Nastavak vojne i finansijske pomoći Ukrajini i upozorenja na opasnost od Rusije na Zapadnom Balkanu, ključne su poruke Samita "Ukrajina - Jugoistočna Evropa" održanog 28. februara u glavnom gradu Albanije.
Ukrajina je takođe izrazila interes za povećanje saradnje sa balkanskim zemljama, kada je u pitanju koprodukcija municije.
Samitu u Tirani, koji je održan na poziv premijera Albanije Edija Rame, prisustvovao je i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, zajedno sa još nekoliko lidera jugoistočne Evrope.
Nakon Samita Zelenski je upozorio države Zapadnog Balkana da će Rusija učiniti sve da destabilizuje situaciju u tom dijelu Evrope.
Zelenski na konferenciji za medije rekao da se "Rusija neće zaustaviti" i da "Rusija izvlači zaključke iz grešaka koje je napravila na teritoriji Ukrajine i još više će destabilizovati, koristiće druge taktike".
"Današnji samit je unija i mislim da bi se balkanske zemlje danas trebale okupiti. Rusija će učiniti sve da destabilizuje situaciju", rekao je predsjednik Ukrajine.
Premijer Albanije Edi Rama, koji je sa Zelenskim bio suorganizator samita, pozvao je države da nastave pomoć Ukrajini, koja je suočena sa ruskom okupacijom od februara 2022. godine.
Na konferenciji za medije nakon Samita Rama je rekao da se pitanje pomoći Ukrajini ne smije koristiti za unutrašnja politička pitanja u vodećim državama. On je naveo da je svjestan da zemlje poput Albanije ne mogu zadovoljiti potrebe odbrane Ukrajine, pa je pozvao velike i bogate zemlje da pomognu Kijevu.
Prema njegovim riječima, tvrdnje da će zaustavljanje isporuke oružja Ukrajini donijeti mir "nije samo cinične, već i apsurdne jer se rat ne zaustavlja razoružavanjem žrtve. Zaustavljate rat zaustavljanjem počinitelja."
"Ukrajina zaslužuje podršku i pomoć svim potrebnim sredstvima da se odupre i osigura da svaki mir koji proizlazi iz ovog rata bude pravedan mir, zasnovan prije svega na planu Zelenskog od 10 tačaka, koji podržavamo i o kojoj će razgovarati sve zemlje”, rekao je Rama na konferenciji za novinare sa Zelenskim.
Na samitu se razgovaralo o sigurnosnim pitanjima i podršci Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije.
Još neke poruke sa Samita
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u Tirani da ruski lider Vladimir Putin koristi diktate prošlosti da natjera zemlje da rade kako on želi.
Tokom samita "Ukrajina – Jugoistočna Evropa" Zelenski je rekao da Evropa treba da bude prostor gdje svaka država određuje svoju sudbinu.
"Vidjeli smo u prošlosti da je bilo ljudi koji su pokušavali odrediti sudbinu drugih naroda. To se dogodilo na Balkanu, Istočnoj Evropi i drugim dijelovima Evrope. Sada Putin to želi da uradi. Svo njegovo neprijateljstvo, sve što on čini, jeste da prisiljava druge nacije da rade kako on hoće. Stoga je za sve naše zemlje važno da Putin, njegov režim, izgubi, jer su njegovi neuspjesi naša zajednička sigurnost", rekao je on.
Ukrajinski lider je zahvalio zemljama jugoistočne Evrope na pomoći koju su njegovoj zemlji pružili u ratu, ali i u evropskim integracijama.
"EU i NATO su pružili Evropi najdužu i najpouzdaniju eru sigurnosti, mira i ekonomskog razvoja, a mi zaslužujemo da konačno budemo dio evropske i evroatlantske zajednice", rekao je on.
Govoreći o odbrani, Zelenski je rekao da je zainteresovan za povećanje saradnje sa državama Zapadnog Balkana, posebno u oblasti proizvodnje municije.
"Vidimo da problemi sa municijom utiču na situaciju na bojnom polju (u Ukrajini]). Zainteresovani smo za koprodukciju sa Vama i svim ostalim partnerima. Naš vladin tim će predstaviti detalje održavanja ukrajinskog i balkanskog foruma odbrambene industrije u Kijevu, ili u jednoj od vaših prijestonica", rekao je on.
Premijer Albanije Edi Rama je u uvodnom izlaganju rekao da je Putin pokrenuo rat protiv Ukrajine u februaru 2022. jer ga je "vodio stari san o imperijalnoj prošlosti".
"Vaše prisustvo ovdje je podsjetnik da on nije uspio, uprkos vojnoj moći i toksičnoj propagandi, neoimperijalistička Rusija nije uspjela potisnuti demokratski izabranu ukrajinsku vladu. Nije uspjela da potisne volju Ukrajinaca da žive u slobodnoj, nezavisnoj i demokratskoj državi", rekao je Rama.
Šta sadrži deklaracija samita za Ukrajinu?
Na kraju samita, učesnici su usvojili deklaraciju od 12 tačaka, kroz koju su poručili da ruska vojna agresija na Ukrajinu ostaje najveća prijetnja evropskoj sigurnosti i da je flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih naroda, te da je zločin protiv ukrajinskog naroda.
Države učesnice su se obavezale da će nastaviti podržavati Ukrajinu za pobjedu u ratu protiv Rusije. Oni su osudili napore Rusije da održi ruske predsjedničke izbore na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine "kao flagrantno kršenje međunarodnog prava".
U saopštenju se takođe navodi da je rat u Ukrajini pokazatelj koliko je važno jedinstvo i jaka Evropa "koja je u stanju da se suoči sa svjetskim izazovima za mir i prosperitet našeg naroda".
Lideri su takođe potvrdili napore za dalje unapređenje integracije Zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije u Evropsku uniju.
"U potpunosti podržavamo pravo Ukrajine da izabere sopstvene bezbjednosne aranžmane. Saveznici u NATO-u i države aspiranti pohvaljuju korake preduzete ka budućem članstvu u NATO-u i podržavaju Ukrajinu da postane članica alijanse čim to dozvole bezbjednosni uslovi", navodi se u deklaraciji.
Sankcije Rusiji nisu spomenute u ovoj izjavi. Prije objavljivanja saopštenja, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se sankcije ne pominju u saopštenju na zahtjev Srbije.
"Učesnici su se složili da uklone dio o sankcijama i zloćudnom uticaju Rusije... Obaviješteni smo da je to prihvaćeno. Nema sankcija, nema govora o sankcijama, nema govora o zlonamernom ruskom uticaju", rekao je Vučić u izjavi novinarima.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu, ali je podržala rezolucije u Ujedinjenim nacijama koje osuđuju rusku invaziju.
Pitanje ukrajinskog priznanja Kosova
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je po dolasku na samit rekla je da će govoriti o konkretnim koracima koje njena država preduzima da podrži Ukrajinu.
Upitana da li će tražiti od predsjednika Zelenskog da prizna nezavisnost Kosova ona je rekla da su to bilateralna pitanja.
"Uvijek smo postavljali takav zahtjev i nastavit ćemo to činiti s punim razumijevanjem da je Ukrajina u vanrednom stanju, u ratnom stanju, da se bori za slobodu", rekla je Osmani.
"Uvjerena sam da će taj trenutak doći zajedno sa pobjedom Ukrajine", dodala je ona.
Potpisan ugovor o prijateljstvu i saradnji Albanije i Ukrajine
Prethodno se Zelenski sastao s Ramom u Tirani. Nakon sastanka albanskog premijera i ukrajinskog predsjednika, sastale su se i delegacije obje zemlje.
Sastanci su završeni potpisivanjem Ugovora o prijateljstvu i saradnji između dvije države od strane Rame i Zelenskog.
"Sporazum služi učvršćivanju prijateljstva između dvije zemlje i naroda, kroz proširenje i jačanje saradnje u različitim oblastima od zajedničkog interesa", navodi se u saopštenju Vlade Albanije.
Zelenski je u prvu posjetu Tirani, koja dolazi samo nekoliko dana nakon druge godišnjice otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, stigao 27. februara nešto prije ponoći, rekao je šef albanske diplomatije Igli Hasani.
Albanski premijer je izrazio ponos zbog organizovanja samita čiji je "suorganizator" Zelenski.
Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba također je bio u delegaciji Kijeva i na sastanku ujutro u srijedu s albanskim kolegom Hasanijem rekao da Samit "šalje jasnu poruku da ostajemo ujedinjeni".
"Veoma je važno da Rusija odgovara za zločin agresije i ratne zločine počinjene u toku rata", rekao je Kuleba.
Ukrajinski šef diplomatije govorio je i o samitu NATO-a, koji će biti održan u Vašingtonu, te ponovio namjeru svoje zemlje da postane dio zapadnog vojnog saveza.
"Naša očekivanja su da će, između ostalog, jedan od rezultata vašingtonskog samita biti korak naprijed ka članstvu Ukrajine, što će u konačnici ovaj dio Evrope učiniti sigurnijim", rekao je on.
Pripreme za otvaranje albanske ambasade u Kijevu
Šef albanske diplomatije Igli Hasani saopštio je da su vlasti u fazi priprema za otvaranje albanske ambasade u Kijevu, ističući da se nada da će se inauguracija održati "u narednim mjesecima".
"Albanija podržava slobodu, nezavisnost, teritorijalni integritet Ukrajine. Albanija oštro osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu", rekao je Hasani, dodajući da će njegova zemlja nastaviti da podržava Kijev tokom rata, ali i u poslijeratnoj fazi, u rekonstrukcija države.
Pored Rame i Zelenskog na Samitu je učestvovalo nekoliko lidera zemalja jugoistočne Evrope i komesar za proširenje EU Oliver Varhelyi.
Kosovo je predstavljala predsjednica Vjosa Osmani. Tu su bili i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Crne Gore Jakov Millatović, premijer Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Moldavije Maia Sandu i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto koja je održala bilateralni susret s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Krišto je kazala da Bosna i Hercegovina snažno podržava teritorijalni integritet Ukrajine i čvrsto stoji uz Ukrajinu u njenim naporima za očuvanjem suvereniteta i sigurnosti, te da BiH u potpunosti slijedi stavove Evropske unije u vezi s vanjskom politikom kada je riječ i o odnosu prema ratu u Ukrajini.
"Stoga, želim naglasiti kako je Bosna i Hercegovina spremna sudjelovati u svim inicijativama koje promiču mirno rješenje sukoba i izgradnju povjerenja među stranama", kazala je Krišto.
Zelenski se zahvalio na dosadašnjoj podršci i kazao da će Bosna i Hercegovina biti pozvana na skorašnji Mirovni samit u Švicarskoj.
Očekuje se da će lideri šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanije, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore - i u četvrtak boraviti u Tirani.
U glavnom gradu Albanije 29. februara će se održati regionalni samit za plan rasta i najbržu integraciju u EU, na kojem će učestvovati i evropski komesar Varhelji.
Za sada nije jasno da li će neko sa Kosova učestvovati. Premijer Aljbin Kurti, koji je učestvovao na predhodnim samitima vezanim za plan rasta EU, boravi ove sedmice u Velikoj Britaniji.
U Tirani su pojačane mjere bezbjednosti tokom dva samita.
Odnosi između Albanije i Ukrajine
Nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine, Albanija je stala uz Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države u znak podrške Ukrajini.
U okviru ove podrške odobreno je nekoliko odluka kojima se građanima Ukrajine dozvoljava ulazak i boravak bez boravišne dozvole u Albaniji u periodu od godinu dana.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za 2022. godinu, od 32.000 Ukrajinaca koji su ušli u Albaniju nakon početka rata, oko 2.500 je ostalo u ovoj zemlji nakon 2022. godine.
Ministar za Evropu i vanjske poslove Albanije Olta Xhaçka rekao je u januaru prošle godine da će Albanija otvoriti ambasadu u glavnom gradu Ukrajine Kijevu. Međutim, to se još nije dogodilo.
Diplomatski odnosi između dvije zemlje uspostavljeni su 13. januara 1993. godine, dok je Ukrajina otvorila svoju ambasadu u Tirani u septembru 2020. godine.
Za njenog ambasadora je imenovan Volodimir Škurov, koji je još uvijek na funkciji.
Oko 3.500 Albanaca živi u Odeskoj oblasti Ukrajine.
Koje zemlje najviše pomažu Ukrajini?
Ukrajina traži podršku Zapada
Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zalihe oružja i municije od svojih zapadnih saveznika, uglavnom Sjedinjenih Država, kako bi izdržala sve intenzivnije napade ruskih snaga.
Nedavno su ukrajinski zvaničnici tražili dalju podršku Zapada, a Zelenski je rekao da pobjeda Ukrajine u ratu protiv Rusije zavisi od te podrške.
Također je rekao da se nada da će paket od 60 milijardi dolara iz SAD-a - koji je naišao na otpor predstavnika Republikanske stranke - proći.
U međuvremenu, tokom samita evropskih lidera u Parizu, 26. februara, predsjednik Francuske Emmanuel Macron rekao je da postoji "široki konsenzus da se uradi više i brže" za Ukrajinu, koja se već dve godine bori protiv ruske invazija.
Učesnici su se složili da stvore koaliciju za snabdijevanje Ukrajine projektilima srednjeg i dugog dometa, kao i bombama.
Macron je rekao da "nema konsenzusa" o slanju evropskih kopnenih trupa u Ukrajinu da se bore na njenoj strani, ali je dodao da "ništa ne treba isključiti da bismo postigli naš cilj".
Kremlj je upozorio evropske saveznike Kijeva da bi slanje trupa u Ukrajinu "neizbježno" dovelo do rata između Rusije i NATO-a.
Facebook Forum