Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će razmatrati privremeno raspoređivanje stranih vojnih snaga na tlu Ukrajine do punopravnog članstva u NATO-u kao način da osigura svoju zemlju u sklopu mirovnog rješenja s Rusijom.
Govoreći 9. decembra na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kijevu s njemačkim opozicionim liderom Friedrichom Merzom, Zelenski je rekao da sigurnost Ukrajine treba ne samo da uključuje članstvo u NATO-u, već na kraju i pristupanje Evropskoj uniji (EU), kako bi se spriječila buduća agresija Moskve.
"Kontingent vojnih snaga iz jedne ili druge zemlje mogao bi ostati u Ukrajini dok ne postane članica NATO-a", rekao je on u znak sve veće otvorenosti Kijeva za pronalaženje diplomatskog rješenja za gotovo trogodišnji napad Rusije.
Prijedlog je uslijedio nakon što je ranije ove godine francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao na raspoređivanje evropskih snaga u Ukrajini.
Iako je Zelenski priznao da su konsultacije o tom pitanju u toku, rekao je da je važno dati Ukrajini apsolutne sigurnosne garancije.
"Ukrajina želi da se ovaj rat završi više od bilo koga drugog. Bez sumnje, diplomatska rezolucija bi spasila više života. Mi to tražimo", rekao je on.
"Ako dođe do pauze dok Ukrajina nije u NATO-u, pa čak i da smo imali poziv, a ne bismo bili u NATO-u, a biće pauze, ko nam onda garantuje bilo kakvu sigurnost?" – dodao je Zelenski.
Zelenski je u postu kasnije na Telegramu rekao da planira nazvati predsjednika SAD-a Joea Bidena i razgovarati o pitanju članstva u NATO-u.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Kijev se zalaže za značajnije sigurnosne obaveze svojih zapadnih saveznika.
Rusija je posljednjih mjeseci imala sve više uspjeha na bojnom polju i sada kontroliše gotovo jednu petinu ukrajinske teritorije u najvećem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je nekoliko puta rekao da bi preliminarni sporazum postignut između dvije zemlje u Istanbulu tokom prvih nekoliko sedmica rata -- ali nikad sproveden -- mogao poslužiti kao osnova za buduće mirovne pregovore.
Međutim, otpor Moskve prema NATO-u da primi Ukrajinu u vojnu alijansu ostaje značajna prepreka, a Rusija na to gleda kao na direktnu prijetnju svojoj sigurnosti.
Apel Zelenskog za članstvo u NATO dolazi u vrijeme sve veće međunarodne debate o politici "otvorenih vrata" Alijanse, koja omogućava zemljama da se pridruže pod uslovom da ispune određene kriterije. I u vrijeme kada se izabrani američki predsjednik Donald Trump sprema da preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
On je kritikovao američko davanje desetina milijardi dolara Ukrajinu otkako je Rusija pokrenula invaziju na tu zemlju. Tvrdio je da bi mogao okončati rat u roku od 24 sata od ponovnog zauzimanja Bijele kuće, što je izjava koja je protumačena kao da će Ukrajina morati predati teritoriju koju Rusija sada okupira.
Stručnjaci kažu da će biti teško brzo postići mirovni sporazum jer postoji toliko mnogo aspekata, uključujući sigurnosne garancije za Ukrajinu i ublažavanje sankcija Rusiji.
U međuvremenu, odlazeća Bidenova administracija ubrzavala je isporuke oružja Ukrajini uoči prenosa vlasti.
Trump je 7. decembra u Parizu razgovarao sa Zelenskim i Macronom o ratu. Zelenski je trilateralne razgovore nazvao "dobrim i produktivnim" i rekao da su lideri razgovarali o potencijalu "pravednog mira".
U svom prvom televizijskom intervjuu od pobjede na izborima u novembru, Trump je za NBC News program Meet The Press rekao da bi se Ukrajina "vjerovatno" trebala pripremiti za primanje manje pomoći od Washingtona kada preuzme vlast.
Istovremeno, ukrajinski premijer Denis Shmihal objavio je 9. decembra da je Vijeće EU odobrilo novu isplatu od 4,1 milijarde dolara Ukrajini. Ovo je dio veće inicijative za povećanje ukupne finansijske podrške EU Ukrajini na 16 milijardi eura (17 milijardi dolara) samo za ovu godinu.
"Ova finansijska podrška otkriva stvarnu odlučnost EU za jačanje naše ekonomije, podržavanje ključnih reformi i jačanje evropskih integracijskih pretenzija Ukrajine", rekao je on i dodao da je to "jedan od važnih koraka ka jačanju Ukrajine na njenom putu do pobjede".
Sredstva su namijenjena za poslijeratnu rekonstrukciju i modernizaciju i za pomoć reformama u Ukrajini dok ona slijedi put ka pridruživanju EU.
