Tony Wesolovwsky, priredila Biljana Jovićević
Kada je Rusija u Moskvi 9. maja ugostila neke od svjetskih lidera, od Raula Castra sa Kube, do predsjednika Zimbabvea, Roberta Mugabea, na proslavu Dana pobjede nad fašizmom, predsjednik Češke, Miloš Zeman bio je jedan od samo dva EU šefa države u ruskoj prijestonici toga dana.
Iako se Zeman uzdržao od promatranja vojne parade na Crvenom trgu, posjeta je bila neka vrsta manevra u korist Kremlja.U momentu kada su svi najvažniji zapadni lideri bojkotovali oružani show u znak protesta zbog miješanja Moskve u Ukrajinu, Zemanov potez, dao je priliku ruskom predsjedniku Vladmiru Putinu, da tvrdi da on i politika njegove zemlje, imaju prijatelje u srcu Evrope.
Posjeta predsjednika Zemana izazvala je glavobolju kod češkog premijera Bohuslava Sobotke, te izazvala neprijatnosti između Zemana i američkog ambasadora u Pragu, koji je propitivao mudrost takvog puta.
Za Zemana to je značilo oštru rekciju domaće štampe i političke elite po povratku u Češku Republiku, nakon proslave savezničke pobjede nad nacističkom Njemačkom u II Svjetskom ratu.
Miroslav Kalousek, bivši ministar finansija i jedan od lidera političke stranke TOP 09, optužio je Zemana za „klanjanje pred diktatorom koji prijeti suverenitetu Ukrajine“.
U tekstu za dnevnik "Mlada fronta dnes", komentator Miroslav Korecky, kaže da je Zemanova posjeta Rusiji izgleda bila „koreografija propagande Kremlja“.
Pod frenetičnim blicevina ruskih fotogarafa, Zeman je sjeo da razgovora sa Putinom, samo par sati nakon vojne parade na Crvenom trgu.
Putin koji je optužio SAD da su zabranile evropskim liderima da dođu na njegovu predstavu, nevješto je krio zadovoljstvo zbog Zemanove posjete.
„Želim da kažem da nam je zadovoljstvo da još uvjek ima evopskih lidera koji su u stanju da iskažu svoje mišeljnje, i koji slijede nezavisnu političku liniju„ rekao je tom prilikom Putin.
Potom je dodao da će zahvaljujući političarima kao što je Zeman, biti moguće, ne samo popraviti odnose između EU i Rusije, već i produbiti ih.
Prema navodima Interfaxa, vođa Kremlja je čak iskazao brigu za zdravlje Miloša Zemana, poručujući notornom pušaču, da bi morao prestati da koristi cigarete, nakon što je Putin češkog predsjednika uhvatio na cigaret pauzi sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim.
Prema navodima čeških medija, ni Zeman nije štedio komplimente na račun domaćina.
„Ne bih isključio mogućnost da će se Rusija pridružiti EU za 20 godina.To je u potpunosti moguće, jer one imaju i kompelementarne ekonomije.Rusiji treba moderna tehnologija, a Evropskoj uniji trebaju energetski resursi“, citiraju češki mediji Zemanove riječi upućene Vladimiru Vladimiroviču.
Zeman je takođe iznio i mišljenje o sudbini EU sancija protiv Rusije, uvedene kao kazna zbog ankesija Krima u martu 2014-te, i zbog onoga što Kijev i Zapad zovu ruskom podrškom, finansijskom i vojnom, proruskim pobunjenicima u Donjecku i Luganjsku, na istoku Ukrajine.
Bez „buisiness kao i obično“
U intervju koji je na ruskom radiju Komersant FM emitovan 10. maja, Zeman je predvidio da će EU sankcije prema Rusiji biti ukinute do kraja godine, budući da je, kako je rekao „građanski rat“ na istoku Ukrajine, koji je on uporedio sa Španskim građanskim ratom, praktično gotov.
Ove ocjene, naširoko citirane u češkim medijima, izazvale su odgovor premijera Sobotke, koji je precizirao da sankcije mogu biti ukinute samo nakon što sporazum o miru postignut u februaru u bjeloruskoj prijestonici, bude u potpunosti implementiran.
„Ako sporazum iz Minska bude primijenjen u potpunosti, tada je moguće da će sankcije biti ublažene ili ukinute, ali ja ne mislim da će to biti ove godine“ uzvrtio mu je premijer Sobotka.
Zeman je bio veoma glasan u propitivanju efekata sankcija protiv Rusije, stavljući se tako na suprotnu stranu od većine lidera EU.
Ponavljajući stav zapadnih lidera, njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je, da ne može biti „buisinessa kao i obično“ sa Rusijom dok ne promijeni svoje ponašenje prema Ukrajini.
Merkel je dan nakon vojne prade posjetila Moskvu 10.maja, i pridružila se Putinu odajući počast na spomen obilježeju Neznanom vojniku.I amerilki državni sekretar John Kerry takođe se prilikom posjete Sočiju pokolonio sovjetskim vojnicima poginulim u II Svjetskom ratu, u utorak, 12.maja.
Osim Zemana, jedini predsjednik neke države EU koji je 9.maja posjetio Moskvu bio je predsjednik Kipra, Nikos Anastasiadis, šef zemljw gdje zahvaljući opuštenoj zakonskoj regulativi mnogi bogati Rusi pohranjuju dio svog novca.
Zeman je bio pod unakrsnom vatrom štampe i političara kod kuće i zbog posjete i zbog nekih kontroverznih izjava, naročito o konfliktu u Ukrajini i ruskoj ulozi u sukobu.
„Mi znamo da ruski nacionalisti operišu na istoku Ukrajine.Meni se čini da gospodin Predsjednik posjeduje neke druge informacije nedostupne za druge u EU i NATO-u“ , kaže evropski parlamentarac Pavel Telicka.
Nešto podrške koju je Zeman dobio stiglo je od ljevice.
Pavel Kovačik, jedan od lidera češke Komunističke partije, ocijenio je da je dobro što je Zeman učestvovao u proslavi poraza nacističke Njemačke i da su ekonomski odnosi visko u Zemanovoj političkoj agendi.
„To je dobro takođe i zato što je, dopadalo vam se to ili ne, Rusija značjan politički i ekonomski partner“, kaže Kovačik.
Kabinet premijera Sobotke odobrio je posjetu Moskvi, tek nakon što je Zeman obećao da se neće pojaviti na vojnoj paradi.
Mlada Fronta Dnes je objavila fotografiju 11.maja, Zemana sa drugim liderima u Moskvi tokom vikenda, uključujući Mugabea, Castra i venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, sve iz država koje se pod udarom kritika zbog, najblaže rečeno,upitnih demokrtskih sloboda.
U njegovim Mlada Fronta kolumnama, Miroslav Korecky je primijetio da je Zeman, koji je 1990-te u tadašnjoj Čehoslovačkoj predložio obilježavanje i proslavu kraja II Svjetskog rata, u cijeloj Evropi 8. maja, sada to učinio „sa ostacima Staljinove frakcije".
Ni za trenutak ne birajući riječi, Zeman je odgovorio ukrajinskom servisu RSE, da su oni koji se protive njegovoj posjeti „niske inteligencije“.
U prijestonici Rusije, Zaman je prkoseći, poručio da je doputovao u Rusiju da bi branio interese Češke Republike, a ne da rješava svjetske probleme budući da on nije na dužnosti generalnog sekretara UN.
Rekao je da su se njegovi razgovori sa Putinom, fokusirali na posao, konkretno na elektranu na gas koju će jedna češka firma graditi u gradu Salekhard na Uralu, a čija se vrijednost procjenjuje na 203 miliona dolara.
„Ja sam kao češki predsjednik preuzeo dužnost da branim interese Češke republike, čak iako neki idioti ne žele da razumiju da je 5 milijardi kruna značajna svota, pa su pokušali da osujete moj put u Moskvu“, citirali su češki mediji riječi Zemana nakon razgovora sa Putinom.
Prema navodima čeških medija, rad na Poljarnaja elektrani svako malo je u zastoju. Menadžer češke firme koja nadgleda cijeli projekat, PSG, kaže da su na gradilištu obustavljni radovi bez naznaka da bi se mogli ponovo pokrenuti.
To nije jedini češki projekat sa Rusijom koji je ugožen.Češka export banka (CEB), koja obezbjeđuje finasije, kaže da je oko 600 miliona dolara zajmova za češke projekte u Rusiji dovedeno u pitanje i nalaze se pred propašću.
Putin je obećao Zemanu da će razmotriti probleme sa Poljarnaja elektranom.
