U poređenju sa zemljama čije su ekonomije daleko nadmoćnije, regija Zapadnog Balkana mora naći načina da poveća konkurentnost, smanji korupciju, te u nedostatku sredstava eventualno rješenje potraži u osnivanju regionalne razvojne banke koja bi sa 900 miliona dolara kapitala mogla značajno uticati na razvoj svih zemalja.
Ukoliko bi se ujedinile izvozne i privredne snage u regionu, zemlje bi mogle sebi priskrbiti značajan dio globalnog profita, te postati konkurentne, što u ovom trenutku nisu.
Sadašnje stanje pokazuje kako se zemlje Zapadnog Balkana nalaze u najnepovoljnijem položaju u odnosu na ostatak Evrope, smatra direktor Centra za regionalne ekonomske studije, Vjekoslav Domljan.
„Od jedanaest najmanje konkurentnih zemalja u Evropi - deset ih je iz regiona - BiH, Srbija... Prema kriterijima poslovanja svjetske banke, od 13 zemalja koje najslabije stoje s aspekta poslovanja, samo dvije ne dolaze iz ove regije. Po rangiranju Transparency Internationala očigledno je da su zemlje u kojima je korupcija najizraženija, upravo zemlje regije. Govorimo o lošem funkcioniranju institucija društva“, smatra on.
Pri tome, u istraživanje i razvoj se ulaže malo, dok je istraživačkih radnika i do šest puta manje nego li je to evropski prosjek. Interregionalna trgovina je iznad potencijala, što znači da, kada bi region počeo da raste, trgovalo bi se manje nego sada.
Može se reći da je od CEFTA-e najviše koristi imala Srbija čiji izvoz u ove zemlje čini 1/3 ukupne srbijanske trgovine, ali očekuje se trend opadanja.
Sloboda kretanja i regionalna razvojna banka
Pri tome, ulaganja u komercijalne firme od strane investitora suočena su s nekoliko problema, a najprije visinom vanjskog duga. Očekivanja o velikom vanjskom ulaganju nisu realna, kaže Vladimir Gligorov sa bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije.
Vladimir Gligorov
"Svi polaze od toga da nema uštede domaćeg novca, svima treba strani novac, a većinom to nije išlo u industrijsku proizvodnju i kredibilnu robu. Iz tog razloga vrlo je riskantno u smislu održivosti i vanjske pozicije ovih država da se investira ovdje. Ne možete očekivati tu vrstu investicija. Plus, u ovom trenutku, na kraju krize koja će trajati jedno vrijeme zbog Grčke i regionalne situacije, ne možete očekivati poplavu stranog novca, što god budete radili“, ocjenjuje Gligorov.
Ahmet Šala, bivši ministar ekonomije i finansija Kosova, smatra da je preduslov za napredak regije sloboda kretanja.
„Hajde da se fokusiramo na pronalaženje mehanizama koji će nam omogućiti slobodno kretanje roba, kapitala i ideja. CEFTA je stvorila tu istu perspektivu, ali mehanizam rješavanja sporova ne radi najbolje“, kaže Šala.
Evropska unija je otvorila svoja vrata i mnogo se toga može postići, tvrdi nekadašnji predstavnik Makedonije, BiH i Crne Gore u Svjetskoj banci, Mirza Hajrić. Kroz primjer Sarajevo Biznis Foruma kao uspješnog načina privlačenja investicija, ističe i nedostatke sistema.
„Ako možemo u veoma teškim vremenima stvarati tako značajna ulaganja sa Bliskog Istoka, onda sigurno možemo uraditi i više od toga. Ljudi moraju vidjeti da barem imaju sigurnost, da su njihove investicije sigurne. Nažalost, naše usluge nisu na tom nivou. Toliko puta sam vidio kako političari propuštaju prilike sa potencijalnim investitorima, ljudi zapadnu u probleme i niko ne želi slušati o njihovim problemima. Ne radi se tako sa ozbiljnim stranim investitorima!“ rekao je Hajrić.
Pošto se većina zemalja ne može osloniti na vlastite izvore, rješenje za region može se naći u osnivanju regionalne razvojne banke - savjetuje direktor Centra za regionalne ekonomske studije Vjekoslav Domljan.
„Jedan od ekonomskih kriterija za pridruženje Evropskoj uniji je konkurentnost - da imate funkcionalnu i konkurentnu privredu. Mi u ovom trenutku to nemamo. Međutim, primjenom instrumenata kao što je ova banka, mogli bismo to postići. Tu banku mije tako teško osnovati. Sa 0,5 posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka svih država Zapadnog Balkana moglo bi doći do toga. Oko 900 miliona dolara. Članice banke mogle bi biti ne samo države regije nego i druge izvan nje, kao što je to u slučaju karipske razvojne banke“, smatra Domljan.
Ukoliko bi se ujedinile izvozne i privredne snage u regionu, zemlje bi mogle sebi priskrbiti značajan dio globalnog profita, te postati konkurentne, što u ovom trenutku nisu.
Sadašnje stanje pokazuje kako se zemlje Zapadnog Balkana nalaze u najnepovoljnijem položaju u odnosu na ostatak Evrope, smatra direktor Centra za regionalne ekonomske studije, Vjekoslav Domljan.
Domljan: Od jedanaest najmanje konkurentnih zemalja u Evropi - deset ih je iz regiona.
„Od jedanaest najmanje konkurentnih zemalja u Evropi - deset ih je iz regiona - BiH, Srbija... Prema kriterijima poslovanja svjetske banke, od 13 zemalja koje najslabije stoje s aspekta poslovanja, samo dvije ne dolaze iz ove regije. Po rangiranju Transparency Internationala očigledno je da su zemlje u kojima je korupcija najizraženija, upravo zemlje regije. Govorimo o lošem funkcioniranju institucija društva“, smatra on.
Pri tome, u istraživanje i razvoj se ulaže malo, dok je istraživačkih radnika i do šest puta manje nego li je to evropski prosjek. Interregionalna trgovina je iznad potencijala, što znači da, kada bi region počeo da raste, trgovalo bi se manje nego sada.
Može se reći da je od CEFTA-e najviše koristi imala Srbija čiji izvoz u ove zemlje čini 1/3 ukupne srbijanske trgovine, ali očekuje se trend opadanja.
Sloboda kretanja i regionalna razvojna banka
Pri tome, ulaganja u komercijalne firme od strane investitora suočena su s nekoliko problema, a najprije visinom vanjskog duga. Očekivanja o velikom vanjskom ulaganju nisu realna, kaže Vladimir Gligorov sa bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije.
"Svi polaze od toga da nema uštede domaćeg novca, svima treba strani novac, a većinom to nije išlo u industrijsku proizvodnju i kredibilnu robu. Iz tog razloga vrlo je riskantno u smislu održivosti i vanjske pozicije ovih država da se investira ovdje. Ne možete očekivati tu vrstu investicija. Plus, u ovom trenutku, na kraju krize koja će trajati jedno vrijeme zbog Grčke i regionalne situacije, ne možete očekivati poplavu stranog novca, što god budete radili“, ocjenjuje Gligorov.
Ahmet Šala, bivši ministar ekonomije i finansija Kosova, smatra da je preduslov za napredak regije sloboda kretanja.
„Hajde da se fokusiramo na pronalaženje mehanizama koji će nam omogućiti slobodno kretanje roba, kapitala i ideja. CEFTA je stvorila tu istu perspektivu, ali mehanizam rješavanja sporova ne radi najbolje“, kaže Šala.
Evropska unija je otvorila svoja vrata i mnogo se toga može postići, tvrdi nekadašnji predstavnik Makedonije, BiH i Crne Gore u Svjetskoj banci, Mirza Hajrić. Kroz primjer Sarajevo Biznis Foruma kao uspješnog načina privlačenja investicija, ističe i nedostatke sistema.
„Ako možemo u veoma teškim vremenima stvarati tako značajna ulaganja sa Bliskog Istoka, onda sigurno možemo uraditi i više od toga. Ljudi moraju vidjeti da barem imaju sigurnost, da su njihove investicije sigurne. Nažalost, naše usluge nisu na tom nivou. Toliko puta sam vidio kako političari propuštaju prilike sa potencijalnim investitorima, ljudi zapadnu u probleme i niko ne želi slušati o njihovim problemima. Ne radi se tako sa ozbiljnim stranim investitorima!“ rekao je Hajrić.
Pošto se većina zemalja ne može osloniti na vlastite izvore, rješenje za region može se naći u osnivanju regionalne razvojne banke - savjetuje direktor Centra za regionalne ekonomske studije Vjekoslav Domljan.
„Jedan od ekonomskih kriterija za pridruženje Evropskoj uniji je konkurentnost - da imate funkcionalnu i konkurentnu privredu. Mi u ovom trenutku to nemamo. Međutim, primjenom instrumenata kao što je ova banka, mogli bismo to postići. Tu banku mije tako teško osnovati. Sa 0,5 posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka svih država Zapadnog Balkana moglo bi doći do toga. Oko 900 miliona dolara. Članice banke mogle bi biti ne samo države regije nego i druge izvan nje, kao što je to u slučaju karipske razvojne banke“, smatra Domljan.