Haški sud oslobodio je zapovjednike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) optužene za udruženi zločinački poduhvat u ponovljenom postupku protiv Ramuša Haradinaja, Idriza Balaja i Lahija Brahimaja.
„Tužiteljstvo nije izvelo nikakve vjerodostojne dokaze da bi Ramuš Haradinaj znao za bilo kakva kaznena djela u Jablanici“, pročitao je zaključke prvostupanjske presude predsjedavajući sudac južnoafričkog porijekla Bakone (Justice) Moloto.
Slučaj se ticao zločina na području Dukađina na zapadnom Kosovu 1998.godine, kada je tom zonom upravljao bivši premijer Kosova Haradinaj, kao zapovjednik OVK. Balaj (zvan Toger), bio je zapovjednik jedinice Crni orlovi u sklopu OVK, a Brahimaj (zvan Ciganin) pripadnik.
U optužnici se navelo se da su Haradinaj, Balaj i Brahimaj bili suizvršioci udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad Operativnom zonom Dukađin, putem maltretiranja i protupravnog uklanjanja srpskih civila s tog područja, kao i maltretiranjem civila kosovskih Albanaca, kosovskih civila romske/egipatske nacionalnosti i drugih civila optuženih za suradnju sa srpskim snagama ili nesuradnju s OVK.
No sudsko vijeće je zaključilo u ponovljenom suđenju da tužiteljstvo ništa od toga nije dokazalo.
Suđenje Haradinaju i Balaju, koji su oslobođeni, po drugi put ponovljeno je po 6 točaka od ukupno 37 iz prvog suđenja. Brahimaj koji je nakon prvog suđenja osuđen na 6 godina kao direktni počinitelj zločina, u ponovljenom postupku je također oslobođen.
Dio zločina je potvrđen, ali ne i odgovornost optuženih
Iako je Raspravno vijeće zaključilo da tužiteljstvo nije dokazalo povezanost optuženih sa zločinima, potvrdilo je kako je utvrđeno – da se zlostavljanje i ubijanje opisano u optužnici dijelom dogodilo.
Poput zločina koji se navode u točkama 3, 4 i 5 optužnice. Konkretno - okrutno postupanje i mučenje svjedoka 6, policajca Nenada Remištara, jednog neidentificiranog Bosanca, Pala Krasniqija, Skendera Kuçija i svjedoka 3, kao i trojice neidentificiranih Crnogoraca.
Raspravno vijeće je također utvrdilo da su djelimično utvrđeni navodi točke 6, konkretno, prisilno uklanjanje Nasera Like i Fadila Fazliua iz sela Žabelj.
Raspravno vijeće je tako utvrdilo da je zločina vojnika OVK bilo i unutar, ali i izvan logora Jablanica na području zone Dukađin kojom je upravljao bivši premijer Kosova Haradinaj, kao lokalni zapovjednik.
No oni prema prvostupanjskoj presudi nisu počinjeni prema obrascu opisanom od strane tužiteljstva, odnosno prema udruženom zločinačkom poduhvatu.
„Na primjer, nakon jednog od opisanih incidenata jedan vojnik OVK izvinio se žrtvama, a incident je pripisao ekstremističkim grupama unutar OVK koje nije bilo moguće kontrolirati“, naveo je Moloto razloge odbacivanja optužbi za udruženi zločinački poduhvat.
No iako su zločini iz tri točke optužnice i djelomično iz jedne - utvrđeni, suci su zaključili kako nisu prezentirani dokazi koji bi s njima povezali trojicu optuženih.
„Naprotiv dokazi pokazuju da je Ramuš Haradinaj kada je saznao za zatočenje i za zlostavljanje Skendera Kuçija otišao u Jablanicu kako bi razgovarao s Nazmijem Brahimajem o puštanju Skendera Kuçija na slobodu. I da mu je tom prilikom rekao – takvo što se ne bi trebalo ponoviti jer to šteti našoj stvari“, naveo je Moloto.
Prvostupanjski suci su naložili trenutno puštanje oslobođenih bivših zapovjednika OVK na slobodu.
Rok podnošenja žalbe na prvostupanjsku presudu je 30 dana, a iz haškog tužiteljstva su poručili – kako će vidjeti hoće li se odlučiti na taj korak, nakon pomnije analize oslobađajuće odluke.
Konačan završetak postupka protiv Haradinaja i ostalih, tako se tek očekuje.
* Reakcije na Kosovu
* Reakcije u Srbiji
„Tužiteljstvo nije izvelo nikakve vjerodostojne dokaze da bi Ramuš Haradinaj znao za bilo kakva kaznena djela u Jablanici“, pročitao je zaključke prvostupanjske presude predsjedavajući sudac južnoafričkog porijekla Bakone (Justice) Moloto.
Slučaj se ticao zločina na području Dukađina na zapadnom Kosovu 1998.godine, kada je tom zonom upravljao bivši premijer Kosova Haradinaj, kao zapovjednik OVK. Balaj (zvan Toger), bio je zapovjednik jedinice Crni orlovi u sklopu OVK, a Brahimaj (zvan Ciganin) pripadnik.
U optužnici se navelo se da su Haradinaj, Balaj i Brahimaj bili suizvršioci udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad Operativnom zonom Dukađin, putem maltretiranja i protupravnog uklanjanja srpskih civila s tog područja, kao i maltretiranjem civila kosovskih Albanaca, kosovskih civila romske/egipatske nacionalnosti i drugih civila optuženih za suradnju sa srpskim snagama ili nesuradnju s OVK.
No sudsko vijeće je zaključilo u ponovljenom suđenju da tužiteljstvo ništa od toga nije dokazalo.
Suđenje Haradinaju i Balaju, koji su oslobođeni, po drugi put ponovljeno je po 6 točaka od ukupno 37 iz prvog suđenja. Brahimaj koji je nakon prvog suđenja osuđen na 6 godina kao direktni počinitelj zločina, u ponovljenom postupku je također oslobođen.
Dio zločina je potvrđen, ali ne i odgovornost optuženih
Iako je Raspravno vijeće zaključilo da tužiteljstvo nije dokazalo povezanost optuženih sa zločinima, potvrdilo je kako je utvrđeno – da se zlostavljanje i ubijanje opisano u optužnici dijelom dogodilo.
Poput zločina koji se navode u točkama 3, 4 i 5 optužnice. Konkretno - okrutno postupanje i mučenje svjedoka 6, policajca Nenada Remištara, jednog neidentificiranog Bosanca, Pala Krasniqija, Skendera Kuçija i svjedoka 3, kao i trojice neidentificiranih Crnogoraca.
Raspravno vijeće je također utvrdilo da su djelimično utvrđeni navodi točke 6, konkretno, prisilno uklanjanje Nasera Like i Fadila Fazliua iz sela Žabelj.
Raspravno vijeće je tako utvrdilo da je zločina vojnika OVK bilo i unutar, ali i izvan logora Jablanica na području zone Dukađin kojom je upravljao bivši premijer Kosova Haradinaj, kao lokalni zapovjednik.
No oni prema prvostupanjskoj presudi nisu počinjeni prema obrascu opisanom od strane tužiteljstva, odnosno prema udruženom zločinačkom poduhvatu.
„Na primjer, nakon jednog od opisanih incidenata jedan vojnik OVK izvinio se žrtvama, a incident je pripisao ekstremističkim grupama unutar OVK koje nije bilo moguće kontrolirati“, naveo je Moloto razloge odbacivanja optužbi za udruženi zločinački poduhvat.
No iako su zločini iz tri točke optužnice i djelomično iz jedne - utvrđeni, suci su zaključili kako nisu prezentirani dokazi koji bi s njima povezali trojicu optuženih.
„Naprotiv dokazi pokazuju da je Ramuš Haradinaj kada je saznao za zatočenje i za zlostavljanje Skendera Kuçija otišao u Jablanicu kako bi razgovarao s Nazmijem Brahimajem o puštanju Skendera Kuçija na slobodu. I da mu je tom prilikom rekao – takvo što se ne bi trebalo ponoviti jer to šteti našoj stvari“, naveo je Moloto.
Prvostupanjski suci su naložili trenutno puštanje oslobođenih bivših zapovjednika OVK na slobodu.
Rok podnošenja žalbe na prvostupanjsku presudu je 30 dana, a iz haškog tužiteljstva su poručili – kako će vidjeti hoće li se odlučiti na taj korak, nakon pomnije analize oslobađajuće odluke.
Konačan završetak postupka protiv Haradinaja i ostalih, tako se tek očekuje.
* Reakcije na Kosovu
* Reakcije u Srbiji
