Situacija na Krimu se zaoštrila, najavljen je referendum o regionalnom statusu. Svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič zatražio je i navodno dobio garancije Rusije za svoju sigurnost, te za petak najavio obraćanje javnosti. Iz NATO-a upozoravaju na opasnosti eventualne ruske vojne intervencije i pozivaju Moskvu da ne poduzima nikakve akcije.
Referendum o regionalnom statusu Krima u Ukrajini biće održan 25. maja, odlučili su u četvrtak poslanici krimske skupštine.
Na referendumu građani će odlučivati o tome da li da se proširi autonomija Krima u odnosu na Ukrajinu i raspusti trenutna regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u Kijevu.
Prijedlog za održavanje referenduma uslijedio je nakon što su naoružani muškarci zauzeli zgrade regionalne vlade i parlamenta na ovom ukrajinskom poluostrvu, gdje su se u srijedu sukobili proruski separatisti i pristalice novih ukrajinskih vlasti.
Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine, Oleksandar Turčinov, apelovao je na smirivanje situacije ali i upozorio Rusiju da drži svoje trupe u svojim pomorskim bazama na Krimu.
SAD i NATO nisu izmijenili raspored svojih trupa za slučaj da Rusija vojno interveniše na Krimu, izjavio je u četvrtak visokorangirani vojni zvaničnik Alijanse, američki general Filip Bridlav. Bridlav, koji je komandant američkih snaga u Evropi, rekao je Rojtersu da NATO nije izmjenio raspored trupa u vezi sa tenzijama u Ukrajini.
Na pitanje da li je zabrinut zbog mogućnosti ruske vojne intervencije na Krimu, Bridlav je rekao da svako treba da bude zabrinut zbog toga, ali da to trenutno nije glavna briga.
"Za sada ne planiramo izmjene rasporeda trupa. Podržavamo mirno rješenje tenzija", rekao je Bridlav.
Bijela kuća upozorila je Rusiju da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i da izbjegava "provokacije".
"Snažno podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Očekujemo od drugih država da učine to isto", rekao je portparol Bijele kuće Džej Karni novinarima.
(FOTOGALERIJA: Sukobi pred Parlamentom na Krimu)
Fotogalerija
Sukobi na Krimu
Naoružani muškarci zauzeli su zgrade regionalne vlade i parlamenta na ovom ukrajinskom poluostrvu, gdje su se u prethodno sukobili proruski separatisti i pristalice novih ukrajinskih vlasti.
Mandatar za sastav ukrajinske Vlade Arsenij Jatsenjuk novinarima je u Kijevu o situaciji u Krimu rekao:
“Mi smo posvećeni teritorijalnom integritetu I jedinstvu moje države. I nova će vlada učiniti sve da koristeći se legalnim sredstivima stabilizuje situaciju na Krimu i uvjeri cijeli svijet i sve ukrajinske susjede da je Ukrajina suverena I samostalna država u kojoj separtizam nije dozvoljen. Moja prva poruka je ne vojničkim čizmama na našoj teritoriji. Ukrajinsko ministarstvo odbrane i Domovinska sigurnost sposobni su da rade svoj posao. I mi vjerujemo da ćemo sigurno naći političko rješenje“, uvjeren je Jatsenjuk.
Oleksandar Turčinov, vršilac dužnosti predsjednika je upozorio ruske trupe da ostanu u svojoj pomorskoj bazi u Sevastopolju i da bi svako pomjeranje trupa predstavljalo vojnu agresiju na Ukrajinu.
„Obraćam se vojnoj komandi Ruske crnomorske flote stacionirane na teritoriji Ukrajine sa zahtjevom da svi vojnici treba da ostanu u granicama teritorija određenih važećim sporazumom između Rusije i Ukrajine.Bilo kakavo kretanje vojske, narocito naoružane van te teritorije smatraće se se aktom vojne agresije", rekao je Turčinov.
NATO upozorava Rusiju
Generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen zabrinut razvojem događaja na Krimu, pozvao je Rusiju da ne preduzima nikakve akcije koje bi mogle potaknuti “eskalaciju sukoba ili dodatno nerazumjevanje”.
“Zabrinut sam razvojem situcije na Krimu. Apelujem na Rusiju da ne preduzima bilo kakvu akciju koja bi mogla dovesti do eskalacije tenzija i stvoriti nesporazume”, napisao je na Twitteru Rasmusen.
Twittovaolo je i rusko Ministarstvo vanjskih poslova i pručilo “da će nastaviti u međunarodnoj areni da brane prava svojih zemljaka i snažano i beskomprimisnio regovati ako im prava budu narušena”.
U srijedu su ispred zgrade parlamenta izbili sukobi između Tatara, koji podržavaju nove vlasti u Kijevu, i proruski orijentisanih mještana Simferopolja.
Ruske zastave na demonstracijama u Krimu
Igor Semivolos, direktor Centra za bliskoistočne studije u Kijevu kaže da su zbog specificnosti i turbulentne istorije regiona Krimski Tatari uplaseni:
"Osjećaju se ugroženo od populacije koja govori ruski, ili preciznije, od grupa Kozaka i drugih formacija koje se sada formiraju u uslovima političke histerije na Krimu. I Tatari vide prijetnju po sebe od ovih grupa, uključujući i fizicku prijetnju"
U isto vrijeme, dodaje Semivolos, Rusi na Krimu osjećaju se odsječeno od svoje matice i smatraju da ukrajinski nacionalizam i zahtevi Tatara ugrožavaju njih i njihovu kulturu.
"Mislim da se i Rusi tako podjednako osjećaju u vezi sa akcijama Krimskih Tatara, vide ih kao napade. Ovo je klasična situacija konflikta u kojoj obje strane osjećaju da treba da se brane."
U Kijevu se u četvrtak uveče očekuje da parlment glasa o novoj vladi Ukrajine, na čijme će čelu biti Arsenij Jatsenjuk, ranije opozicioni lider I blizak saradnik bivše premijerke Julije Timošenko.
