Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization – ILO) ocijenila je da radničke organizacije imaju presudnu ulogu u suzbijanju pandemije novog korona virusa SARS-CoV-2 i COVID-19, bolesti koju izaziva.
ILO navodi da je ova tekuća pandemija najteža kriza od Drugoga svjetskog rata s kojom se svijet suočava
“To nije samo pitanje javnog zdravstva, već uzrokuje velike poremećaje u svijetu rada. Radničke organizacije imaju presudnu ulogu u suzbijanju pandemije”, naglasili su iz ILO-a.
Pandemija kao motivacija
Vanredna situacija izazvana pandemijom COVID-19 poremetila je tržište rada. Multinacionalne kompanije širom svijeta masovno otpuštaju radnike, dolazi do smanjenja plaća i radnog vremena, korištenja obaveznih odmora, uključujući i neplaćeni ili se pregovara se o novim uvjetima ugovora. Suočeni s ovim scenarijem, radnički sindikati kao tijela za kolektivno pregovaranje i slobodno udruživanje radnika te socijalni dijalog postali su demokratski minimum za društva suočena s krizom. Posebno je to slučaj s medicinskim radnicima.
Istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama su pokazala da zdravstvene ustanove u kojima su organizirani sindikati imaju bolji ishod za pacijente jer će vjerojatnije imati inspekcije koje mogu pronaći i ispraviti opasnosti na radnom mjestu.
Druga studija je pokazala da su i starački domovi u New Yorku čiji su radnici u sindikatima imali niže stope smrtnosti od COVID-19, kao i bolji pristup osobnoj zaštitnoj opremi te jače mjere kontrole infekcije od ustanova čiji uposlenici nisu u sindikatima.
Prepoznajući to, neki radnici osnivaju nove sindikate ili prvi put razmišljaju o organiziranju. Drugi, koji već pripadaju sindikatu, preuzimaju aktivnije vodeće uloge, glasaju za štrajk, pokreću kampanje javnog informiranja i podnose tužbe protiv poslodavaca, kao što su to napravili uposlenici HCA Healthcare and Riverside Community Hospital iz Južne Karoline koji su tužili ovaj lanac bolnica za neadekvatnu zaštitu uposlenika, bolesnika i zajednice.
Najveći sindikat medicinskih sestara u New Yorku pokrenuo je u aprilu slične tužbe protiv zdravstvenog odjela svoje države i dvije bolnice u New Yorku. U to je vrijeme regija New Yorka bila središte pandemije u zemlji.
Studije pokazuju da je vjerojatnije da će se medicinski radnici zaraziti korona virusom nego opća populacija, a stotine su umrle. Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, među zdravstvenim je radnicima zabilježeno najmanje 138.000 slučajeva zaraze korona virusom, uključujući 637 smrtnih slučajeva, iako savezna agencija kaže da su te brojke premale, jer podaci koje prikupljaju ne sadrže uvijek profesiju ljudi.
“Razgovarali smo s radnicima koji su rekli: 'Bio sam protiv sindikata prije pet godina, ali COVID je to promijenio'”, kazala je Cass Gualvez, direktorica sindikalne organizacije International Union-United Health Workers West iz Kalifornije, a prenio National Public Radio (NPR).
Ne organiziraju se samo medicinske sestre i respiratorni terapeuti, već i radnici koji pripremaju hranu i osoblje za čišćenje, uključujući i one iz ruralnih dijelova SAD-a u kojima je sindikalna zastupljenost tradicionalno slaba.
Organiziranje u sindikate nije lijek, priznaju sindikalni dužnosnici. Njihovi su se članovi tokom pandemije suočavali s nedostatkom osobne zaštitne oprema i visokim stopama zaraze. No, kolektivna akcija može pomoći radnicima da poguraju i postignu neke promjene, rekli su.
David Zonderman, stručnjak za povijest rada na Državnom univerzitetu Sjeverne Karoline, rekao je da su sigurnosni problemi poput požara u tvornici i urušavanja rudnika u prošlosti često potaknuli kolektivne akcije, budući da su radnici osjećali da su im životi ugroženi. No, zakoni o radu mogu otežati organizaciju, rekao je Zonderman, a mnogi napori za udruživanje u sindikate neuspješni su.
“Poznato je da su posebno poslodavci u zdravstvu pokretali agresivne i dobro financirane protusindikalne kampanje“, rekla je Rebecca Givan, stručnjakinja za studije rada s Univerziteta Rutgers.
“Ipak, radnike bi moglo motivirati ono što su svjedočili tokom pandemije”, dodala je.
BBC navodi kako se od vrhunca udruživanja 1970-ih sindikati u industrijaliziranim zemljama muče kako zadržati starije članove i regrutirati mlađe.
Mladi i sindikati
U Velikoj Britaniji i Francuskoj broj sindikata otprilike je polovina onog koje je bila u doba procvata sindikata iako je tada još uvijek bila manjina radnika koji su bili u sindikatima. Situacija je još lošija u SAD-u, gdje je članstvo u sindikatu opalo s oko 25 posto radne snage u 1970. na deset posto trenutno.
Sveukupni trend bio je da sindikat privlači zaposlenike srednje i starije dobi, obično one koji imaju stalne poslove ili stalne poslove u javnom sektoru ili u industrijama u kojima su sindikati u prošlosti bili važni. No, takve su se industrije suočavale sa stalnim padom, dok su sindikati imali tendenciju manjeg utjecaja na područja poput maloprodaje, ugostiteljstva i zdravstva. A upravo to su vrste poslova na kojima mnogi mladi započinju karijeru, često s niskim plaćama i ugovorima na određeno.
No, 2019. godine osnovan je pokret Zaposlenici Amazona za klimatsku pravdu (Amazon Employees for Climate Justice). U početku se zalažući za snažnije akcije ove kompanije protiv klimatskih problema, njezino zagovaranje proširilo se na pitanja poput bolje zaštite od COVID-19 za zaposlenike Amazona i godišnje odmore.
Nezavisni radnički sindikat Velike Britanije (The Independent Workers’ Union of Great Britain), koji zastupa radnike koji se najčešće ne udružuju u sindikate, uključujući spremačice, recepcionare, radnike u dobrotvornim organizacijama i programere igara, također je u martu 2020. zabilježio porast broja novih članova koji su stariji od 35 godina. Iz sindikata kažu kako je, sve u svemu, porast broja članova bio skroman, ali značajan i nastavlja se.
“Mladi se članovi nam se pridružuju, jer je COVID-19 jasno stavio do znanja da se čak ni naša osnovna prava, čak ni zdravlje i sigurnost, u ovoj krizi ne mogu uzeti zdravo za gotovo”, kazao je predsjednik ovog sindikata Henry Chango Lopez.
Institut za ekonomske politike iz Washingtona navodi da kreatori politika moraju provesti reforme koje promiču kolektivnu moć radnika.
Čelnici koji su zainteresirani da iskoriste svoju moć kako bi zaustavili i preokrenuli četiri desetljeća star trend porasta nejednakosti i gotovo stagnacije plaća za većinu radnika, ne mogu si priuštiti čekanje, naveli su iz ovog instituta.
Facebook Forum