić podsjeća da je za minimum rada za Muzej potrebno oko 700.000 eura godišnje. Petnaest poslijeratnih godina Muzej je finansirao Kanton Sarajevo, a posljednjih pet godina Savjet ministara BiH.
Međutim, 2011. prošla je sa privremenim finansiranjem, a u prijedlogu za 2012. godinu, koliko se za sada zna, finansiranje Zemaljskog muzeja nije predviđeno, kaže Busuladžić.
Problema sa novcem i opstankom imaju i ostale kulturne institucije sa statusom državnih, pa je Umjetnička galerija BiH nakon 65 godina, za javnost i zvanično zatvorena 1. septembra ove godine. Za rad Galerije potrebno je oko 200.000 eura godišnje, a godinama unazad dobijala je tek trećinu od ovog iznosa.
Kustosica muzeja Maja Abdomerović kaže da im je status nacionalne galerije donio više štete nego koristi jer su na međunarodnim projektima tretirani kao državna institucija tj. budžetski korisnik.
„Mi smo stalno u tom nekom međuprostoru jer nas ne mogu tretirati ni kao nevladinu organizaciju. Niko ne očekuje da mi dobijamo sredstva za programe i projekte, to nema više nigdje. Mi vrlo intenzivno apliciramo na sve moguće konkurse, ali nemamo uspjeha, ne zato što nemamo dobre projekte nego zato što nas u startu blokira naš status. Svi nas tretiraju kao bužetskog korisnika“, ističe Abdomerovićeva.
Sve ovo dešava se u gradu koji pretenduje da postane kulturna prestonica Evrope 2014. godine. Ako se do tada u načinu finansiranja institucija kulture na državnom nivou nešto ne promijeni, Sarajevo i BiH ostaće i bez preostalih pet.
Vaša pisma: Podrška Zemaljskom muzeju
Vaša pisma: Podrška Zemaljskom muzejuNa mejl redakcije Slobodne Evrope stiglo je pismo i apel građana Sarajeva povodom zatvaranja jedne od najstarijih institucija Bosne i Hercegovine - Zemaljskog muzeja. Prenosimo vam ga u cijelosti:
Poštovani,
obraćam Vam se s molbom da podržite Zemaljski muzej BiH u Sarajevu kako bi mogao nastaviti tradiciju i rad duge 130 godina.
Muzej treba za godišnji budget 850.000 KM tj. ca. 425.000 eura. Taj novac ne dolazi muzeju što pokazuje neodgovornost entiteta, kantona i države.
Naravno da je svima poznata situacija u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.
Pa ipak, Zemaljski muzej u Sarajevu predstavlja značajnu kulturnu i povijesnu ulogu narodima u BiH. Ova ustanova je pri tom jedna od najvažnijih kulturnih i povijesnih objekata zapadnog Balkana. Zato ne bismo smjeli dopustiti da Zemaljski muzej u Sarajevu postane žrtva neodgovornosti pojedinaca i grupa, inače odgovornih za njegovo financiranje.
Zato Vas molim da reagirate i date podršku ovom muzeju i njegovim radnicima, tako što ćete dići glas protiv njegova zatvaranja. Vaš glas zajedno s nama bi mogao natjerati odgovorne da odvoje potrebnu sumu novca za održavanje muzeja.
Učinimo sve kako bi Zemaljski muzej mogao nastaviti svoju tradiciju i rad i u 2012 godini. Ono lijepo u životu treba da opstane!
Zahvaljujem se unaprijed.
Srdačan pozdrav i Sretna Nova 2012 godina,
Zabrinuti građani
