Koncertom muzičara Jojo Mayera okončan je ovogodišnji Jazz Fest. Ljubitelji ove muzike, mogli su prisustvovati na devet koncerata vrsnih jazz muzičara današnjice, podijeljenih u tri scene: Main Stage, Groove Stage i Next Generation.
Predstavljanje najznačajnijih umjetnika bez obzira na generacijsku pripadnost i multižanrovski pristup, bile su neke od konstanti i 13. Jazz Festa.
Festival je otvorila izložba fotografija bh. fotografa Zijaha Gafića, koji je u proteklih pet godina vjerno pratio dešavanja na Jazz Festu i bilježio svojim aparatom.
Kurt Elling, Foto: Zijah Gafic
„Riječ je o deset panela koji se sastoje od kolaža velikih formata. U poređenju sa mojim standardnim poslom fotografa koji putuje po svijetu, po kriznim područjima, nije teško uhvatiti dobru fotografiju muzičara koji stvara muziku na sceni“, rekao je Gafić.
Program Main Stage otvorio je jazz pjevač svjetskog renomea Kurt Elling. Publika je uživala u jedinstvenom Ellingovom izrazu, dok je na svoj način prezentovao repertoar jazz muzičara Johna Coltranea i Johnnya Hartmana.
Ljubitelji orijentalnog melosa i „intimnijeg zvuka“, imali su priliku poslušati Anoura Brahema, muzičara koji tonove pretvara u poeziju.
OD MAGREBA DO MAURICIJUSA
S druge strane, oni koji preferiraju življi zvuk, upotpunjen sa vještim sviranjem udaraljki, sigurno nisu zaobišli koncert sjajnog Trilok Gurtu Band-a, ansambla koji okuplja muzičare sa tri kontinenta. Predvodnik je Trilok Gurtu, Indijac, koji je svoje umijeće sviranja perkusija i više nego dokazao.
Koncert alžirskog muzičara, bubnjara i pjevača – Karima Ziada bio je svojevrsna „odiseja od Magreba do Mauricijusa preko Pariza“.
Karim ZiadNjegov najnoviji projekat Ifrikya (Afrika), uključuje sedam različitih muzičara. Zasigurno, ansambl je pokazao unikatan muzički izraz, nastao spajanjem evropske i muzičke tradicije naroda Sjeverne Afrike. O svojim počecima govori Karim Ziad:
„ Sa četiri godine počeo sam svirati perkusije, koje je imala moja baka. S njom sam imao i prve časove sviranja. Nemožete reći ''sada ću postati muzičar'', već se rađate sa tim darom. Jedno vrijeme sam studirao na fakultetu, ali samo za kratko, jer sam shvatio da je muzika ipak moj pravi izbor. Teško je reći zašto ste bubnjar ili muzičar. To je ono što vam je zapisano i prije nego se rodite,“ rekao je Ziad.
Sedmog novembra u sali Bosanskog kulturnog centra (BKC) predstavio se francuski kontrabasista španskog porijekla Renaud Garcia-Fons sa svojim ansamblom Linea del Sur. Lakoća kojom svira kontrabas, publiku je ostavila bez daha, a onima koji kontrabas smatraju nevirtuoznim instrumentom, dokazao baš suprotno. Da je Garcia-Fons toliko oduševio publiku, svjedoči i činjenica da su svi njegovi CD-ovi, na šalteru BKC-a bili u minuti rasprodati.
„Moja muzika je kombinacija različitih muzičkih pravaca: španski flamenco, orijentalna muzika, ali i jazz i južnoamerički zvuk. Uglavnom, ne postoje ograničenja. Mišljenja sam da je kontrabas univerzalan instrument, jer nije imao od svog početka značajniju evoluciju u muzici. To je još neistražen instrument. Krasi ga imidž instrumenta koji zadaje ritam ili služi kao pratnja drugim, a zapravo može da izvodi više glasova, a ne samo jedan. Stoga želim da izgradim novi imidž kontrabasa“, rekao je Renaud Garcia-Fons.
SAZLIJSKI NAČIN SVIRANJA SEVDAHA
Na programu Next Generation, koji ima za cilj afirmaciju mladih i potencijalnih bh. muzičara, predstavili su se duo Arkul iz Mostara i Damir Imamović. Arkul, kojeg čine Atilla Aksoj i Vladimir Mićković održali su koncert starih sefardskih pjesama na ladino jeziku, urađene u njihovom aranžmanu.
Atilla Aksoj i Vladimir Mićković
„Pjesme su živjele i oživljavale one sredine iz kojih dolaze. Ima onih koje dolaze iz Sarajeva, Soluna, Istanbula. Svaka od tih pjesama nosi dio podneblja iz kojeg dolazi. Neke su doživjele evoluciju onog momenta kada izađemo na binu i počnemo ih izvoditi na naš način“, rekao je gitarista Arkula Atilla Aksoj.
Publika je Damira Imamovića vidjela u novom stilu, nastao istraživanjem sevdalinki i njihove interpetacije uz saz. Damir kaže da poduhvat nije jednostavan:
„Ono što trenutno otkrivam je jedan sazlijski način sviranja sevdaha, jedan od najstarijih zasigurno. Bilo mi je bitno da projekat najbolje uradim, i stoga sam krenuo solo. Stvar je užasno teška jer je vrlo malo prethodnika koji su ostavili snimljene materijale, tako da moraš sve sam uraditi. I to mi je trenutno najveći izazov,“ kaže Imamović.
Stigli smo i do programa Groove Stage, program koji je namijenjen mlađoj generaciji i onima koji uživaju u elektronskoj formi umjetničke muzike. Koncert, bolje rečeno DJ Session LTJ Bukema digao je na noge sve ljubitelje drum&bass scene. Sljedeći se predstavio Jojo Mayer sa svojim projektom NERVE, a koji podrazumijeva novi pristup sviranju bubnjeva, odnosno razvijenje novog stila.
Jojo Mayer
„Oduvijek sam osjećao tu povezanost sa muzikom koju proizvode neke mašine i onom elektronskom iz računara, ali i hip hopom. Kao bubnjar bio sam opčinjen složenošću tog ritma. Odlučio sam da istu muziku, počnem samostalno izvoditi, ali ne uz pomoć „mašina“. Htio sam biti prvi koji će takvu muziku izvoditi uživo. To je i neki novi način sviranja, novi zvuk bubnjeva. Odlučio sam se uvezati sa nekim muzičarima i počeli smo ideju realizovati i vrlo brzo skrenuli pažnju na sebe“, pojašnjava Jojo Mayer.
PUBLIKA NA DOBITKU
Popratni program 13. Jezz Fest Sarajevo činile su i radionice za profesionalne muzičare i studente muzike, kao i sve one koji su zainteresovani za muziku Kurta Ellinga i Renaud Garcia-Fonsa.
Holanđanka Evelien Meijer bila je učesnica radionice, gdje je, pod budnim okom jazz pjevača Kurta Ellinga, mogla saznati više o tehnici pjevanja i načinu prezentovanja muzičkog izraza.
Radionica Kurta Ellinga
„Super je bilo na radionici, veoma informativno. Više sam naučila kako da pjevam uz odgovarajuću instrumentalnu pratnju, kako da improvizujemo tokom muziciranja. Najviše mi se svidio drugi sat radionice kada smo, mi učesnici, mogli izvesti nešto pred Ellingom, a on bi nam po završetku nastupa dao korisne savjete.“
Lejla Taljić također cijeni rad Kurta Ellinga, stoga se prijavila na radionicu. Kaže da je to bila velika prilika da se više upozna sa jazz pjevanjem:
„Ovo je velika prilika da učite od genijalaca, i to iz prve ruke. Radionica mi je dala motivaciju da idem dalje u učenju jazz pjevanja, a shvatila sam i da je u pitanju vrlo zahtjevan posao. Radionice su izvanredne i trebale bi se češće održavati.“
Radionica pod nazivom Upoznaj instrumente! imala je za cilj upoznavanje najmlađe publike Festivala, djece predškolskog uzrasta, sa muzičkim instrumentima koji čine jazz sastav. Uz besplatne sokove i čokoladu, djeca su uspjela i sama da muziciraju i „shvate“ jazz kroz igru i smijeh.
Edin Zubčević Foto: Zijah Gafic
13. Jezz Fest Sarajevo, koji se održavao od trećeg do osmog novembra uspješno je okončan. Uprkos teškoj finansijskoj krizi, organizatori su uspjeli Festival vrhunski ogranizovati, kao što je to bilo i ranijih godina, govori Edin Zubčević, direktor Jazz Festa:
„Mislim da svi možemo biti zadovolji. Publika je i ove godina bila na dobitku, u smisli da smo u Sarajevu imali priliku gledati koncerte koji se obično nemogu gledati u ovom gradu, pa čak i u državi. Tokom sedmice smo, kada govorimo o muzičkim zbivanjima, bili vrlo važan toponim na karti Evrope. Zadovoljni smo odazivom publike, naročito imajući u vidu besparicu i sve ono što prati trenutno stanje u našem društvu. Nažalost, ove godine nismo imali Strange Fruits Stage, ali nadamo se da će se to dogodine promijeniti“.
Predstavljanje najznačajnijih umjetnika bez obzira na generacijsku pripadnost i multižanrovski pristup, bile su neke od konstanti i 13. Jazz Festa.
Festival je otvorila izložba fotografija bh. fotografa Zijaha Gafića, koji je u proteklih pet godina vjerno pratio dešavanja na Jazz Festu i bilježio svojim aparatom.
„Riječ je o deset panela koji se sastoje od kolaža velikih formata. U poređenju sa mojim standardnim poslom fotografa koji putuje po svijetu, po kriznim područjima, nije teško uhvatiti dobru fotografiju muzičara koji stvara muziku na sceni“, rekao je Gafić.
Program Main Stage otvorio je jazz pjevač svjetskog renomea Kurt Elling. Publika je uživala u jedinstvenom Ellingovom izrazu, dok je na svoj način prezentovao repertoar jazz muzičara Johna Coltranea i Johnnya Hartmana.
Ljubitelji orijentalnog melosa i „intimnijeg zvuka“, imali su priliku poslušati Anoura Brahema, muzičara koji tonove pretvara u poeziju.
OD MAGREBA DO MAURICIJUSA
S druge strane, oni koji preferiraju življi zvuk, upotpunjen sa vještim sviranjem udaraljki, sigurno nisu zaobišli koncert sjajnog Trilok Gurtu Band-a, ansambla koji okuplja muzičare sa tri kontinenta. Predvodnik je Trilok Gurtu, Indijac, koji je svoje umijeće sviranja perkusija i više nego dokazao.
Koncert alžirskog muzičara, bubnjara i pjevača – Karima Ziada bio je svojevrsna „odiseja od Magreba do Mauricijusa preko Pariza“.
„ Sa četiri godine počeo sam svirati perkusije, koje je imala moja baka. S njom sam imao i prve časove sviranja. Nemožete reći ''sada ću postati muzičar'', već se rađate sa tim darom. Jedno vrijeme sam studirao na fakultetu, ali samo za kratko, jer sam shvatio da je muzika ipak moj pravi izbor. Teško je reći zašto ste bubnjar ili muzičar. To je ono što vam je zapisano i prije nego se rodite,“ rekao je Ziad.
Sedmog novembra u sali Bosanskog kulturnog centra (BKC) predstavio se francuski kontrabasista španskog porijekla Renaud Garcia-Fons sa svojim ansamblom Linea del Sur. Lakoća kojom svira kontrabas, publiku je ostavila bez daha, a onima koji kontrabas smatraju nevirtuoznim instrumentom, dokazao baš suprotno. Da je Garcia-Fons toliko oduševio publiku, svjedoči i činjenica da su svi njegovi CD-ovi, na šalteru BKC-a bili u minuti rasprodati.
„Moja muzika je kombinacija različitih muzičkih pravaca: španski flamenco, orijentalna muzika, ali i jazz i južnoamerički zvuk. Uglavnom, ne postoje ograničenja. Mišljenja sam da je kontrabas univerzalan instrument, jer nije imao od svog početka značajniju evoluciju u muzici. To je još neistražen instrument. Krasi ga imidž instrumenta koji zadaje ritam ili služi kao pratnja drugim, a zapravo može da izvodi više glasova, a ne samo jedan. Stoga želim da izgradim novi imidž kontrabasa“, rekao je Renaud Garcia-Fons.
SAZLIJSKI NAČIN SVIRANJA SEVDAHA
Na programu Next Generation, koji ima za cilj afirmaciju mladih i potencijalnih bh. muzičara, predstavili su se duo Arkul iz Mostara i Damir Imamović. Arkul, kojeg čine Atilla Aksoj i Vladimir Mićković održali su koncert starih sefardskih pjesama na ladino jeziku, urađene u njihovom aranžmanu.
„Pjesme su živjele i oživljavale one sredine iz kojih dolaze. Ima onih koje dolaze iz Sarajeva, Soluna, Istanbula. Svaka od tih pjesama nosi dio podneblja iz kojeg dolazi. Neke su doživjele evoluciju onog momenta kada izađemo na binu i počnemo ih izvoditi na naš način“, rekao je gitarista Arkula Atilla Aksoj.
Publika je Damira Imamovića vidjela u novom stilu, nastao istraživanjem sevdalinki i njihove interpetacije uz saz. Damir kaže da poduhvat nije jednostavan:
„Ono što trenutno otkrivam je jedan sazlijski način sviranja sevdaha, jedan od najstarijih zasigurno. Bilo mi je bitno da projekat najbolje uradim, i stoga sam krenuo solo. Stvar je užasno teška jer je vrlo malo prethodnika koji su ostavili snimljene materijale, tako da moraš sve sam uraditi. I to mi je trenutno najveći izazov,“ kaže Imamović.
Stigli smo i do programa Groove Stage, program koji je namijenjen mlađoj generaciji i onima koji uživaju u elektronskoj formi umjetničke muzike. Koncert, bolje rečeno DJ Session LTJ Bukema digao je na noge sve ljubitelje drum&bass scene. Sljedeći se predstavio Jojo Mayer sa svojim projektom NERVE, a koji podrazumijeva novi pristup sviranju bubnjeva, odnosno razvijenje novog stila.
„Oduvijek sam osjećao tu povezanost sa muzikom koju proizvode neke mašine i onom elektronskom iz računara, ali i hip hopom. Kao bubnjar bio sam opčinjen složenošću tog ritma. Odlučio sam da istu muziku, počnem samostalno izvoditi, ali ne uz pomoć „mašina“. Htio sam biti prvi koji će takvu muziku izvoditi uživo. To je i neki novi način sviranja, novi zvuk bubnjeva. Odlučio sam se uvezati sa nekim muzičarima i počeli smo ideju realizovati i vrlo brzo skrenuli pažnju na sebe“, pojašnjava Jojo Mayer.
PUBLIKA NA DOBITKU
Popratni program 13. Jezz Fest Sarajevo činile su i radionice za profesionalne muzičare i studente muzike, kao i sve one koji su zainteresovani za muziku Kurta Ellinga i Renaud Garcia-Fonsa.
Holanđanka Evelien Meijer bila je učesnica radionice, gdje je, pod budnim okom jazz pjevača Kurta Ellinga, mogla saznati više o tehnici pjevanja i načinu prezentovanja muzičkog izraza.
„Super je bilo na radionici, veoma informativno. Više sam naučila kako da pjevam uz odgovarajuću instrumentalnu pratnju, kako da improvizujemo tokom muziciranja. Najviše mi se svidio drugi sat radionice kada smo, mi učesnici, mogli izvesti nešto pred Ellingom, a on bi nam po završetku nastupa dao korisne savjete.“
Lejla Taljić također cijeni rad Kurta Ellinga, stoga se prijavila na radionicu. Kaže da je to bila velika prilika da se više upozna sa jazz pjevanjem:
„Ovo je velika prilika da učite od genijalaca, i to iz prve ruke. Radionica mi je dala motivaciju da idem dalje u učenju jazz pjevanja, a shvatila sam i da je u pitanju vrlo zahtjevan posao. Radionice su izvanredne i trebale bi se češće održavati.“
Radionica pod nazivom Upoznaj instrumente! imala je za cilj upoznavanje najmlađe publike Festivala, djece predškolskog uzrasta, sa muzičkim instrumentima koji čine jazz sastav. Uz besplatne sokove i čokoladu, djeca su uspjela i sama da muziciraju i „shvate“ jazz kroz igru i smijeh.
13. Jezz Fest Sarajevo, koji se održavao od trećeg do osmog novembra uspješno je okončan. Uprkos teškoj finansijskoj krizi, organizatori su uspjeli Festival vrhunski ogranizovati, kao što je to bilo i ranijih godina, govori Edin Zubčević, direktor Jazz Festa:
„Mislim da svi možemo biti zadovolji. Publika je i ove godina bila na dobitku, u smisli da smo u Sarajevu imali priliku gledati koncerte koji se obično nemogu gledati u ovom gradu, pa čak i u državi. Tokom sedmice smo, kada govorimo o muzičkim zbivanjima, bili vrlo važan toponim na karti Evrope. Zadovoljni smo odazivom publike, naročito imajući u vidu besparicu i sve ono što prati trenutno stanje u našem društvu. Nažalost, ove godine nismo imali Strange Fruits Stage, ali nadamo se da će se to dogodine promijeniti“.
