Nepunu godinu dana nakon pompeznog, u jeku predizborne kampanje potpisanog ugovora sa njemačkom kompanijom RWE o gradnji četiri hidroelektrane na rijeci Drini, ovih dana izdato je šturo saopštenje iz Vlade RS o raskidu ugovora. Priznanje o raskidu ugovora vrijednog nekoliko stotina miliona evra stiglo je tek nakon što su informacije o tome stigle iz opozicije.
Vlada Republike Srpske je 15. maja ove godine donijela odluku o raskidu ugovora potpisanog 16. septembra 2012. godine sa njemačkom kompanijom RWE o strateškom partnerstvu u istraživanju, razvoju, izgradnji i korištenju hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva Drine, ne navodeći koji su konkretni razlozi raskida posla teškog 460 miliona evra. Dok je potpisivanje ugovora bilo zaliveno pićem pred brojnim kamerama, o prekidu partnerstva javnost je obaviještena samo putem nekoliko pisanih redaka poslatih iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. U saopštenju su izrečeni sljedeći navodi.
„Uslov za realizaciju projekta o strateškom partnerstvu bilo je ispunjenje svih odložnih uslova u predviđenom roku. S obzirom da partneri do 23.04.2013. godine nisu postigli saglasnost po navedenim pitanjima, donesena je odluka o raskidu.“
Vladi Republike Srpske analitička javnost je zamjerila da je u cijeli posao sa RWE ušla bez konsultacija sa institucijama Bosne i Hercegovine, lokalnim vlastima, ali i susjedima Srbijom i Crnom Gorom. Javnost treba da zna razloge propasti dogovora, kaže urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić.
„Postoji samo niz špekulacija, nijedno zvanično objašnjenje zašto je posao od nekoliko stotina miliona evra raskinut i ko je kriv za to – da li njemački partner ili vlasti Republike Srpske, da li su tu problemi sa finansiranjem, da li je imovinsko-pravno pitanje, da li je možda problem u BiH, koja također smatra da i oni trebaju dati koncesiju, pošto je to na granici između Bosne i Hercegovine i Srbije? Ne, jednostavno, samo se ignorisalo i izdalo saopštenje kao da se radi o poslu od par stotina maraka“, kazao je Vukelić.
U Partiji demokratskog progresa, koja je objavila informacije o propasti projekta sa RWE nakon čega je i izdato vladino saopštenje, kažu da u Vladi ne žele da otkriju prave razloge otkazivanja posla. Nijemci su zapravo odustali od gradnje i to je Vlada sakrila, kaže poslanik PDP u Narodnoj skupštini RS Aleksandar Golijanin.
„Njemačka kompanija nije raspoložena. Ona je samo htjela da rezerviše resurs i nije raspoložena da uđe u investicije. Mislim da mi nećemo, bar po njihovim riječima, trpjeti štetne konsekvence, ali u svakom slučaju, jasno govori da ova vlast nema strategiju.“
Očekivan potez
Projekat je bio kontroverzan i u segmentu zaštite životne sredine gornjeg toka rijeke Drine, na šta su bile iznesene neke od glavnih primjedbi. Koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, Miodrag Dakić, kaže da sve činjenice govore da se tom velikom projektu pristupilo vrlo neodgovorno i neozbiljno od strane entitetskih vlasti.
„Ovakav raskid ugovora je možda bio i očekivan s obzirom na to da njemačke kompanije imaju veoma visoke standarde u pogledu životne sredine i konsultacija sa građanima. S obzirom da ovaj čitav projekat nije imao dovoljno uključenu javnost, lokalnu zajednicu, drugu državu, znači Crnu Goru, na koju je također postojala mogućnost uticaja na životnu sredinu Crne Gore, mislim da je RWE donijela pravilnu odluku i izišla iz ovog projekta“, ocjenjuje Dakić.
Raskid ugovora jedino je komentarisao ministar u Vladi Republike Srpske Petar Đokić, koji je rekao da se neće odustati od projekta gradnje hidroelektrana.
„Ne znam šta su sve pravi razlozi jer to nije moja oblast koju u Vladi pratim, ali nismo razočarani time jer ima drugih partnera koji su zainteresovani za razvoj energetskog sektora u Republici Srpskoj", rekao je on.
Miodrag Dakić smatra da se, ako se već želi nastaviti sa projektom, o tome mora povesti otvorena javna rasprava.
„Jedan širi krug učesnika mora biti uključen u jednu takvu diskusiju, a ne kao u ovom slučaju kada je ustvari Vlada potpuno samoinicijativno, jednostrano, bez konsultacija donijela i odluku o sporazumu sa firmom RWE, a i ekološka dozvola donijeta je bez dovoljnih javnih rasprava.“
Za Aleksandra Golijanina rješenje je da se cijela priča o hidroelektranama na Drini vrati na njen početak, da se gradi, ali da se zadrži većinsko državno vlasništvo, bez rasprodaje prirodnih bogatstava.
„Gradnja te hidroelektrane sigurno bi donijela nekih četiri, pet hiljada novih radnih mjesta, konkretnih, ne onih partijskih. Počeli bismo da vraćamo znanje i struku među ove naše ljude, jer smo očito suočeni sa katastrofalnim stanjem u ovoj oblasti, nemamo stručnjake, za najmanju sitnicu trčimo u Beograd i angažujemo trećerazredne stručnjake, vjerujte. Treća stvar, taj ciklus, onako knjiški, pokrenuo bi četiri do sedam drugih oblasti i donio značajnu korist, ne samo ovom kraju, u kraju gornje Drine, Foče, nego u čitavoj republici“, navodi Golijanin.
Ugovorom sa njemačkom kompanijom bila je predviđena gradnja četiri hidorelektrane u gronjem toku Drine, i to Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska na rijeci Drini, kao zajednički projekat strateških partnera. Ugovorom je takođe bila predviđena podjela vlasništva i to na način da RWE bude vlasnik 60 odsto, a Elektroprivreda Republike Srpske 40 procenata dionica.
Vlada Republike Srpske je 15. maja ove godine donijela odluku o raskidu ugovora potpisanog 16. septembra 2012. godine sa njemačkom kompanijom RWE o strateškom partnerstvu u istraživanju, razvoju, izgradnji i korištenju hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva Drine, ne navodeći koji su konkretni razlozi raskida posla teškog 460 miliona evra. Dok je potpisivanje ugovora bilo zaliveno pićem pred brojnim kamerama, o prekidu partnerstva javnost je obaviještena samo putem nekoliko pisanih redaka poslatih iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. U saopštenju su izrečeni sljedeći navodi.
„Uslov za realizaciju projekta o strateškom partnerstvu bilo je ispunjenje svih odložnih uslova u predviđenom roku. S obzirom da partneri do 23.04.2013. godine nisu postigli saglasnost po navedenim pitanjima, donesena je odluka o raskidu.“
Vladi Republike Srpske analitička javnost je zamjerila da je u cijeli posao sa RWE ušla bez konsultacija sa institucijama Bosne i Hercegovine, lokalnim vlastima, ali i susjedima Srbijom i Crnom Gorom. Javnost treba da zna razloge propasti dogovora, kaže urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić.
„Postoji samo niz špekulacija, nijedno zvanično objašnjenje zašto je posao od nekoliko stotina miliona evra raskinut i ko je kriv za to – da li njemački partner ili vlasti Republike Srpske, da li su tu problemi sa finansiranjem, da li je imovinsko-pravno pitanje, da li je možda problem u BiH, koja također smatra da i oni trebaju dati koncesiju, pošto je to na granici između Bosne i Hercegovine i Srbije? Ne, jednostavno, samo se ignorisalo i izdalo saopštenje kao da se radi o poslu od par stotina maraka“, kazao je Vukelić.
U Partiji demokratskog progresa, koja je objavila informacije o propasti projekta sa RWE nakon čega je i izdato vladino saopštenje, kažu da u Vladi ne žele da otkriju prave razloge otkazivanja posla. Nijemci su zapravo odustali od gradnje i to je Vlada sakrila, kaže poslanik PDP u Narodnoj skupštini RS Aleksandar Golijanin.
„Njemačka kompanija nije raspoložena. Ona je samo htjela da rezerviše resurs i nije raspoložena da uđe u investicije. Mislim da mi nećemo, bar po njihovim riječima, trpjeti štetne konsekvence, ali u svakom slučaju, jasno govori da ova vlast nema strategiju.“
Očekivan potez
Projekat je bio kontroverzan i u segmentu zaštite životne sredine gornjeg toka rijeke Drine, na šta su bile iznesene neke od glavnih primjedbi. Koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, Miodrag Dakić, kaže da sve činjenice govore da se tom velikom projektu pristupilo vrlo neodgovorno i neozbiljno od strane entitetskih vlasti.
„Ovakav raskid ugovora je možda bio i očekivan s obzirom na to da njemačke kompanije imaju veoma visoke standarde u pogledu životne sredine i konsultacija sa građanima. S obzirom da ovaj čitav projekat nije imao dovoljno uključenu javnost, lokalnu zajednicu, drugu državu, znači Crnu Goru, na koju je također postojala mogućnost uticaja na životnu sredinu Crne Gore, mislim da je RWE donijela pravilnu odluku i izišla iz ovog projekta“, ocjenjuje Dakić.
Raskid ugovora jedino je komentarisao ministar u Vladi Republike Srpske Petar Đokić, koji je rekao da se neće odustati od projekta gradnje hidroelektrana.
„Ne znam šta su sve pravi razlozi jer to nije moja oblast koju u Vladi pratim, ali nismo razočarani time jer ima drugih partnera koji su zainteresovani za razvoj energetskog sektora u Republici Srpskoj", rekao je on.
Miodrag Dakić smatra da se, ako se već želi nastaviti sa projektom, o tome mora povesti otvorena javna rasprava.
„Jedan širi krug učesnika mora biti uključen u jednu takvu diskusiju, a ne kao u ovom slučaju kada je ustvari Vlada potpuno samoinicijativno, jednostrano, bez konsultacija donijela i odluku o sporazumu sa firmom RWE, a i ekološka dozvola donijeta je bez dovoljnih javnih rasprava.“
Za Aleksandra Golijanina rješenje je da se cijela priča o hidroelektranama na Drini vrati na njen početak, da se gradi, ali da se zadrži većinsko državno vlasništvo, bez rasprodaje prirodnih bogatstava.
„Gradnja te hidroelektrane sigurno bi donijela nekih četiri, pet hiljada novih radnih mjesta, konkretnih, ne onih partijskih. Počeli bismo da vraćamo znanje i struku među ove naše ljude, jer smo očito suočeni sa katastrofalnim stanjem u ovoj oblasti, nemamo stručnjake, za najmanju sitnicu trčimo u Beograd i angažujemo trećerazredne stručnjake, vjerujte. Treća stvar, taj ciklus, onako knjiški, pokrenuo bi četiri do sedam drugih oblasti i donio značajnu korist, ne samo ovom kraju, u kraju gornje Drine, Foče, nego u čitavoj republici“, navodi Golijanin.
Ugovorom sa njemačkom kompanijom bila je predviđena gradnja četiri hidorelektrane u gronjem toku Drine, i to Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska na rijeci Drini, kao zajednički projekat strateških partnera. Ugovorom je takođe bila predviđena podjela vlasništva i to na način da RWE bude vlasnik 60 odsto, a Elektroprivreda Republike Srpske 40 procenata dionica.
