Dostupni linkovi

Emigracija kao potencijal za rast


Gužva na autobuskoj stanici na Kosovu za put u Njemačku i Mađarsku
Gužva na autobuskoj stanici na Kosovu za put u Njemačku i Mađarsku

Region već ima koristi od emigracije stanovništva, smatra Vernisa Rejhan operativna direktorica Softhouse Balkans i predsjednica Švedske privredne komore u BiH. Alida Vračić, saradnica Evropskog vijeća za vanjske odnose (The European Council on Foreign Relations) smatra da Balkanu može pomoći uspješna i dobro povezana dijaspora. O tome na koji način bi emigracija mogla biti od koristi zemljama Zapadnog Balkana, za Zašto govore Vernisa Rejhan i Alida Vračić.

Iseljavanje nije iznenađujuće

Alida Vračić navodi da je u posljednjih 30 godina, zemlje Zapadnog Balkana napustila jedna desetina stanovništva.

Ono što Balkanu može pomoći je uspješna i dobro povezana dijaspora.: Alida Vračić
Ono što Balkanu može pomoći je uspješna i dobro povezana dijaspora.: Alida Vračić

"Za male zemlje, u kojima je trend useljavanja gotovo beznačajan, ovo može biti veliki problem. Pored toga, iseljavanje je u regionu ostavilo nepovoljnu starosnu strukturu. Stanovništvo u svim zemljama regiona stari, pri čemu više od 15 procenata stanovništva ima 65 godina ili više sa tendencijom povećevanja.

S obzirom na ekonomsku situaciju na Zapadnom Balkanu, ne iznenađuje da se ljudi iseljavaju. Trenutno očekivani prosječni rast BDP na Zapadnom Balkanu od oko tri procenta nije dovoljan da se ubrza proces približavanja drugim evropskim zemljama. I sa ozbiljnijim rastom trebaće šest decenija da se prosječni dohodak po stanovniku na Zapadnom Balkanu približi prosjeku EU."

Dobro povezana dijaspora

"Ono što Balkanu može pomoći je uspješna i dobro povezana dijaspora.
Iako ne postoje precizne statistike o broju ljudi porijeklom sa Zapadnog Balkana, procjenjuje se da je u pitanju vrlo brojna dijaspora - iseljenika ima šest miliona širom svijeta. Dijaspora zemalja Zapadnog Balkana izuzetno je povezana, posjeduje vještine i imovinu potrebnu Zapadnom Balkanu da se razvija i prosperira u jednom dobu koje karakteriše žestoka ekonomska konkurencija. Kako stvari stoje, ne postoji niti jedan dobar razlog da vjerujemo da će se masovne emigracije, odnosno odlazak ljudi sa ovih prostora zaustaviti. Naprotiv, sve dok postoji velika potražnja za radnom snagom u razvijenim ekonomijama kao što je Njemačka i dok postoji sveopšta stagnacija na Balkanu, ovaj trend je nezaustavljiv", kaže Vračić.

Integrisani dio poslovanja

Sa idejom da dobro povezana dijaspora može pomoći zemljama Balkana, slaže se i Vernisa Rejhan.

"Osvrnula bih se, iz ličnog iskustva, na bosanskohercegovačko stanovništvo koje je izbjeglo tokom 90-ih godina, uzmimo za primjer zemlje Skandinavije. Tadašnja djeca ili mladi ljudi, danas su u zrelim godinama i tijekom godina su na razne načine doprinosili domovini. Nekad je to bilo novčanom podrškom, te kao posjetioci i konzumenti usluga kada borave u BiH, a posljednjih godina sve više i više kao investitori u BiH i na taj način integrisani dio poslovanja u našoj zemlji.

Tadašnja djeca ili mladi ljudi, danas su u zrelim godinama i tijekom godina su na razne načine doprinosili domovini: Vernisa Rejhan
Tadašnja djeca ili mladi ljudi, danas su u zrelim godinama i tijekom godina su na razne načine doprinosili domovini: Vernisa Rejhan

Pored mog posla kao operativna direktorica u IT kompaniji Softhouse Balkans, ja sam angažovana i kao predsjednica Švedske privredne komore u BiH te sam upoznata sa činjenicom da je većina švedskih firmi pokrenutih u BiH, inicijalno pokrenuta od strane naših sugrađana koji danas žive u Švedskoj.

Dalje, sve je češći slučaj da se mladi ljudi koji su emigrirali pa čak i njihova djeca, žele profesionalno etablirati u BiH. Pogotovo mladi ljudi željni su da se povežu sa svojom domovinom, ali ne kao turisti u svojoj zemlji, već kao sastavni dio iste i da traže posao u BiH. Ovo je bio i moj slučaj pa sam tražeći prilike da se zaposlim u BiH prije više od tri godine, poslije 25 godina provedenih u Švedskoj, dobila poziciju operativne direktorice u švedskoj IT firmi Softhouse Balkans", govori o svom iskustvu Vernisa Rejhan.

Kružne migracije

Alida Vračić smatra da postoje dvije opcije za unaprijeđenje zemalja Zapadnog Balkana.

"Prva je ne uraditi ništa i nadati se nekom ekonomskom čudu koje bi moglo preokrenuti ovaj trend, što s obzirom na trenutni privredni rast ne izgleda realno.

Druga, izglednija mogućnost je napraviti veliki zaokret u shvatanju emigracija prije svega, kao potencijala za rast, kao mogućnosti razmjene znanja i vještina i ostvarivanja potencijala za koji ne postoje mogućnosti niti tehnologije na prostorima Zapadnog Balkana. Takođe je potrebno jasnije i otvorenije otvoriti priču o kružnim migracijama (mogućnosti da ljudi žive i rade na više mjesta, da se vraćaju kući sa novim znanjima) i to više puta. Podaci pokazuju da je kružna migracija vrlo bitan dio priče o EU i mobilnosti, a zemlje Balkana imaju prednosti jer imaju dijasporu na svim kontinetima, nerijetko vrlo stručne i obrazovane ljude koji rade sa naprednim tehnologijama. Ali, postoji veliko ali. Da bi se bilo šta napravilo, potrebno je mnogo rada, volje, prije svega državnih struktura, ali i pojedinaca i organizacija".

Dobra volja pojedinaca

Vernisa smatra da je većina uspješnih primjera saradnje do sada ustvari bila zasnovana na volji pojedinaca. "Bitno je reći da svi ovi primjeri još uvijek su dobra volja pojedinaca koju su imali dovoljno motivacije i želje da se etabliraju u BiH na ovaj način. Još uvijek nedostaje sistemsko rješenje sa strane naše države koje će aktivno da obuhvati svoje građane u svijetu i da im sistem djelovanja i priliku da doprinose zajedno sa građanima na licu mjesta. Meni su se u više navrata javili bh. građani koji danas žive u Švedskoj, koji žele da kao i ja da dođu i rade u BiH i pitaju me za savjet kako to da postignu. Još uvijek za ove ljude nema prilika niti otvorenih pozicija, što mislim da je velika šteta, jer smatram da iskustvo koje su stekli van naše države u nekih drugim sistemima uveliko bi osvježilo i osnažilo našu državu".

Tužna ili priča o uspjehu

"Vlade Zapadnog Balkana treba da uspostave usklađen i sveobuhvatan pristup, u koji će aktivno uključiti civilno društvo, privatni sektor i javnost. Potrebno je sprovesti nove politike kojima će se promovisati kružne migracije, privlačiti investicije i na druge načine podsticati brojna dijaspora sa Zapadnog Balkana da pomogne u razvoju svog regiona, bilo na licu mjesta ili na daljinu. Da se u ovome uspije, vlade na Zapadnom Balkanu moraće da učine mnogo više na razumijevanju ove problematike. Proučavanje efekata iseljavanja, sakupljanje informacija i statistike o iseljenicima koji idu za poslom, o njihovoj starosti, spolu, kao i o djeci iseljenika, može dovesti do zanimljivih saznanja. U konačnici infrastruktura za ovo postoji, ministarstva za dijasporu, organizacije koje su već u kontaktu sa dijasporom, ali njihovi resursi i kapaciteti su upitni. U konačnici, samo je do vlada Zapadnog Balkana da li će priča o emigraciji biti jedna tužna priča ili priča o uspjehu", zaključuje Vračić.

Facebook Forum

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG