Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi se predsjednički i parlamentarni izbori mogli održati ove godine ako pregovori okončaju "vruću fazu" rata s Rusijom, što bi omogućilo ukidanje vanrednog stanja.
U intervjuu na ukrajinskoj televiziji kasno 2. januara Zelenski je rekao da će pozicija Ukrajine nakon što izađe uz bilo koje rješenje iz aktuelne odbrane od ruske invazije odrediti da li bi dugo odgađani izbori u zemlji mogli biti održani.
"Kada je u pitanju 2025., hoćemo li uspjeti da postignemo kraj vruće faze rata za Ukrajinu; kada to uspijemo postići sa jakom vojskom, jakim paketom naoružanja i jakim sigurnosnim garancijama, onda će se ovo [izbori]dogoditi", rekao je Zelenski u intervjuu koji je dao u društvu supruge Olene.
"Nakon toga, u principu, možemo razmišljati o ukidanju vanrednog stanja u Ukrajini. Kada se završi vanredno stanje, onda je lopta u dvorištu parlamenta -- parlament tada bira datum za izbore... Ja mislim da nema treba da provedem godine čekajući [izbore] kada se završi vanredno stanje", naveo je.
Petogodišnji mandat Zelenskog trebao je prestati prošle godine 20. maja. Ovaj bivši 46-godišnji glumac koji je postao političar nije rekapo da li će tražiti još jedan mandat kao lider zemlje.
"Ako uradim više nego što mogu, onda ću vjerovatno na ovu odluku gledati pozitivnije. Danas mi to nije cilj", rekao je on.
Predsjednički izbori trebali su se održati u martu ili aprilu 2024. godine, ali su odgođeni jer je u zemlji još uvijek vanredno stanje. Prema ukrajinskom Ustavu, Zelenski mora nastaviti da obavlja svoje dužnosti dok se ne izabere novi šef države.
Parlamentarni izbori trebali su biti održani 29. oktobra 2023. godine, ali su i oni odgođeni zbog primjene vanrednog stanja.
Ukrajina je pod vanrednim stanjem otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju u punom obimu u februaru 2022. Parlament ga je produžavao u intervalima od 90 dana 13 puta, a posljednje produženje traje do 7. februara.
Poslanici bi morali da izmijene zakon kako bi održali izbore za vrijeme ratnog stanja. Mnogi analitičari i političari naveli su zabrinutost oko sigurnosti, raseljenih birača i infrastrukture kao glavne prepreke za održavanje bilo koje vrste legitimnih izbora u Ukrajini u trenutnim okolnostima.
Dok je Rusija dovela u pitanje legitimitet Zelenskog zbog odloženih izbora, Evropska unija je saopštila da nema sumnje u njegov status lidera Ukrajine, dok su ga Ujedinjene nacije podržale rekavši da Zelenski "ostaje... osoba sa kojom generalni sekretar... komunicira kada treba da kontaktira ukrajinskog lidera."
"U Ukrajini ljudi ne brinu zbog izbora u vrijeme rata, a u Rusiji snažno žele da se to dogodi - zato nastavljaju da daju trag svojoj narativi o [navodnoj] nelegitimnosti ukrajinskog predsjednika", rekao je Zelenski 2. januara u intervjuu.
Spekulacije da bi mirovni pregovori mogli uskoro početi su se pojačali posljednjih sedmica.
Prošlog mjeseca, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je mogućnost ruskih ustupaka Washingtonu i Zapadu, govoreći više puta tokom svoje godišnje press konferencije da je Rusija spremna na kompromis.
Ali on je naveo brojne uslove za mogući kompromis, sugerišući da cilj Moskve da potčini Ukrajinu i da dobije velike sigurnosne garancije od NATO-a i Zapada ostaje na snazi, te rekao da ne smatra Zelenskog legitimnim liderom.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump -- čija je inauguracija zakazana 20. januar -- rekao je da će krenuti u pravcu da brzo okonča rat u Ukrajini, iako nije iznio detalje.
