U devet javnih preduzeća u Federaciji BiH, tokom dvije godine od ukupno 2.282 radnika koliko ih je zaposleno, 1.674 dobila su posao bez konkursa. To se dešavalo u periodu od 2014. do 2016. godine, a na nepravilnosti u praksi ukazao je izvještaj "Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH", Ureda za reviziju rada institucija u Federaciji BiH.
Tom prilikom utvrđeno je da su brojna javna preduzeća zapošljavala neposrednim putem tj. izborom "poznatih kandidata", a da većina nezaposlenih uopšte nije imala informaciju da javna preduzeća trebaju radnike.
Javna je tajna, smatraju naši sagovornici, da se u institucijama i javnim preduzećima, najlakše može dobiti posao preko poznanstava, rodbinskih, prijateljskih ili političkih veza.
Zbog toga većinu građana u BiH ne čude podaci da je 73 posto uposlenika u devet javnih preduzeća Federacije posao dobilo bez raspisanog oglasa.
Ured za reviziju institucija Federacije BiH je prema podacima dobijenim iz javnih preduzeća, ustanovio da su oni zapošljavali kandidate na osnovu individualnih prijava za posao, koje su stizale, kako su naveli sagovornici, različitim putem - protokolom, e-mailom ili internet-stranicom.
Od devet preduzeća, jedino rudnik uglja Gračanica iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja nije vršio zapošljavanje putem pristiglih prijava.
Još jedan od utvrđenih načina je zapošljavanje neposrednim putem, odnosno izborom poznatih kandidata. Revizori su i za to tražili objašnjenje.
"Nadležni u javnim preduzećima dali su različite odgovore, između ostalog, dato je objašnjenje da 'poznati kandidat' može biti i osoba koju je neko preporučio. Pravilnicima javnih preduzeća je, također, predviđeno i zapošljavanje putem izbora zaprimljenih aplikacija. Naime, pravilnicima o radu četiri javna preduzeća su odredila da se zapošljavanje može vršiti izborom iz pristiglih aplikacija", naveli su revizori.
Zbog toga se traži transparentnije zapošljavanje u javnim preduzećima.
- Borba protiv korupcije kao borba s vjetrenjačama
- Kemal Kurspahić: Korupcija kao sudbina
- Kćerka bez konkursa
Nevladina organizacija Transparency International (TI BiH) godinama ukazuje na neregularnu praksu zapošljavanja u javnim preduzećima i institucija u BiH, ali i na činjenicu da ni zakoni nisu do kraja jasno definisali tu oblast.
"Zakonski to uopšte nije adekvatno regulisano, nema obaveze, i onda se to obilato koristi, naravno. Ostavljeno je samim ustanovama, preduzećima i institucijama, u velikoj mjeri da svojim internim pravilnicima odrede da li će raspisivati konkurse i na koji način. Onda većina njih ide na opciju da se ti konkursi i ne raspisuju, već rukovodioci imaju odriješene ruke da na osnovu subjektivnih procjena, poznanstava, veza, bez ikakvih adekvatnih kriterijuma zapošljavaju ljude, a da se zaista ne osigura ne samo da ima nekakva konkurencija, već i da se ne osigura da zadovoljavaju osnovne kvalifikacije", objašnjava Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
Posljednjih godina vlast u Federaciji BiH uvela je moratorij na zapošljavanje u institucijama, ali vlasti uporno pronalazi načine kako da zaobiđu ovu zabranu.
"To se već odavno zaobilazi, i kroz ugovore o djelu, itd, gdje se ljudi dovode u institucije - kao, nisu zvanično zaposleni, a ustvari se prvo dovode na osnovu ugovora o djelu, a onda kasnije i ostaju u tim istim institucijama", kaže Korajlić.
Upravo zbog zapošljavanja u Elektroprivredi BiH, vodi se proces u slučaju "Bosna", protiv visoko pozicioniranih kadrova Stranke demokratske akcije (SDA) Amira Zukića, Asima Sarajlića i donedavnog potpredsjednika SDA Mirsada Kukiću. Oni se terete, između ostalog, za primanje mita i protivzakonito posredovanje u zapošljavanju.
- Suđenje funkcionerima SDA: Najveća korupcijska afera do sada?
- Stranke u BiH zaposlile hiljade ljudi bez konkursa
- Afera 'Pandora' u slici i riječi
Izvjesnost sankcije za njih, ali i za ostale slučajeve korupcije su minimalne, posebno u novim okolnosti u vezi sa izmjenama Krivičnog zakona u FBiH.
"Posebno kad vidimo ove izmjene Krivičnog zakona, koje su potvrđene u Predstavničkom domu, ali ne znamo da li će dobiti u Domu naroda, koje upravo umanjuju krivičnu odgovornost službenih osoba i ukidaju to posredovanje kao krivično djelo, a ostavili su da je krivično djelo samo ukoliko dobiju novčanu korist od toga ako prime mito. Tako mislim da se to ne smije dozvoliti, jer i u zemljama u regiji postoji ta trgovina utjecajem koja je samo za posredovanje. Već samo posredovanje, ako vam nadređeni kaže da nešto uradite što je nelegalno, on apsolutno ne odgovara za to po ovim novim prijedlozima. To se zaista ne smije događati", mišljenje je Ivane Marić.
U BiH je mnogo toga ostavljeno na moralnu odgovornost onih koji odlučuju, a propisi za situacije u kojima je vrlo lako moguća korupcija i kriminal nisu jasno propisane. Na taj način se šalje loša poruku građanima Bosne i Hercegovine.
"To je loša poruka mladim ljudima, da krenemo od njih, da ne mogu postići ništa znanjem i upornim radom, već samo ako imaju dobre veze i ako poznaju neke političare. Na taj način ih od početka setapujemo (eng. set up - postaviti) da se ponašaju, da razmišljaju nelegalno, da ne razmišljaju da će bolje u životu proći ako uče, ako vrijedno rade, već samo traže da se uključe u političke stranke i da se upoznaju preko nekog ili da plate za svoje zaposlenje u toj nekoj državnoj službi ili u javnim preduzećima, gdje nemaju neku veliku mogućnost ni napretka, ali se oni i time zadovoljavaju", upozorava analitičarka Ivana Marić.
Facebook Forum