Predsjedništvo BiH je nedavno donijelo odluku kojom je obustavljeno izdavanje dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH.
U šturom saopštenju se navodi da je ovakva odluka donesena na osnovu upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i informacija iz diplomatskih izvora o postojanju indicija o izvozu naoružanja iz BiH suprotno rezolucijama Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim odredbama.
O kršenju UN-ovih rezolucija kada je riječ o izvozu oružja iz BiH špekulisali su i brojni mediji.
Amna Berbić, koordinatorica klastera za sigurnost i pravdu kancelarije UNDP-a u Sarajevu.
„Nije bilo kršenja nikakvih embargoa koji su postavljeni od strane UN-a, nego su u pitanju mogućnosti konflikta, posebno u području jednog dijela zemlje. Armenija i Azerbejdžan imaju dugu konfliktnu tradiciju – i to je gdje je ured u centru koordinatora UN-a u BiH reagovao“, kazala je Berbić.
Kakve informacije Predsjedništvo ima nemoguće je saznati budući da o ovoj odluci nisu željeli razgovarati sa novinarima. Državnom Vijeću ministara naložili su da u roku od 60 dana izradi novi pravilnik kojim će se utvrditi kriterijumi izdavanja dozvola za unutrašnji i vanjski promet naoružanjem i vojnom opremom.
Inače, izdavanje dozvola za izvoz oružja iz BiH kontrolišu četiri minsitarstva, a nadzor radi i parlamentarna komisija. Nadležni za izdavanje dozvola tvrde da BiH ima najstrožije pravne propise u regionu, usaglašene sa evropskim zakonodavstvom. O pravilima za izvoz oružja govori pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dragiša Mekić.
„Kod izvoza oružja ima osam kriterija, između ostalog da neće biti pod sankcijama Savjeta bezbjednosti, da neće roba otići na treću stranu, da se u toj državi ne krše ljudska prava. Tu imate i borba protiv terorizma i ilegalnog prometa oružjem i vojnom opremom, droga itd.“ kaže Mekić.
Ništa više informacija o tome zbog čega je Predsjedništvo BiH donijelo ovakvu odluku nismo mogli dobiti ni u Ministarstvima odbrane i sigurnosti BiH, koji su takođe nadležni za izdavanje dozvola za izvoz oružja.
„Nisam bio uopšte uključen u ovu cijelu proceduru za donošenje takve odluke. Naravno, s obzirom na poziciju Ministarstva kakvu ima i nemogućnosti prikupljanja operativnih podataka, Predsjedništvo nije bilo ni obavezno da informira Ministarstvo sigurnosti, mada mislim da je na određeni način trebalo“, rekao je ministar sigurnosti Sadik Ahmetović.
„Ne znam sve razloge zbog kojih je to Predsjedništvo napravilo i uopšte ne želim da na bilo kakav način komentarišem odluke Predsjedništva. Ja vidim da ta odluka proizvodi određene negativne posljedice za kompanije namjenske industrije u BiH. Međutim, Ministarstvo odbrane sa tim u smislu izvršavanja odluke nema nikakvih problema - poštuje i izvršava odluke Predsjedništva“, kaže ministar odbrane BiH Selmo Cikotić.
Nesagledive posljedice po privredu
Dok traje potraga za informacijom zbog čega se državno Predsjedništvo odlučilo da suspenduje dozvole za izvoz oružja iz BiH, namjenska industrija, koja je u prošloj godini izvezla oko 40 miliona konvertibilnih maraka, propada.
Prije svega goraždanska firma Gineks i konjička Igman. Gineks je svoje radnike posalo na privremeni odmor, a slično najvljuju i u fabrici Igman.
Procjenjuje se da će, ukoliko se uskoro nešto ne promijeni, zbog ove odluke Predsjedništva bez posla ostati oko 100 radnika, a gubici u namjenskoj industriji biti nenadoknadivi.
„415 radnika je na prinudnom odmoru. Vidjećemo koliko će to trajati, ali mislim kako reaguje državno rukovodstvo da će duže trajati“, navodi Jusuf Hubijer, direktor goraždanskog Gineksa.
Privredno društvo Igman nedavno je sklopilo ugovor vrijedan 36 miliona. U planu je bilo, pored 330 stalnih, uposliti još 300 novih radnika. Trenutno rade rade na realizaciji ugovora koji ističe krajem maja.
„Vrlo smo blizu da jedan dio ugovora završimo i isporučimo polovicom aprila, a drugi dio polovicom maja. Svjesni da će to biti vrlo teško, shodno odluci o zabrani izdavanja dozvola, razmišljamo da ne pravimo troškove, da idemo na jedan dio godišnjeg odmora, a kasnije da se vratimo ukoliko se embargo ukine“, rekao je v.d. direktor Džafir Muratbegović.
Poznavaoci prilika u vojnoj industriji kažu da će ova odluka imati nesagledive posljedice po bh. privredu.
„Znate kako je u svijetu - tamo gdje se nekad zabrani rad, odmah oni traže i nađu drugog partnera, i tako se jednostavno gubi poslovni kontakt i to jako negativno utječe na vojnu industriju, koja je inače u BiH, za razliku od drugih zemalja, na koljenima. Vidite vi samo problema sa Vitezitom, sa Pretisom i sa nizom drugih firmi koje su bile sjajne, koje su bile najbolje u bivšoj Jugoslaviji i poslije u BiH u jednom periodu. Sad bi te firme, sigurno skoro sve, mogle doći piod stečaj", ocjenjuje novinar Đuro Kozar.
U Bosni i Hercegovini proizvodi se konvencionalno naoružanje. Riječ je o složenom tehnološkom, tehničkom, ali i marketinškom procesu. Stoga je pomoć države namjenskoj industriji uvijek dobro došla, budući da se tržišta lako i brzo gube.
Prema podacima Sindikata i Vanjskotrgovinske komore, u bivšoj Jugoslaviji 51 procenat namjenske industrije dolazio je iz BiH. Taj procenat danas je zanemarivo mali, a kompanije iz ove privredne oblasti bukvalno preživljavaju.
U šturom saopštenju se navodi da je ovakva odluka donesena na osnovu upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i informacija iz diplomatskih izvora o postojanju indicija o izvozu naoružanja iz BiH suprotno rezolucijama Ujedinjenih naroda i drugim međunarodnim odredbama.
O kršenju UN-ovih rezolucija kada je riječ o izvozu oružja iz BiH špekulisali su i brojni mediji.
Amna Berbić, koordinatorica klastera za sigurnost i pravdu kancelarije UNDP-a u Sarajevu.
„Nije bilo kršenja nikakvih embargoa koji su postavljeni od strane UN-a, nego su u pitanju mogućnosti konflikta, posebno u području jednog dijela zemlje. Armenija i Azerbejdžan imaju dugu konfliktnu tradiciju – i to je gdje je ured u centru koordinatora UN-a u BiH reagovao“, kazala je Berbić.
Kakve informacije Predsjedništvo ima nemoguće je saznati budući da o ovoj odluci nisu željeli razgovarati sa novinarima. Državnom Vijeću ministara naložili su da u roku od 60 dana izradi novi pravilnik kojim će se utvrditi kriterijumi izdavanja dozvola za unutrašnji i vanjski promet naoružanjem i vojnom opremom.
Inače, izdavanje dozvola za izvoz oružja iz BiH kontrolišu četiri minsitarstva, a nadzor radi i parlamentarna komisija. Nadležni za izdavanje dozvola tvrde da BiH ima najstrožije pravne propise u regionu, usaglašene sa evropskim zakonodavstvom. O pravilima za izvoz oružja govori pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dragiša Mekić.
„Kod izvoza oružja ima osam kriterija, između ostalog da neće biti pod sankcijama Savjeta bezbjednosti, da neće roba otići na treću stranu, da se u toj državi ne krše ljudska prava. Tu imate i borba protiv terorizma i ilegalnog prometa oružjem i vojnom opremom, droga itd.“ kaže Mekić.
Ništa više informacija o tome zbog čega je Predsjedništvo BiH donijelo ovakvu odluku nismo mogli dobiti ni u Ministarstvima odbrane i sigurnosti BiH, koji su takođe nadležni za izdavanje dozvola za izvoz oružja.
Cikotić: Vidim da ta odluka proizvodi određene negativne posljedice za kompanije namjenske industrije u BiH.
„Nisam bio uopšte uključen u ovu cijelu proceduru za donošenje takve odluke. Naravno, s obzirom na poziciju Ministarstva kakvu ima i nemogućnosti prikupljanja operativnih podataka, Predsjedništvo nije bilo ni obavezno da informira Ministarstvo sigurnosti, mada mislim da je na određeni način trebalo“, rekao je ministar sigurnosti Sadik Ahmetović.
„Ne znam sve razloge zbog kojih je to Predsjedništvo napravilo i uopšte ne želim da na bilo kakav način komentarišem odluke Predsjedništva. Ja vidim da ta odluka proizvodi određene negativne posljedice za kompanije namjenske industrije u BiH. Međutim, Ministarstvo odbrane sa tim u smislu izvršavanja odluke nema nikakvih problema - poštuje i izvršava odluke Predsjedništva“, kaže ministar odbrane BiH Selmo Cikotić.
Nesagledive posljedice po privredu
Dok traje potraga za informacijom zbog čega se državno Predsjedništvo odlučilo da suspenduje dozvole za izvoz oružja iz BiH, namjenska industrija, koja je u prošloj godini izvezla oko 40 miliona konvertibilnih maraka, propada.
Prije svega goraždanska firma Gineks i konjička Igman. Gineks je svoje radnike posalo na privremeni odmor, a slično najvljuju i u fabrici Igman.
Procjenjuje se da će, ukoliko se uskoro nešto ne promijeni, zbog ove odluke Predsjedništva bez posla ostati oko 100 radnika, a gubici u namjenskoj industriji biti nenadoknadivi.
„415 radnika je na prinudnom odmoru. Vidjećemo koliko će to trajati, ali mislim kako reaguje državno rukovodstvo da će duže trajati“, navodi Jusuf Hubijer, direktor goraždanskog Gineksa.
Privredno društvo Igman nedavno je sklopilo ugovor vrijedan 36 miliona. U planu je bilo, pored 330 stalnih, uposliti još 300 novih radnika. Trenutno rade rade na realizaciji ugovora koji ističe krajem maja.
Kozar: Znate kako je u svijetu - tamo gdje se nekad zabrani rad, odmah oni traže i nađu drugog partnera.
„Vrlo smo blizu da jedan dio ugovora završimo i isporučimo polovicom aprila, a drugi dio polovicom maja. Svjesni da će to biti vrlo teško, shodno odluci o zabrani izdavanja dozvola, razmišljamo da ne pravimo troškove, da idemo na jedan dio godišnjeg odmora, a kasnije da se vratimo ukoliko se embargo ukine“, rekao je v.d. direktor Džafir Muratbegović.
Poznavaoci prilika u vojnoj industriji kažu da će ova odluka imati nesagledive posljedice po bh. privredu.
„Znate kako je u svijetu - tamo gdje se nekad zabrani rad, odmah oni traže i nađu drugog partnera, i tako se jednostavno gubi poslovni kontakt i to jako negativno utječe na vojnu industriju, koja je inače u BiH, za razliku od drugih zemalja, na koljenima. Vidite vi samo problema sa Vitezitom, sa Pretisom i sa nizom drugih firmi koje su bile sjajne, koje su bile najbolje u bivšoj Jugoslaviji i poslije u BiH u jednom periodu. Sad bi te firme, sigurno skoro sve, mogle doći piod stečaj", ocjenjuje novinar Đuro Kozar.
U Bosni i Hercegovini proizvodi se konvencionalno naoružanje. Riječ je o složenom tehnološkom, tehničkom, ali i marketinškom procesu. Stoga je pomoć države namjenskoj industriji uvijek dobro došla, budući da se tržišta lako i brzo gube.
Prema podacima Sindikata i Vanjskotrgovinske komore, u bivšoj Jugoslaviji 51 procenat namjenske industrije dolazio je iz BiH. Taj procenat danas je zanemarivo mali, a kompanije iz ove privredne oblasti bukvalno preživljavaju.
