Bosna i Hercegovina je – kao što je poznato – država koja ima armiju od preko pola miliona nezaposlenih, dok – prema nekim istraživanjima – oko 70 posto mladih ljudi želi da napusti zemlju zbog toga što nemaju priliku da nađu posao.
Neke nevladine organizacije već godinama rade na tome da vlasti na svim nivoima u BiH olakšaju pokretanje novih i poslovanje postojećim biznisima, ali sudeći po rezultatima, izgleda da do promjena dolazi slabo ili nikako.
Kritičari postojećih uslova za poslovanje čak otvoreno iznose sumnje u namjere političkih struktura u BiH, te ističu kako je politici u interesu da živote ljudi kontrolišu, uključujući i sferu zapošljavanja.
Mladi stanovnik Mostara Almir Dodigović, zajedno sa prijateljem, pokrenuo je posljednjih mjeseci softversku firmu, za čiju registraciju im je trebalo između 40 i 60 dana, a sve je koštalo i do 3.000 maraka, odnosno oko 1.500 eura.
“Ja, znači, ne bih akcenat stavljao prvo na novac, da je skupo ili nešto tako, i tako dalje i tako dalje, jer manje-više svaki poduzetnik će iznaći sredstva za osnivanje svog biznisa, ali zaista vrijeme koje se gubi je neprocjenjivo i to niko ne može nadoknaditi”.
Almir nam kaže da, na primjer, nema jedinstvenog mjesta gdje će se preduzetnici obratiti kako bi što prije registrovali firmu i krenuli sa biznisom.
“Nemamo tu jednu jedinstvenu pristupnu, administrativnu tačku, nego moramo bukvalno ići od jedne zgrade do druge zgrade, pa te upućivaju one 'tetice' na šalteru, 'evo sad je tamo', 'sad je tamo'. Ustvari, ni oni ne znaju dobro”.
Upravo je tema “Kako do brže registracije firmi na sudovima u Federaciji BiH” ovih dana bila na dnevnom redu sastanka predstavnika vlasti, nevladinih organizacija i privrednog sektora u Mostaru.
Sastanak je dio kampanje javnog zagovaranja pod naslovom "Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta", koju finansiraju Američka agencija za merđunarodni razvoj, USAID i Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u BiH.
Naime, nekoliko nevladinih organizacija radi na tome da se usvoji Zakon o privrednim društvima u Federaciji BiH, što će omogućiti registraciju firmi u roku od sedam dana, što je već na snazi u Republici Srpskoj. Predstavnica Udruženja za preduzetništvo i posao Link iz Mostara, Alisa Gekić:
“Što je neophodno da se entitetski usaglase procesi registracije biznisa. Takođe zagovaramo uspostavu registra privrednih subjekata na nivou BiH; kao što sam istakla, adekvatno usvajanje i implementacija zakona i registracija biznisa do sedam dana, što će omogućiti bolje poslovno okruženje, povećanje radnih mjesta, a samim time i privlačenje stranih investitora”.
Predsjednik Udruženja Link, Tomislav Majić dodaje:
“Mi želimo da se izjednače uvjeti poslovanja u Federaciji i Republici Srpskoj i želimo da bude isto i poresko opterećenje i slično. Jer ako ne napravimo zajednički ekonomski prostor u BiH, kako ćemo ući u zajednički ekonomski prostor Evropske unije?”
A bez boljeg poslovnog okruženja u BiH, teško je govoriti o zapošljavanju mladih, ali i otvaranju novih radnih mjesta uopšte, kažu stručnjaci. Direktorica poslovnog inkubatora Intera Mostar, Meliha Gekić Lerić govori:
“To možemo samo ostvariti na način ako imamo dobro poslovno okruženje, a kao prvi korak u samom tom procesu jeste registracija”.
Predsjednik Udruženja za preduzetništvo i posao Link iz Mostara, Tomislav Majić još dodaje da nije problem samo u registraciji biznisa, nego ističe da treba mijenjati kompletno zakonodavstvo o poslovanju, pa i onaj dio koji se odnosi na stečaj firmi.
“Jer mi sad, pogotovo u javnim kompanijama u BiH, najveći problem imamo recimo sa kompanijama – imamo Dita Tuzlu i takvih masu kompanija – koje su spremne decenijama za likvidaciju ili stečaj. Nije taj stečaj ni pokrenut, što stvara samo dodatne probleme i uposlenicima i državi. Gomilaju se neki dugovi koje niko nikad neće moći platiti”.
Kada se sluša političare, problema ne bi trebalo biti. Često u svojim istupima vole reći da im je već ekonomija prioritet ili da će biti. Evo šta su tako nedavno u Mostaru izjavili mandatar za sastav Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić i novi predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara:
“I naravno, ključni prioriteti će biti vezani za čitav set ili čitav niz socio-ekonomskih mjera, koje ćemo definirati unutar jedne socio-ekonomske agende, koju ćemo izraditi u narednih par mjeseci djelovanja Vijeća ministara”.
“Da ćemo zajedno moći napraviti jedan pozitivan iskorak, da se u okviru ekonomskih reformi sve snage objedine u BiH, da napravimo jedan pozitivan iskorak, jednu novu nadu za sve građane Federacije BiH”.
Zato se postavlja pitanje zašto se političke elite u BiH već poodavno nisu pozabavile problemom loših uslova poslovanja u BiH. Predsjednik Udruženja za preduzetništvo i posao Link, Tomislav Majić odgovara da je BiH iz socijalističkog prešla u nekakav kapitalistički sistem, ali da politika u bh. kapitalizmu više kontroliše privredu nego što je ikada u socijalizmu kontrolisala.
“Politika i vladajuće strukture sve ove godine ustvari žele da imaju apsolutnu kontrolu ekonomskih zbivanja i ekonomskih kretanja u BiH. Politika želi da kontrolira ljude bukvalno od rođenja pa do smrti – i kroz procese školovanja i kroz procese kontrole zapošljavanja i kroz procese kontrole sportskih zbivanja i svega ostalog”.
