Japanski naučnici su već decenijama u potrazi za "nedostajućim elementom" unutar Zemljine jezgre, a sada vjeruju da su utvrdili identitet elementa koji, nakon željeza i nikla, čini značaj dio naše planete. Eksperimenti pokazuju da je najvjerovatnije riječ o siliciju, a ovo otkriće bi nam moglo pomoći da bolje razumijemo način na koji je naš svijet formiran.
"Vjerujemo da je silicij jedan od glavnih elemenata i da čini blizu pet posto Zemljine unutrašnje jezgre", rekao je voditelj istraživanja sa Univerziteta u Tokiju Eiji Ohtani za BBC.
Smatra se da je unutrašnji dio planete Zemlje čvrsta kugla s radijusom od blizu 1.200 km. Međutim, do toga je teško doći jer je previše duboko da bi se direktno istražilo.
Zemljina jezgra se uglavnom sastoji od željeza, što čini 85 posto njene težine, i nikla koji čini 10 posto jezgre. Ohtani smatra da tih nedostajućih pet posto čini upravo silicij.
Tokom istraživanja Eiji Ohtani i njegov tim napravili su legure željeza i nikla i pomiješali ih sa silicijem. Zatim su ih podvrgnuli visokim pritiscima i temperaturama koje postoje u unutrašnjosti jezgre. Otkrili su da se ova smjesa podudara sa seizmičkim podacima o unutrašnjosti zemlje.
Profesor Ohtani je rekao da je potrebno još rada i istraživanja kako bi potvrdili prisutnost silicija te je naglasio kako nije isključena prisutnost drugih elemenata.
Osvrčući se na Ohtanijeva istraživanja, profesor Simon Redfern s Univerziteta u Cambridgeu pojasnio je kako su saznanja o tome šta se nalazi unutra od velike pomoći naučnicima da bolje razumiju okolnosti koje su prevladavale tokom formiranja Zemlje.
"Ovi teški eksperimenti su zaista uzbudljivi jer pomoću njih možemo imati uvid u to kako je unutrašnjost Zemlje izgledala ubrzo nakon prvog formiranja prije 4,5 milijarde godina kada se jezgra prvi put počela odvajati od stjenovitih dijelova Zemlje", rekao je profesor Simon Redfern.
Ako je veća količina silicija bila u Zemljinoj jezgri prije više od četiri milijarde godina, kako to pokazuju Ohtanijevi rezultati, onda je ostatak planete bio relativno bogat kisikom. Ali, ako je, umjesto toga, kisik usisan u jezgru onda jezgru okružuje stjenoviti plašt ispražnjenih elemenata.
"Na neki način ove dvije opcije su realne alternative koje uveliko ovise o uvjetima koji su vladali kada se Zemljina jezgra počela formirati", rekao je profesor Redfern.
Profesor Ohtani je svoje istraživanje nedavno predstavio na sastanku Američke geofizičke unije u San Franciscu.