Govor mržnje na društvenim mrežama sve je prisutniji, a postojeći mehanizmi nisu efikasni u borbi protiv tog pogubnog fenomena. Nakon što su upozorenja o govoru mržnje i prijetnjama na društvenim mrežama u Hrvatskoj postala sve učestalija, najavljena je izrada zakonskog rješenja koje će to sankcionirati.
Hrvatska vlada najavila je da kreće u izradu zakonskog rješenja kojim bi se suzbilo govor mržnje na društvenim mrežama, koji je po općoj ocjeni zagadio dobar dio komunikacije na njima. Postojeća zakonska rješenja ocijenjena su dobrima, a ono što manjka i što se planira riješiti novim zakonom je - smanjiti mogućnost širenja i doseg govora mržnje. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek svjesna je osjetljivosti materije koju bi novi zakon uredio:
„Uvijek treba voditi računa o načelu razmjernosti, dakle s jedne strane ograničavati nedopuštena ponašanja, nedopuštenu komunikaciju, ali voditi računa da se poštuje sloboda govora, sloboda izražavanja kao jedno od temeljnih sloboda i prava. I to je ono gdje ćemo morati biti najoprezniji i to je ono o čemu se raspravlja u većini europskih država.“
Lijeva opozicija već je najavila da vlasti tim zakonom u stvari žele ugušiti kritiku na svoj račun.
„Sada idete s prijedlogom zakona – kakti – protiv govora mržnje, da bi zabranili i cenzurirali Facebook sadržaje i društvene mreže. To vam neće proći!“. kaže predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Davor Bernardić.
Na sličnom tragu i desna opozicija.
„Uvijek postoji opasnost da se u ime političke korektnosti pojam govora mržnje zlorabi kao neka vrsta ideološke toljage, sredstva za cenzuru ili ograničavanje slobode izražavanja ili ograničavanja slobode misli uopće“, smatra zastupnik „Neovisni za Hrvatsku“ Zlatko Hasanbegović.
U kojem god smjeru da se krene, ne bi se smjelo prepisivati najnovije njemačko rješenje, poručuju za Radio Slobona Europa iz nevladinog sektora.
„I to zato što su zakonodavni kontekst, a još više pravosudna praksa po našem sudu drastično različiti i teško je očekivati da bi rezultati u hrvatskom slučaju bili dobri i da bi taj zakon poslužio svrsi čišćenja nekih zaista neprihvatljivih sadržaja s interneta“, kaže Dražen Hoffmann iz nevladine udruge Gong.
Dobra poznavateljica materije, odvjetnica Vesna Alaburić kaže za RSE kako nije još kontaktirana oko izrade prijedloga zakona, ali da valja obratiti pozornost na pitanje kriterija, odgovornosti i kontrole. Ona ne bi zabranjivala svako prostačenje i žestoke riječi u razgovoru o temama od javnog interesa:
"To bi trebalo ograničiti na one slučajeve gdje se – što se kaže – a prima facie, na prvi pogled radi o diskriminaciji i pozivima na nasilje i mržnje. Također, treba uvažavati i činjenicu da mi i inače komuniciramo koristećii pogrdne izraze i psovke, pa sada samo zbog neke psovke i neke prostačke riječi ne treba zabranjivati i sprječavati širenje takvog sadržaja.“
Nužna je brza sudska kontrola u svim situacijama koje nisu jasne i nedvosmislene, a pogotovo se onima koji kontroliraju neki komunikacijski kanal ne smije potpuno prepustiti formiranje kriterija po kojima će eliminirati neki nepoćudni sadržaj, preporučuje naša sugovornica.
„Jer tu, po mom mišljenju, može doći do takvog dar-mara, takve diskriminacije u eliminiranju spornih sadržaja, do eliminiranja sadržaja koji objektivno ima pravo egzistirati u javnom komunikacijskom prostoru da je ukupna šteta od primjene takvog zakona neusporedivo veća od koristi. Jer, najpogubnije što se može dogoditi je da ugušimo slobodu govora, pa onda nemamo mrzilačke sadržaje, ali nemamo ni javnu raspravu u temama od javnog interesa“, smatra ona.
Prema zakonu, „govor mržnje javni je govor koji izražava mržnju ili potiče nasilje prema osobi ili grupi temeljeno na rasi, religiji, spolnoj orijentaciji, nacionalnosti i sl.“ U Hrvatskoj je kažnjiv sa do tri godine zatvora.
Facebook Forum