25.11.1943. god. u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH-a (ZAVNOBIH).
Vijećnici su donijeli odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili njezine historijske granice, te je definisali kao jednu od šest ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije. Danas, 66 godina kasnije, BiH nema zakon o praznicima tako da se današnji Dan državnosti u znak sjećanja na Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a slavi samo u dijelu BiH.
25.11.1943. god. u Mrkonjić Gradu, prvi put u istoriji BiH, zajedno su se sastali predstavnici srpskog, hrvatskog i muslimanskog naroda i odlučili kako će izgledati njihova zemlja. U rezoluciji, između ostalog, stoji:
„Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da i njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude zbratimljena i slobodna Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“
Činjenica da se ovaj datum danas slavi u Federaciji, dok ga u RS ne smatraju značajnim najbolje pokazuje kako su u BiH i istorijske činjenice često predmet politizacije.
Bogić Bogićević: Svako društvo, svaka država koja ima namjeru biti demokratskom državom i ići u Evropu mora se držati antifašizma, Foto: Midhat Poturović
Nekadašnji član Predsjedništva SFRJ Bogić Bogičević napominje kako je ovo prije svega tekovina antifašizma na ovim prostorima:
„To je prije svega antifašistički praznik. Svako društvo, svaka država koja ima namjeru biti demokratskom državom i ići u Evropu mora se držati antifašizma.“
Tog dana, prije 66 godina, donesena je odluka da BiH postaje šesta republika tadašnje Jugoslavije, potpuno ravnopravna sa ostalim, podsjeća član Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata BiH Mirko Pejanović:
„U toj državi smo prvi put postali vlasnici svoje sudbine, upravljači svojim razvojem i postali smo svoji na svome i od toga smo živjeli od 1943. do danas. To što su je neki htjeli rušiti, nisu uspjeli. Mi ćemo stići do evropskih vrata i bićemo članica EU i bićemo proseperitetna država. Ko u to ne vjeruje - žao mi je.“
PROJEKAT STOP NACIONALIZMU
ZAVNOBIH je važan i što je to prvi put u istoriji da su o BiH odlučivali njeni građani, podsjeća Bogičević:
„Uvijek o sudbini BiH odlučivali su drugi – i na Berlinskom kongresu i u Versaju i u Moskvi i u Dejtonu. Jedino na Prvom i Drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a predstavnici svih građana BiH odlučili su kako da žive u nedjeljivoj BiH.“
Uprkos važnosti ovog datuma za sve građane BiH, praznik je danas samo u Federaciji. U RS običan dan. Političari u ovoj zemlji ni 14 godina nakon rata ne mogu se dogovoriti oko državnih praznika. Zakon o državnim prazniocima godinama je u parlamentarnoj proceduri, ali njegovo usvajanje još nema politički konsenzus jer u BiH postoji saglasnost samo oko 1.maja i Nove godine. Poslanik SDP-a, partije koja je više puta potencirala usvajanje ovog zakona, Jozo Križanović kaže:
Jozo Križanović: Naš prijedlog je polazio od toga da jedan od praznika bude i 25. novemabr kao Dan državnosti BiH, također 1. 3. kao Dan nezavisnosti BiH i treći je bio 11. 7. Dan sjećanja na sve žrtve rata u proteklom, u ovom našem nesretnom ratu, Foto: Midhat Poturović
„Naš prijedlog je polazio od toga da jedan od praznika bude i 25. novemabr kao Dan državnosti BiH, također 1. 3. kao Dan nezavisnosti BiH i treći je bio 11. 7. Dan sjećanja na sve žrtve rata u proteklom, u ovom našem nesretnom ratu.“
Poslanik Dodikovog SNSD-a Slavko Jovičić Slavuj:
„Ovdje nisu sporni praznici međunarodni i, naravno, vjerski, ali su sporni neki datumi kao što je Dan nezavisnosti koji nikad neće dobiti podršku i saglasnost srpskog naroda. Neće ni 25. novembar. Zašto onda to forsirati?“
Nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević smatra da je misija aktuelne garniture političara upravo održavanje suprotnih stavova oko svakog pitanja koje je važno za ovu državu:
„Sve dotle dok na bh. sceni dominiraju nacionalne i nacionalističke stranke, odnosno ekstremisti svih nacionalnih boja, dok dominira njihov uticaj, dotle BiH neće moći doći čak ni do zakona o zajedničkim praznicima koji se obilježavaju na čitavoj teritoriji BiH.“
U Tuzli je u povodu obilježavanja ovog važnog istorijskog datuma za Bosance i Hercegovce upriličena ulična akcija u kojoj su članovi omladinskog pokreta Revolt dijelili identifikacijske iskaznice u znak kreativne borbe protiv nacionalizma. Nina Župan:
„Dvije godine radimo projekat Stop nacionalizmu, tako da ćemo odraditi lične karte na kojima će nacionalnost da budu Bosanci i Hercegovci.“
ZA SVAKOG DRUGI PRAZNIK
Bosna i Hercegovina ni 14 godina nakon Dejtona nema zakon o državnim praznicima. Ono što se slavi u jednom entitetu, ne slavi se u drugom. Tri konstututivna naroda u parlamentarnoj proceduri ne mogu se složiti ni oko kriterija ni oko datuma.
Jedni se zalažu za to da se ne vraća u prošlost, drugi se vraćaju nekoliko vijekova u nazad u vrijeme Kotromanića, treći bi ponešto i od jednog i drugog kriterija. Za sada entitetske vlade određuju datume za praznike, ali i to se iz godine u godinu mijenja. U RS tek od prije dvije godine Dejton je postao tako važan da se obilježava kao entitetski praznik, a predlaže i kao državni.
U Republici Srpskoj se 21. novembar – dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, drugi put nakon donošenja entitetskog zakona o praznicima obilježava kao neradni praznični dan. Ne rade entitetske i opštinske institucije, te preduzeća i druge javne organizacije.
Datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma se, zbog nepostojanja državnog zakona o praznicima, ne obilježava i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Vijećnici su donijeli odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili njezine historijske granice, te je definisali kao jednu od šest ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije. Danas, 66 godina kasnije, BiH nema zakon o praznicima tako da se današnji Dan državnosti u znak sjećanja na Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a slavi samo u dijelu BiH.
25.11.1943. god. u Mrkonjić Gradu, prvi put u istoriji BiH, zajedno su se sastali predstavnici srpskog, hrvatskog i muslimanskog naroda i odlučili kako će izgledati njihova zemlja. U rezoluciji, između ostalog, stoji:
„Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da i njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude zbratimljena i slobodna Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“
Činjenica da se ovaj datum danas slavi u Federaciji, dok ga u RS ne smatraju značajnim najbolje pokazuje kako su u BiH i istorijske činjenice često predmet politizacije.
Nekadašnji član Predsjedništva SFRJ Bogić Bogičević napominje kako je ovo prije svega tekovina antifašizma na ovim prostorima:
„To je prije svega antifašistički praznik. Svako društvo, svaka država koja ima namjeru biti demokratskom državom i ići u Evropu mora se držati antifašizma.“
Tog dana, prije 66 godina, donesena je odluka da BiH postaje šesta republika tadašnje Jugoslavije, potpuno ravnopravna sa ostalim, podsjeća član Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata BiH Mirko Pejanović:
„U toj državi smo prvi put postali vlasnici svoje sudbine, upravljači svojim razvojem i postali smo svoji na svome i od toga smo živjeli od 1943. do danas. To što su je neki htjeli rušiti, nisu uspjeli. Mi ćemo stići do evropskih vrata i bićemo članica EU i bićemo proseperitetna država. Ko u to ne vjeruje - žao mi je.“
PROJEKAT STOP NACIONALIZMU
ZAVNOBIH je važan i što je to prvi put u istoriji da su o BiH odlučivali njeni građani, podsjeća Bogičević:
„Uvijek o sudbini BiH odlučivali su drugi – i na Berlinskom kongresu i u Versaju i u Moskvi i u Dejtonu. Jedino na Prvom i Drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a predstavnici svih građana BiH odlučili su kako da žive u nedjeljivoj BiH.“
Uprkos važnosti ovog datuma za sve građane BiH, praznik je danas samo u Federaciji. U RS običan dan. Političari u ovoj zemlji ni 14 godina nakon rata ne mogu se dogovoriti oko državnih praznika. Zakon o državnim prazniocima godinama je u parlamentarnoj proceduri, ali njegovo usvajanje još nema politički konsenzus jer u BiH postoji saglasnost samo oko 1.maja i Nove godine. Poslanik SDP-a, partije koja je više puta potencirala usvajanje ovog zakona, Jozo Križanović kaže:
„Naš prijedlog je polazio od toga da jedan od praznika bude i 25. novemabr kao Dan državnosti BiH, također 1. 3. kao Dan nezavisnosti BiH i treći je bio 11. 7. Dan sjećanja na sve žrtve rata u proteklom, u ovom našem nesretnom ratu.“
Poslanik Dodikovog SNSD-a Slavko Jovičić Slavuj:
„Ovdje nisu sporni praznici međunarodni i, naravno, vjerski, ali su sporni neki datumi kao što je Dan nezavisnosti koji nikad neće dobiti podršku i saglasnost srpskog naroda. Neće ni 25. novembar. Zašto onda to forsirati?“
Nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević smatra da je misija aktuelne garniture političara upravo održavanje suprotnih stavova oko svakog pitanja koje je važno za ovu državu:
„Sve dotle dok na bh. sceni dominiraju nacionalne i nacionalističke stranke, odnosno ekstremisti svih nacionalnih boja, dok dominira njihov uticaj, dotle BiH neće moći doći čak ni do zakona o zajedničkim praznicima koji se obilježavaju na čitavoj teritoriji BiH.“
U Tuzli je u povodu obilježavanja ovog važnog istorijskog datuma za Bosance i Hercegovce upriličena ulična akcija u kojoj su članovi omladinskog pokreta Revolt dijelili identifikacijske iskaznice u znak kreativne borbe protiv nacionalizma. Nina Župan:
„Dvije godine radimo projekat Stop nacionalizmu, tako da ćemo odraditi lične karte na kojima će nacionalnost da budu Bosanci i Hercegovci.“
ZA SVAKOG DRUGI PRAZNIK
Bosna i Hercegovina ni 14 godina nakon Dejtona nema zakon o državnim praznicima. Ono što se slavi u jednom entitetu, ne slavi se u drugom. Tri konstututivna naroda u parlamentarnoj proceduri ne mogu se složiti ni oko kriterija ni oko datuma.
Jedni se zalažu za to da se ne vraća u prošlost, drugi se vraćaju nekoliko vijekova u nazad u vrijeme Kotromanića, treći bi ponešto i od jednog i drugog kriterija. Za sada entitetske vlade određuju datume za praznike, ali i to se iz godine u godinu mijenja. U RS tek od prije dvije godine Dejton je postao tako važan da se obilježava kao entitetski praznik, a predlaže i kao državni.
U Republici Srpskoj se 21. novembar – dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, drugi put nakon donošenja entitetskog zakona o praznicima obilježava kao neradni praznični dan. Ne rade entitetske i opštinske institucije, te preduzeća i druge javne organizacije.
Datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma se, zbog nepostojanja državnog zakona o praznicima, ne obilježava i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
