Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv Zlatka Lagumdžije, ambasadora Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama (UN).
Učinila je to "zbog jednostranih i samovoljnih" radnji u vezi sa pripremom teksta i podnošenja rezolucije o Srebrenici na usvajanje u Generalnoj skupštini UN, kako je kazala na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu, u utorak, 23. aprila.
Ona je navela da je Lagumdžija aktivosti proveo "bez obaveznog ovlaštenja" Predsjedništva BiH, čime je, kaže, prekoračio svoja ovlaštenja i prekršio Ustav BiH.
Početkom maja trebalo bi da se održi sjednica Generalne skupštine UN na kojoj će se države članice izjašnjavati o Rezoluciji o Srebrenici. Inicijatori Rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda, a Rezolucijom bi se 11. juli proglasio Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
U dokumentu rezolucije, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Istovremeno, druga dva člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, poručili su tokom boravka u sjedištu UN u Njujorku 18. aprila, kada se raspravljalo o nacrtu rezolucije, kako genocid u Srebrenici mora biti osuđen na globalnom nivou, uz podršku žrtvama i sprječavanje negiranja i veličanja ratnih zločinaca.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Podneseno je više desetaka krivičnih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.
Predsjedništvo BiH bez konsenzusa o prijemu Kosova u Vijeće Evrope
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH) nije zauzelo jedinstven stav u vezi sa apliciranjem Kosova za članstvo u Vijeću Evrope na vanrednoj sjedini u utorak, 23. aprila, saopštila je Cvijanović koja je inicirala današnje zasjedanje.
Cvijanović je istakla kako je tražila da Predsjedništvo BiH, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo, zauzme negativan stav po pitanju eventualnog članstva Kosova u Vijeću Evrope, te da takvu instrukciju uputi Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Dodala je kako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović bio protiv toga, dok je član Predsjedništva BiH Željko Komšić bio uzdržan.
Istakla je kako se i bez jasne odluke Predsjedništva BiH po njenom zahtjevu, ne mijenja činjenica da BiH nije priznala Kosovo kao subjekat međunarodnog prava i da se ne može podržati članstvo Kosova u Vijeću Evrope.
Vijeće Evrope usvojilo je 16. aprila izvještaj kojim se preporučuje članstvo Kosova u toj međunarodnoj organizaciji. Za izvještaj je glasao 131 poslanik od 171 prisutnog. Protiv je bilo 29, dok je 11 bilo uzdržano.
Bh. predstavnici u Vijeću Evrope glasali su podijeljeno - za su bili predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Saša Magazinović (Socijaldemokratska partija) i Sabina Ćudić (Naša stranka), a protiv zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske Branislav Borenović (Partija demokratskog progresa) i Snježana Novaković Bursać (Savez nezavisnih socijaldemokrata).
Sastanak Komiteta ministara na kojem se odlučuje o prijemu trebalo bi da bude održan 16. i 17. maja u Strazburu.
Zbog prijetnji koje je dobio putem društvenih mreža zbog podrške članstvu Kosova, Magazinoviću je 23. aprila dodijeljena policijska zaštita, što je potvrdio za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prijetnje po život su mu upućene putem društvenih mreža, a dio poruka i komentara Magazinović je objavio na mreži X.
Bosna i Hercegovina je, pored Srbije, jokarkterisaoedina država Zapadnog Balkana koja nije priznala Kosovo.
Za priznanje je potrebna saglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH, a tome su se od 2008. kada je Kosovo proglasilo nezavisnost protivili svi članovi koji dolaze iz Republike Srpske.
