Nakon održanih lokalnih izbora, od najvećih i vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini (BiH), najviše razloga za zadovoljstvo imaju u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH.
Stranka demokratske akcije (SDA) izgubila je nekoliko načelničkih mjesta na proteklim izborima u Bosni i Hercegovini, od kojih su najznačajnije načelničke pozicije sarajevskim općinama Centar Sarajevo, Ilidža, Novo Sarajevo, uz općinu Stari Grad koju je i prije izbora držala opozicija.
Još uvijek je neizvjestan rezultat u najmnogoljudnijoj općini Novoi Grad gdje SDA kandidat vodi s 200-ak glasova prednosti i gdje oporba traži novo brojanje listića.
Slično kao i u sarajevskom Starom Gradu, u Zenici je i ove godine pobijedio bivši SDA-ovac, dok je Tuzla "tradicionalno crvena" i gdje dvije decenije vlada gradonačelnik iz reda Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) izgubio je poziciju gradonačelnika Banje Luke.
Iako su se u SNSD-u nadali da će s prelaskom dosadašnjeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miće Mićića iz Srpske demokratske stranke (SDS) u SNSD osvojiti i poziciju u Bijeljini, SDS je s novim kandidatom uspio zadržati gradonačelničku poziciju u tom gradu.
U svim općinama u kojima po popisu stanovništva iz 2013. Hrvati čine većinu stanovništva, HDZ BiH je osvojio (grado)načelničke pozicije i vjerojatno će imati i većinu u općinskim i gradskim vijećima.
Izuzetak su općina Prozor-Rama gdje je načelničku poziciju zadržao kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 – stranke koja je nastala raskolom u HDZ-u BiH 2006. godine, Tomislavgrada gdje je pobijedio Hrvatski nacionalni pomak - stranka koju su osnovali donedavni članovi HDZ-a BiH, te općine Orašje-Domaljevac gdje je tijesna utrka i gdje bi načelničku poziciju mogao osvojiti i kandidat HDZ-a 1990.
HDZ BiH bez konkurencije
Dario Lukić, glavni i odgovorni urednik Dnevnog lista čije je sjedište u Mostaru, smatra kako se, “uz svi mašineriju koju HDZ BiH ima na raspolaganju, uključujući i stalni vjetar u leđa i financije iz vlasti u Republici Hrvatskoj”, može reći da je HDZ BiH ostvario “standardan rezultat”.
No, Lukić, za Facebook rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa, ukazuje na činjenicu da je izlaznost Hrvata na ovogodišnje lokalne izbore vrlo loša i smatra da to pokazuje da je hrvatsko biračko tijelo “deprimirano, iseljeno, ekonomski osiromašeno i da ne vjeruje u promjene”.
“HDZ BiH jeste pobijedio u dosta općina, ali je pitanje jesu li Hrvati pobijedili, jer ako će stožerna stranka nastaviti raditi po istoj matrici kao do sada, a nema naznaka da neće, od te njihove pobjede će malo tko imati koristi u 'realnom' životu”, naglasio je Lukić u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Lukić kaže i kako HDZ BiH trenutačno nema jako izraženu oporbu kao što je slučaj sa SDA i SNSD-om, koji su ipak imali jače protivnike, ali da ti protivnici tek trebaju pokazati jesu li sposobno nositi se sa silnim problemima koje nasljeđuju, a u kojima i mnogi od tih aktualnih pobjednika imaju svoje prste.
“Da banaliziramo, ako (predsjednik stranke Narod i pravda koja je dio sarajevske koalicije, Elmedin) Konaković ili (novoizabrani gradonačelnik Banja Luke Draško) Stanivuković 'reforme' svedu na 'smijeni njihove i postavi naše', od toga nema ništa.
Doslovno ništa. Tako je i u Hrvata. HDZ BiH standardno osvaja 'područja' gdje uvijek i ima većinu, ali ljudi s tih područja bježe glavom bez obzira, osim onih koji su 'uhljebljeni'”, navodi Lukić.
On ukazuje i na primjer kako je jedna istaknuta dužnosnica HDZ-a BiH u jednom trenutku imala čak osam plaća i primanja po osnovi funkcija, raznih komisija i slično, a njezini susjedi nijednu plaću.
“Čak i da je sposobnija od svojih susjeda koji su, usput da kažem, sad svi već u Austriji, nije sposobnija osam puta. To je tragedija koja pokazuje da stvarni nacionalni interes ne postoji. Postoji borba za vlast i novac”, ocijenio je Lukić.
On navodi i kako oporba u Hrvata nije izražena i ljudi ne vide nikakvo lice s kojim se mogu poistovjetiti, odnosno da nema “hrvatskog Stanivukovića” već da za neke “ima samo Čović”, bez prave konkurencije.
“Međutim, treba sačekati izbore u Mostaru pa da se može ustvrditi je li HDZ BiH zabilježio dobar, prosječan ili loš izborni rezultat. A u Mostaru na listama ipak ima nešto više izbora nego u manjim sredinama”, zaključio je Lukić.
Berislav Jurič, novinar i kolumnist iz Mostara, također navodi kako se HDZ BiH ne može smatrati gubitnikom na lokalnim izborima, barem ne u onoj mjeri u kojoj su Banja Luka i Sarajevo učinili gubitnicima SNSD i SDA.
“Iako se govori o gubitku Tomislavgrada, možemo reći da je tamo na djelu svojevrsni HDZ 2020 jer su u toj općini pobijedili ljudi koji su donedavno bili u HDZ-u BiH i koje je, što je nevjerojatno, sam HDZ napadao da su bili nesposobni dok su vladali, pa je ispalo da je HDZ sam sebe pljuvao u kampanji”, naglasio je Jurič u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
No, Jurič kaže i kako HDZ BiH nije ostao netaknut, odnosno da su neka vijećnička mjesta preuzele druge stranke.
“Prave mišiće stranka Dragana Čovića trebat će pokazati tek u Mostaru, kojeg čelnik te stranke naziva 'stožernim, stolnim i u kojem je i fizički sjedište Hrvata'. No, i na zadnjim izborima u Mostaru HDZ je imao sedam, a kasnije pet vijećnika, tako da mu to ne bi trebao biti problem. Pitanje gradonačelnika ćemo sačekati”, ocijenio je Jurič.
Teme koje nisu za lokalne izbore
Boris Čerkuč, novinar i kolumnist iz Mostara, smatra kako je HDZ je praktično neokrznut prošao lokalne izbore iz nekoliko razloga, a “prvi je svakako nedostatak jasne opozicije, da ne kažem alternative, što je opet objašnjivo činjenicom da je HDZ uspio svoj glavni motiv s općih izbora, promjenu izbornog zakona, kapitalizirati i zadržati aktualnim i naredne dvije godine”.
“Tako je HDZ zapravo 'objasnio' još jednom svojim glasačima kako sve što ne valja nije do njih, a sve što valja, svejedno je zahvaljujući dugogodišnjoj vladavini HDZ-a BiH.
Drugim riječima, dok imaju (predsjednika Demokratske fronte Željka) Komšića u Predsjedništvu, HDZ BiH će uvijek moći računati na racionalno objašnjenje svakog problema i pri tom imati zbijene redove svojih glasača, bez obzira na to što to nije tema za lokalne izbore”, kazao je Čerkuč za RSE.
Čerkuč dodaje kako ne treba zaboraviti i to kako u mjestima gdje HDZ BiH vlada, posebno u Hercegovini, ima odlazaka stanovništva, ali i da još uvijek ima i dovoljno onih koji teško da mogu prizvati u memoriji neko doba kad im je bilo bolje nego sad.
“Neka je to 30 posto ukupnog broja birača, opet je s ovako malom izlaznošću dovoljno za trijumf. Što nas opet dovodi do zaključka da HDZ BiH, osim lokalno u par gradova, nema istinsku oporbu.
A nema je, upravo zbog činjenice da u aktualnoj 'pati karata' u BiH oporba nema prostora za djelovanje unutar hrvatskog korpusa, odnosno već spomenuta blokada izmjene izbornog zakona čini oporbu mrtvorođenčetom.
Drugi razlog zašto je nema je Hrvatski narodni sabor kojim je Čović vješto amortizirao većinu političkih ambicija iz drugih stranaka i uvezao ih u jedan, sebi zgodniji front”, smatra Čerkuč.
